Povežite se s nama

Vijesti

Gorički antifašisti iznijeli razloge zašto preimenovanje Trga maršala Tita nije pogodno

Kako ističu iz Udruge antifašista, njihov stav su predali još prošle godine službenim putem u Gradsku upravu s pečatom i potpisima članova Udruge…..

Objavljeno

na

Gradsko vijeće Grada Velika Gorica na svojoj sjednici zakazanoj u utorak 30.studenog, glasat će o promjeni naziva Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara. Tim povodom, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice, općina Orle, Pokupsko i Kravarsko uputila je izjavu gradonačelniku Krešimiru Ačkaru te članovima vijeća.

U cijelosti prenosimo priopćenje u čijem potpisu stoji predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice, prof. Marija Ajša Peuc:

“U nekim javnim glasilima obaviješteni smo o namjeri preimenovanja velikogoričkog Trga maršala Tita. Pri tome se ukazuje na iste primjere u gradu Zagrebu i drugdje u RH, ali se ne poziva na sve više članaka u novinama gdje se o Titu piše u pozitivnom smislu, kao npr. „Tito je brend hrvatske budućnosti“.

Ova Udruga izražava svoje neslaganje s (očito zakašnjelom) reakcijom naše gradske vlasti i manipulacijom s imenom grada Vukovara.

Mi smo uvjereni da vrijeme za brisanje imena Maršala Tita nije nikad bilo niti će biti podesno iz više razloga koje ćemo navesti čim kraće možemo.

1. Samo apsolutistička i nedemokratska vlast sebi dopušta brisanje povijesti i nepoćudnih osoba´prema trenutnim vladajućim potrebama i ideologijama. To nisu učinili ni komunisti 1945.g u Zagrebu , gdje su ostale ulice i trgovi među najvažnijima u gradu : Ulica grofa Draškovića, Trg kralja Tomislava, Zrinjevac, Branimirova itd

2. Razumijemo potrebu da se u novoj državi s promijenjenim društveno-političkim okolnostima drugačije vrednuju događaji i osobe iz povijesti. Ali se ne možemo pomiriti s time da se Josipu Brozu Titu daje isključivo NEGATIVNA ocjena za razdoblje od 1941. do njegove smrti. S time se ne slažu mnogi iz starije generacije koji su živjeli u Titovo doba, niti mnogi strani državljani izvan Hrvatske gdje se još zadržalo sjećanje na Tita, pa u nekim državama postoje ulice i trgovi s njegovim imenom. . Nama je poznato da je u vrijeme poraća napravljeno niz grešaka i zla ali o tome je već SVIMA SVE poznato jer se te događaje , od Bleiburga do Golog otoka, temeljito pretresa već 30 godina. Nasuprot tome se o zaslugama Tita i tadašnjeg državnog vodstva namjerno ne govori te se ne daje mogućnost čak ni stanovnicima navedenog trga u Velikoj Gorici da izraze svoju želju da se zadrži ime trga prema Titu, za vrijeme kojega je i izgrađen i omogućeno brojnim građanima stambeno zbrinjavanje.

3. Ono što bismo izdvojili kao nedvojbene Titove zasluge je:

A) Bio je vođa partizanskog pokreta i borbe protiv fašista , njemačkih i domaćih. Zahvaljujući tome Saveznici su prihvatili njegov cilj- novu Jugoslaviju, čime je, što nije manje važno, izbjegnuto održavanje na životu velikosrpske tvorevine Kraljevine Jugoslavije. On je skupa s komunistima razvijao neke oblike demokracije koje Zapad ne pozna, primjerice samoupravljanje. Konkretni su rezultati te demokracije : 1947.g je Hrvatska je po prvi put u povijesti postala Republika, od 1945.g žene prvi puta imaju pravo glasa, a 1974.g je u Ustavu SFRJ pravo naroda na samoodcjepljenju,niz zakona prvenstveno iz domene radničkih prava…

B) U stvaranju samostalne Republike Hrvatske i u obrani od agresije značajne su doprinose dali Titovi partizani, generali, suborci iz NOBa: Franjo Tuđman, Janko Bobetko, Zvonimir Červenko, Josip Boljkovac, Joža Manolić, Martin Špegelj, Antun Tus, Petar Stipetić i drugi.

C) Tito je bio među najuvažavanijim političkim ličnostima svijeta u vrijeme Pokreta nesvrstanih koji je obuhvaćao polovicu svjetskog stanovništva, borio se protiv kolonizacije i ublažio efekte „hladnog rata „. I sam predsjednik Tuđman je rekao da je Tito najznačajniji Hrvat u povijesti.

D) Tito je primljen 1971.g s najvišim počastima kod pape Pavla VI, a jednako tako i kod svih značajnijih svjetskih vladara i predsjednika tijekom svoje 35-god „vladavine.“ Njegov je pogreb to pokazao jer se na njemu okupila gotovo sva svjetska politička elita.

