Povežite se s nama

Vijesti

Gorički antifašisti iznijeli razloge zašto preimenovanje Trga maršala Tita nije pogodno

Kako ističu iz Udruge antifašista, njihov stav su predali još prošle godine službenim putem u Gradsku upravu s pečatom i potpisima članova Udruge…..

Objavljeno

na

Gradsko vijeće Grada Velika Gorica na svojoj sjednici zakazanoj u utorak 30.studenog, glasat će o promjeni naziva Trga maršala Tita u Trg grada Vukovara. Tim povodom, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice, općina Orle, Pokupsko i Kravarsko uputila je izjavu gradonačelniku Krešimiru Ačkaru te članovima vijeća.

U cijelosti prenosimo priopćenje u čijem potpisu stoji predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice, prof. Marija Ajša Peuc:

“U nekim javnim glasilima obaviješteni smo o namjeri preimenovanja velikogoričkog Trga maršala Tita. Pri tome se ukazuje na iste primjere u gradu Zagrebu i drugdje u RH, ali se ne poziva na sve više članaka u novinama gdje se o Titu piše u pozitivnom smislu, kao npr. „Tito je brend hrvatske budućnosti“.

Ova Udruga izražava svoje neslaganje s (očito zakašnjelom) reakcijom naše gradske vlasti i manipulacijom s imenom grada Vukovara.

Mi smo uvjereni da vrijeme za brisanje imena Maršala Tita nije nikad bilo niti će biti podesno iz više razloga koje ćemo navesti čim kraće možemo.

1. Samo apsolutistička i nedemokratska vlast sebi dopušta brisanje povijesti i nepoćudnih osoba´prema trenutnim vladajućim potrebama i ideologijama. To nisu učinili ni komunisti 1945.g u Zagrebu , gdje su ostale ulice i trgovi među najvažnijima u gradu : Ulica grofa Draškovića, Trg kralja Tomislava, Zrinjevac, Branimirova itd

2. Razumijemo potrebu da se u novoj državi s promijenjenim društveno-političkim okolnostima drugačije vrednuju događaji i osobe iz povijesti. Ali se ne možemo pomiriti s time da se Josipu Brozu Titu daje isključivo NEGATIVNA ocjena za razdoblje od 1941. do njegove smrti. S time se ne slažu mnogi iz starije generacije koji su živjeli u Titovo doba, niti mnogi strani državljani izvan Hrvatske gdje se još zadržalo sjećanje na Tita, pa u nekim državama postoje ulice i trgovi s njegovim imenom. . Nama je poznato da je u vrijeme poraća napravljeno niz grešaka i zla ali o tome je već SVIMA SVE poznato jer se te događaje , od Bleiburga do Golog otoka, temeljito pretresa već 30 godina. Nasuprot tome se o zaslugama Tita i tadašnjeg državnog vodstva namjerno ne govori te se ne daje mogućnost čak ni stanovnicima navedenog trga u Velikoj Gorici da izraze svoju želju da se zadrži ime trga prema Titu, za vrijeme kojega je i izgrađen i omogućeno brojnim građanima stambeno zbrinjavanje.

3. Ono što bismo izdvojili kao nedvojbene Titove zasluge je:

A) Bio je vođa partizanskog pokreta i borbe protiv fašista , njemačkih i domaćih. Zahvaljujući tome Saveznici su prihvatili njegov cilj- novu Jugoslaviju, čime je, što nije manje važno, izbjegnuto održavanje na životu velikosrpske tvorevine Kraljevine Jugoslavije. On je skupa s komunistima razvijao neke oblike demokracije koje Zapad ne pozna, primjerice samoupravljanje. Konkretni su rezultati te demokracije : 1947.g je Hrvatska je po prvi put u povijesti postala Republika, od 1945.g žene prvi puta imaju pravo glasa, a 1974.g je u Ustavu SFRJ pravo naroda na samoodcjepljenju,niz zakona prvenstveno iz domene radničkih prava…

B) U stvaranju samostalne Republike Hrvatske i u obrani od agresije značajne su doprinose dali Titovi partizani, generali, suborci iz NOBa: Franjo Tuđman, Janko Bobetko, Zvonimir Červenko, Josip Boljkovac, Joža Manolić, Martin Špegelj, Antun Tus, Petar Stipetić i drugi.

C) Tito je bio među najuvažavanijim političkim ličnostima svijeta u vrijeme Pokreta nesvrstanih koji je obuhvaćao polovicu svjetskog stanovništva, borio se protiv kolonizacije i ublažio efekte „hladnog rata „. I sam predsjednik Tuđman je rekao da je Tito najznačajniji Hrvat u povijesti.

D) Tito je primljen 1971.g s najvišim počastima kod pape Pavla VI, a jednako tako i kod svih značajnijih svjetskih vladara i predsjednika tijekom svoje 35-god „vladavine.“ Njegov je pogreb to pokazao jer se na njemu okupila gotovo sva svjetska politička elita.

E) Surađivao je ekonomski, vojno i politički s Istočnim i Zapadnim blokom vodeći samostalnu politiku kojoj nije bilo uzora u svijetu

F) U socijalizmu i u njegovo doba se radilo intenzivno na industrijalizaciji države, a što je dovelo do prosperiteta i praćenja civilizacijskih tijekova druge polovice 20.stoljeća. U vrijeme socijalizma Hrvatska je (uz Sloveniju ) najviše napredovala u smislu standarda, osobito društvenog. U to vrijeme su u samoj Velikoj Gorici i okolnim općinama izgrađena stambena naselja, sve školske zgrade ( osim Novo Čiče) , ambulanta, dispanzeri, dom kulture tj narodno sveučilište itd itd . U nekoliko privrednih, trgovačkih, ugostiteljskih objekata odvijala se poslovna aktivnost i zaposlio veći broj Velikogoričana. Također su društvenom izgradnjom stanova zbrinute mnogobrojne obitelji iz Zagreba , nakon poplave 1974.g kao što su i mnogi građani Velike Gorice dobili stanove.

Mi antifašisti Velike Gorice se brinemo o očuvanju antifašističke baštine i nasljeđa , osobito spomenika, drugih trajnih obilježja i vrijednosti, prije svega istine . Zato itekako podržavamo da se neku ulicu ili trg u Velikoj Gorici nazove po gradu Vukovaru. Sada se međutim brinemo da se ukidanjem Trga maršala Tita otvara mogućnost ukidanja svih preostalih ulica nazvanih po partizanima i jedinica NOVe u Vel.Gorici: Ulica Seljine brigade i Cvetkovićeva ulica . Mislimo da bi se također slijedom toga moglo očekivati rušenje ili oštećivanje preostalih grobnica na širem području Velike Gorice, a pod kojima leže kosti oko 700 žrtava fašizma ili veći broj spomenika na kojima je upisano na 31 spomen- ploči 443 imena isključivo domaćeg puka s područja Posavine, Pokuplja, Turopolja,a o kojima ipak brinemo svi skupa, pa i nadležni organi uprave našeg grada, iako nedovoljno. Pitamo se međutim ako je Tito kao njihov vođa nepoželjan u Velikoj Gorici, što je onda na redu dalje?”

 

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno