Velika Gorica danas je dobila svoje središnje mjesto za gospodarenje otpadom. Moderno reciklažno dvorište izgrađeno je u Mraclinskoj Dubravi, a otvoreno je u sklopu završne konferencije projekta “U mom dvorištu”.
U Pučkom otvorenom učilištu projekt vrijedan 9,4 milijuna kuna predstavili su njegovi zajednički partneri, Velika Gorica i Velenje. Upravo se u ta dva grada istovremeno provodio operativni program Slovenija-Hrvatska 2007.-2013., financiran sredstvima Europske unije. Dok je Gorica dobila centalno mjesto gospodarenja otpadom, u Velenju je nadograđen, uređen i opremljen Centar ponovne uporabe.
„Naša glavna aktivnost je bila nadogradnja Centra ponovne uporabe, koji je sagrađen prije dvije godine. Shvatili smo kako nam kapaciteti više nisu zadovoljavajući te da je potrebna nadogradnja. Pojavila se izvrsna prilika i to smo realizirali u sklopu zajedničkog projekta s partnerima iz Velike Gorice. Zatim smo sve uredili i opremili, kazala je dr. Patricija Halilović, savjetnica za europske projekte Općine Velenje.
Gorica sada ima najmoderniji i ekološki prihvatljiv središnji objekt budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom u kojem će se odvojeno sakupljati, razvrstavati i reciklirati razne vrste otpada kao što su staklo, plastika, stari papir, tekstil, elektronički i električni otpad, drvo, zeleni otpadi i automobilske gume.
Barišić: To je iskorak za kvalitetniji život
„Ovo je jedan od projekata u kojem smo uravnotežili ekonomski, društveni i ekološki razvoj, time što smo napravili jedan iskorak prema cilju, a to je kvalitetniji život. Velika Gorica inače ima visok standard brige u zaštiti okoliša i zbrinjavanju otpada. Naš partner iz Velenja već duže vrijeme poštuje direktive koje su za nas nešto novo, ali i vrlo jasan put kako se i mi trebamo razvijati.“, na konferenciji je izjavio gradonačelnik Dražen Barišić.
Centralni i reprezentativni objekt u Mraclinskoj Dubravi vrijedan 4,5 milijuna kuna važan je za grad Veliku Goricu koja zajedno sa okolicom na godinu prikupi oko 20 tisuća tona otpada.
Trenutačno se na velikogoričkom području odvaja 10-ak posto otpada, dakle samo 2000 tona, a što će se uskoro promijeniti zahvaljujući modernom reciklažnom pogonu. On se sastoji od ograđenog betonskog platoa površine 4.400 m2, smještenog na parceli veličine 7.330 m2, rampe za vozila i nadstrešnice za smještaj kontejnera i preša za otpad, nadstrešnice s boksevima za rasute otpadne materijale, objekta za skladištenje opasnog otpada, nadstrešnice iznad preša te servisnog objekta s nadstrešnicom za obavljanje manjih servisnih zahvata na vozilima gradskog komunalnog poduzeća. Osim toga, tu je i ulazna porta, kancelarija, garderoba i sanitarni čvor za djelatnike.
„U planu nam je izgraditi i Centar za reciklažu za područje grada Velike Gorice, koji će se uklopiti u sustav gospodarenja otpadom na razini Županije i države, a izgradnjom reciklažnog dvorišta napravili smo važan prvi korak tog cijelog sustava“, istaknuo je voditelj projekta “U mom dvorištu” Marko Ružić, dodavši kako je krajnji cilj do kraja 2016. godine količinu otpada koju odlažemo na odlagališta smanjiti za 50 posto, a što uostalom nalaže i zakonodavstvo Europske unije.
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju 2025. realno je porastao za 3,6 % u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Time je nastavljen kontinuirani rast gospodarske aktivnosti koji traje već dvadeset tromjesečja zaredom.
Rast su ponajviše potaknule veća potrošnja države, koja je porasla za 4,7 %, te potrošnja kućanstava s rastom od 2,6 %. Izvoz roba i usluga povećan je za 1,5 %, dok je uvoz blago porastao, za 0,3 %.
Preliminarni podaci za cijelu 2025. godinu pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo godišnji rast od 3,2 %.
FOTO Nastavak radova energetske obnove na stambenoj zgradi Trg grada Vukovara 1-7
Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Nastavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada.
Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU slijedeće generacije“.
Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Odlukom suvlasnika radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima.
Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO2, te ostvarenje uštede potrebne energije od minimalno 50% Qh,nd.
U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.
Svrha radova:
Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša.
Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.
Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o. je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.
Foto: AFP / FashionNetwork.com, Plastic particles from clothing are clogging oceans, objavljeno 22. veljače 2017
„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.
Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.
Kako tome stati na kraj?
Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.
Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.
Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.
Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.
O dizajnericama:
Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;
Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;
Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.
Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.
Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. u prosjeku su više za 3,4 % u odnosu na siječanj 2025. Na mjesečnoj su razini u odnosu na prosinac 2025. porasle za 0,3 %.
Promatrano prema glavnim skupinama potrošnje, najveći porast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u sljedećim kategorijama:
Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – rast od 10,1 %, s najvećim doprinosom ukupnoj inflaciji;
Alkoholna pića i duhan – cijene više za 7,5 %;
Restorani i usluge smještaja – porast od 6,8 %;
Zdravstvo – cijene više za 4,1 %;
Rekreacija, sport i kultura – rast 3,3 %;
Hrana i bezalkoholna pića – povećanje od 2,1 %.
Ove promjene ukazuju na značajnije povećanje troškova života, posebice u segmentu stanovanja i energije, koji pozitivno utječu na ukupnu stopu inflacije.
DZS također bilježi da su neke skupine roba i usluga zabilježile pad cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine:
Usluge obrazovanja – pad od 1,6 %;
Pokućstvo i oprema za kuću – smanjenje od 0,9 %;
Prijevoz – pad cijena od 0,3 %.
Prema podacima DZS-a, pad cijena u ovim kategorijama donekle ublažava rast u ostalim dijelovima potrošačke košarice.
Tražite posao, razmišljate o zapošljavanju ili dodatnom usavršavanju? Evo prilike da iz prve ruke saznate koje su vam mogućnosti u 2026. godini.
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Zagreb i Razvojna agencija Grada Velika Gorica VE-GO-RA u četvrtak, 27. veljače od 10 do 13 sati organiziraju prezentaciju u Poduzetničkom inkubatoru Velike Gorice (Podložnica 6).
Na prezentaciji pod imenom „Zapošljavanja kroz mjere aktivne politike zapošljavanja u 2026. godini” biti će predstavljene mjere zapošljavanja za mlade i osobe u nepovoljnom položaju, program POSAO+, potpore za usavršavanje zaposlenih te vaučeri za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih.
Nakon izlaganja predviđeno je i vrijeme za pitanja, a sudjelovanje je besplatno.