E) Surađivao je ekonomski, vojno i politički s Istočnim i Zapadnim blokom vodeći samostalnu politiku kojoj nije bilo uzora u svijetu

F) U socijalizmu i u njegovo doba se radilo intenzivno na industrijalizaciji države, a što je dovelo do prosperiteta i praćenja civilizacijskih tijekova druge polovice 20.stoljeća. U vrijeme socijalizma Hrvatska je (uz Sloveniju ) najviše napredovala u smislu standarda, osobito društvenog. U to vrijeme su u samoj Velikoj Gorici i okolnim općinama izgrađena stambena naselja, sve školske zgrade ( osim Novo Čiče) , ambulanta, dispanzeri, dom kulture tj narodno sveučilište itd itd . U nekoliko privrednih, trgovačkih, ugostiteljskih objekata odvijala se poslovna aktivnost i zaposlio veći broj Velikogoričana. Također su društvenom izgradnjom stanova zbrinute mnogobrojne obitelji iz Zagreba , nakon poplave 1974.g kao što su i mnogi građani Velike Gorice dobili stanove.

Mi antifašisti Velike Gorice se brinemo o očuvanju antifašističke baštine i nasljeđa , osobito spomenika, drugih trajnih obilježja i vrijednosti, prije svega istine . Zato itekako podržavamo da se neku ulicu ili trg u Velikoj Gorici nazove po gradu Vukovaru. Sada se međutim brinemo da se ukidanjem Trga maršala Tita otvara mogućnost ukidanja svih preostalih ulica nazvanih po partizanima i jedinica NOVe u Vel.Gorici: Ulica Seljine brigade i Cvetkovićeva ulica . Mislimo da bi se također slijedom toga moglo očekivati rušenje ili oštećivanje preostalih grobnica na širem području Velike Gorice, a pod kojima leže kosti oko 700 žrtava fašizma ili veći broj spomenika na kojima je upisano na 31 spomen- ploči 443 imena isključivo domaćeg puka s područja Posavine, Pokuplja, Turopolja,a o kojima ipak brinemo svi skupa, pa i nadležni organi uprave našeg grada, iako nedovoljno. Pitamo se međutim ako je Tito kao njihov vođa nepoželjan u Velikoj Gorici, što je onda na redu dalje?”

 

Vijesti

Dva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti

„Naše sestre, naša budućnost. Osnažene sestre spašavaju živote“

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Međunarodnog dana sestrinstva, Patronažna služba Doma zdravlja Velika Gorica u utorak, 12. svibnja, organizira javnozdravstvenu akciju za građane, koja će se održati u predvorju Doma zdravlja od 8 do 10 sati.

Građani će tijekom akcije moći besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi, a patronažne sestre bit će dostupne i za savjete vezane uz zdrav način života i prehranu.

Cilj akcije je potaknuti građane na brigu o zdravlju te podsjetiti na važnost prevencije i ranog otkrivanja zdravstvenih rizika.

Nastavite čitati

Kultura

Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada

Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kulturno-umjetničko društvo Mičevec, u nedjelju, 24. svibnja, organizira koncert pod nazivom „Turopoljska glazbena šetnica“, koji počinje u 17 sati u Hrvatskom domu Mičevec na adresi Trg kardinala Alojzija Stepinca 7.

Na koncertu će, uz domaćine, nastupiti i Folklorni ansambl Matija Gubec iz Karlovca te Pjevački zbor Lavanda iz Novigrada.

Događaj se održava u sklopu manifestacije Štrudlijada, koju organizira Udruga žena Mičevec, pa će posjetitelji uz glazbeni program imati priliku osjetiti i dio lokalne tradicije koja se u ovom kraju njeguje godinama.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’

Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.

Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.

Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.

Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.

– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.

Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti  braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.

– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene

Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Aleksander Dumała/Pexels

Do 15. lipnja traju prijave za 13. izdanje izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Zlata vrijedan”, projekta koji već više od desetljeća ističe najuspješnije domaće poljoprivrednike.

Natječaj zajednički provode Večernji list, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatska radiotelevizija s naglaskom na promociju poljoprivredne proizvodnje i prepoznavanje gospodarstava koja donose inovacije i razvoj ruralnih područja.

Sustav izbora temelji se na županijskoj zastupljenosti. U finale ulazi 21 OPG, po jedan iz svake županije i Grada Zagreba. Iz tog kruga stručni žiri potom bira tri najbolja gospodarstva, koja osvajaju i novčane nagrade. Uz glavnu konkurenciju, projekt uključuje i posebnu kategoriju za mlade poljoprivrednike. Ondje se iz troje kandidata bira najbolja mlada nada u poljoprivredi, koja također dobiva financijsku nagradu.

Dodatni element izbora čini glasovanje publike. Čitatelji Večernji list svojim glasovima odlučuju o jednom od dobitnika posebne nagrade.

Organizatori pozivaju sve nositelje OPG-ova koji žele javno predstaviti svoje gospodarstvo i rad na selu da se prijave u natječaj i ispune obrazac. Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Nastavite čitati

Vijesti

Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”

Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno