Velika Gorica danas je dobila svoje središnje mjesto za gospodarenje otpadom. Moderno reciklažno dvorište izgrađeno je u Mraclinskoj Dubravi, a otvoreno je u sklopu završne konferencije projekta “U mom dvorištu”.
U Pučkom otvorenom učilištu projekt vrijedan 9,4 milijuna kuna predstavili su njegovi zajednički partneri, Velika Gorica i Velenje. Upravo se u ta dva grada istovremeno provodio operativni program Slovenija-Hrvatska 2007.-2013., financiran sredstvima Europske unije. Dok je Gorica dobila centalno mjesto gospodarenja otpadom, u Velenju je nadograđen, uređen i opremljen Centar ponovne uporabe.
„Naša glavna aktivnost je bila nadogradnja Centra ponovne uporabe, koji je sagrađen prije dvije godine. Shvatili smo kako nam kapaciteti više nisu zadovoljavajući te da je potrebna nadogradnja. Pojavila se izvrsna prilika i to smo realizirali u sklopu zajedničkog projekta s partnerima iz Velike Gorice. Zatim smo sve uredili i opremili, kazala je dr. Patricija Halilović, savjetnica za europske projekte Općine Velenje.
Gorica sada ima najmoderniji i ekološki prihvatljiv središnji objekt budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom u kojem će se odvojeno sakupljati, razvrstavati i reciklirati razne vrste otpada kao što su staklo, plastika, stari papir, tekstil, elektronički i električni otpad, drvo, zeleni otpadi i automobilske gume.
Barišić: To je iskorak za kvalitetniji život
„Ovo je jedan od projekata u kojem smo uravnotežili ekonomski, društveni i ekološki razvoj, time što smo napravili jedan iskorak prema cilju, a to je kvalitetniji život. Velika Gorica inače ima visok standard brige u zaštiti okoliša i zbrinjavanju otpada. Naš partner iz Velenja već duže vrijeme poštuje direktive koje su za nas nešto novo, ali i vrlo jasan put kako se i mi trebamo razvijati.“, na konferenciji je izjavio gradonačelnik Dražen Barišić.
Centralni i reprezentativni objekt u Mraclinskoj Dubravi vrijedan 4,5 milijuna kuna važan je za grad Veliku Goricu koja zajedno sa okolicom na godinu prikupi oko 20 tisuća tona otpada.
Trenutačno se na velikogoričkom području odvaja 10-ak posto otpada, dakle samo 2000 tona, a što će se uskoro promijeniti zahvaljujući modernom reciklažnom pogonu. On se sastoji od ograđenog betonskog platoa površine 4.400 m2, smještenog na parceli veličine 7.330 m2, rampe za vozila i nadstrešnice za smještaj kontejnera i preša za otpad, nadstrešnice s boksevima za rasute otpadne materijale, objekta za skladištenje opasnog otpada, nadstrešnice iznad preša te servisnog objekta s nadstrešnicom za obavljanje manjih servisnih zahvata na vozilima gradskog komunalnog poduzeća. Osim toga, tu je i ulazna porta, kancelarija, garderoba i sanitarni čvor za djelatnike.
„U planu nam je izgraditi i Centar za reciklažu za područje grada Velike Gorice, koji će se uklopiti u sustav gospodarenja otpadom na razini Županije i države, a izgradnjom reciklažnog dvorišta napravili smo važan prvi korak tog cijelog sustava“, istaknuo je voditelj projekta “U mom dvorištu” Marko Ružić, dodavši kako je krajnji cilj do kraja 2016. godine količinu otpada koju odlažemo na odlagališta smanjiti za 50 posto, a što uostalom nalaže i zakonodavstvo Europske unije.
U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.
Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.
Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.
Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].
Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu
Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.
Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.
Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.
Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.
Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.
Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.
U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.
Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .
Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.
Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.
U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.
Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).
Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).
Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).
Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.
Potrošnja raste, ali sporije! srpanj donio povećanje od 1,4 %
Državni zavod za statistiku objavio je da je potrošnja u trgovini na malo u srpnju porasla 28. mjesec zaredom, no rast je znatno slabiji nego mjesec ranije.
U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Kako prenosi Poslovni.hr, riječ je o 28. uzastopnom mjesecu rasta na godišnjoj razini, no stopa rasta znatno je manja nego u lipnju, kada je iznosila 7,5 %.
Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju pala za 4 % u odnosu na lipanj. Istodobno, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježila je pad prometa od 1,9 %, dok je promet u segmentu neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo i maziva, zabilježio rast od 7,6 %.
U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 3,8 % u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a.
Kako potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, njezin rast unatoč usporavanju upućuje na nastavak stabilnog kretanja gospodarstva. DZS podsjeća da je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je već 18. kvartal zaredom rasta.