Povežite se s nama

Politika

Gorica bira Goričane: Osam ih je dosad bilo u Saboru, traži se deveti…

Ivan Šuker, Stjepan Dehin, Tonino Picula, Ivan Jurkin, Stjepan Kundić, Vesna Fabijančić Križanić, Goran Beus Richemberg i Dražen Barišić dosadašnji su Velikogoričani u Saboru, a priliku da se uguraju na tu listu na ovim izborima traže njih 28…

Objavljeno

na

Liste su odavno određene, sve je spremno za izbore. Na njima su oni koji bi trebali stranci ili koaliciji donijeti najveći broj glasova na predstojećim parlamentarnim izborima i tako osigurati pobjedu u nedjelju. A na listićima koje ćemo te nedjelje dobiti pred sebe, svatko na svom biračkom mjestu, Goričani će moći zaokružiti 28 Goričana. Nakon Ivana Šukera, Stjepana Dehina, Tonina Picule, Ivana Jurkina, Stjepana, Kundića, Vesne Fabijančić Križanić, Gorana Beusa Richemberga i Dražena Barišića, novih, ali i nekih starih 28 kandidata želi nas predstavljati u Saboru.

Prvi Goričanin koji je sjeo u saborsku klupu bio je HDZ-ov Ivan Šuker, i to prije točno 20 godina. Te 2000. godine Šuker je postao i gradonačelnik Velike Gorice, a poslije izbora 2003. postao je ministar financija u vladi Ive Sanadera, što je ostao sve do 2008., kad ga je smijenila Jadranka Kosor.

U vrijeme kad je Šuker postao ministar financija, još je jedan, tad budući gradonačelnik Velike Gorice, prvi puta došao na Markov trg. Prije toga, Tonino Picula je, između ostaloga, bio šef kabineta Ivice Račana, a on ga je imenovao i ministrom vanjskih poslova. Picula je karijeru nastavio u Europskom parlamentu, u kojem je i danas.

Tri godine u Saboru je proveo i liječnik Ivan Jurkin. Došao je 2005. godine kao zamjena za Ivana Šukera. Danas je Jurkin predsjednik goričkog Crvenog križa.

Velikogorički liječnik u Saboru bio je i Stjepan Kundić. Specijalist opće medicine iz Mraclina bio je HDZ-ov zastupnik nešto manje od tri godine. Mandat mu je počeo 20. veljače 2008., a završio 6. siječnja 2011. godine. U Sabor je ušao kao zamjena za Dražena Bošnjakovića, a nakon što je podnio ostavku, naslijedila ga je Ivanka Roksandić.

Goran Beus Richemberg u Sabor je, kao HNS-ovac, ušao 2008. godine. A tamo je ostao do danas, ali kao član stranke GLAS. Prije toga, ovaj rođeni Splićanin bio je zamjenik gradonačelnika Gorice Tonina Picule i kandidat za gradonačelnika.

Danas potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, Vesna Fabijančić Križanić u Sabor je ušla 2011., a ostavku je podnijela 2015. kako bi postala članica DIP-a.

Gorički gradonačelnik Dražen Barišić s te je pozicije, a preko liste HDZ-a, u Sabor ušao 2015. godine. Prvi čovjek Velike Gorice postao je 2009. godine.

Sa saborskim iskustvom, uz podršku svojih stranki, za ulazak u parlament ponovno su kandidirani i Dražen Barišić i Goran Beus Richemberg. Gorički gradonačelnik svoje mjesto pokušat će izboriti kao četvrti na HDZ-ovoj listi za šestu izbornu jedinicu, dok će podršku građana Beus Richemberg tražiti s broja devet na listi Restart koalicije.

Na listi MOST-a nezavisnih lista od 14 imena za 6. izbornu jedinicu, čak šest ih je s adresom u Velikoj Gorici. Odmah nakon nositelja liste Nikole Grmoje, na drugome mjestu građani će moći zaokružiti liječnika Ivana Bekavca, anesteziologa u bolnici u Klaićevoj, koji je kratko bio i zamjenik ministra zdravstva Darija Nakića u vladi Tihomira Oreškovića te je MOST-ov stručnjak za zdravstvo. Nakon njega, poznata imena na listi su ona Karmen Rak te Damira Slojšeka, naših gradskih vijećnika. Mjesto na listi MOST-ovci su povjerili i mladoj Luciji Lacković iz Velike Mlake, poljoprivredniku i bivšem golmanu futsal kluba Dinamo Tomislavu Žuneku te pokretaču Facebook stranice “Velika Gorica bez cenzure” Hrvoju Senegoviću.

Na listi koalicije Desna liga također je šestero Velikogoričana, a najviše mjesto na njoj je zauzeo Štefan Stanešić iz Gradića, koji je nakon kratkog vremena na čelu goričkog HSS-a prešao u stranku Neovisni za Hrvatsku. Tu su još i predsjednik goričkog HSP-a i gradski vijećnik Lucijan Maslać te Antonio Kuliš, Franko Marić, Antun Kolar i Gabrijela Omazić.

Zvonko Kunić, političar iz Velike Mlake, nositelj je liste stranke BM 365. Najdugovječniji gorički političar, pročelnik, bivši zamjenik gradonačelnika… Već više od 20 godina prisutan je u političkom životu Turopolja, a karijeru bi mogao nastaviti u Saboru.

Na listi koalicije koju čine stranke Pametno, Fokus te Stranka s imenom i prezimenom pronašli smo još jedno velikogoričko ime. Stand-up komičar i čelnik stranke Pametno u Velikoj Gorici Mario Šantek nalazi se na trećemu mjestu.

Željko Grozaj i Mira Tadić Goričani su na listi A-HSS-a, a nekadašnji SDP-ov kandidat za gradonačelnika Aleksandar Horvat, opet će tražiti potporu birača, ovaj put kao potpredsjednik Demokrata, na čijoj je listi zauzeo drugo mjesto. Na toj listi su još dvojica Goričanina, Edmond Krusha i Kristijan Kos.

S liste Domovinskog pokreta Miroslava Škore u Sabor će pokušati sjesti i kirurg i traumatolog Zvonimir Lovrić. Ovaj profesor kirurgije i traumatologije do umirovljenja je bio voditelj Odjela za traumatologiju KB Dubrava.

Dvojica Velikogoričana s prebivalištem u Gradićima na HDZ-ovoj su listi za izbore 2020. Suradnici u Gradu, gradonačelnik Dražen Barišić i njegov zamjenik Krešimir Ačkar, zauzeli su četvrto i 13. mjesto na listi za šestu izbornu jedinicu.

Restart koalicija od Goričana je na listu stavila samo GLAS-ova Gorana Beusa Richemberga, i to na deveto mjesto. Jedna od dviju najvećih hrvatskih stranaka, SDP, koji predvodi Restart koaliciju, svog kandidata s našeg područja nema.

Nego, što ih tamo čeka?

Tko prikupi dovoljno glasova za Markov trg, čeka ga velika odgovornost. O kakvom se poslu radi, najbolje će reći oni koji ga već godinama rade – Goran Beus Richemberg i Dražen Barišić. Pa iako se oko većine pitanja ova dva političara neće složiti, jednoglasni su kako je biti u Saboru velika čast.

– Biti narodni zastupnik u najvišem državnom zakonodavnom tijelu prije svega je iznimna čast, ali i velika odgovornost. Uvijek sam imao poštovanje prema toj instituciji i onima koji su me birali jer je parlament jedina stvarna garancija demokracije i slobode – kaže Beus Richemberg.

– Ključne odluke za razvoj gradova i lokalne samouprave odvijaju se upravo u Saboru. Moje aktivnosti u Saboru usmjerene su na postizanje što boljih rezultata svoga grada i kraja. Ponosan sam na sve što smo s čelnim ljudima u zemlji uspjeli postići – o svom mandatu u Saboru kazao je Dražen Barišić.

Kolegama koji će u zgradu na Markovu trgu ući po prvi puta savjetuju…

– U politici uvijek treba biti vođen ljubavlju prema svome gradu, imati viziju što od grada želite napraviti. Morate biti koncentrirani na postizanje tog cilja, jer ako su ciljevi vidljivi, poput gradskog bazena ili dvorane, to je nešto što građani vide i što vam nitko ne može oduzeti. Zato sam ponosan na svoj tim i sve što smo napravili, ali čeka nas još posla. Prisutnost Velike Gorice na državnoj razini garantira nam privlačenje i nastavak investicija – smatra Barišić.

– Uvijek imajte na umu da ste u Sabor poslani da govorite i da se borite. Budite svjesni da ono što govorite utječe na stavove onih koji vas čuju. Zato budite hrabri, jasni, određeni i pristojni. Javni interes mora biti najvažniji. Ne posustajte kad ostanete u manjini, nemojte dozvoliti da vas se korumpira ili zastraši, čuvajte se sukoba interesa i nemojte sramotiti one koji su vas birali. I idite među ljude, pomozite onima koji rade nešto dobro i ukazujte na ono što je loše – kazao je Beus Richemberg, koji je ponosan na svoje djelovanje u Saboru.

Kao posebno velik uspjeh istaknuo bi izglasavanja izmjene Ustava kojom je usvojeno novo rješenje o načinu donošenja odluke o prijelazu hrvatskih vojnika preko državne granice i njihovom angažmanu u mirovnim misijama, čiji je on autor.

– Također izdvajam i izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o PDV-u potkraj 2012., koje sam isposlovao, jer smo zahvaljujući tome u Hrvatski registar brodova upisali oko 4,5 tisuće stranih brodova, spasili na tisuće radnih mjesta u nautičkom turizmu i uprihodovali 304 milijuna kuna u Državni proračun. Naravno, posebno mi je drag i važan bio i 1. srpnja 2013., kad je Hrvatska postala članica EU – dodao je Beus Richemberg.

Mjesto je to u kojem se donose bitne odluke za sve građane, pa i posao zastupnika treba ozbiljno shvatiti. No svjedočili smo tome i putem televizijskih prijenosa, bude i komičnih trenutaka. Draženu Barišiću, kaže, posebno je u sjećanju ostalo iznošenje kolege Ivana Pernara iz sabornice.

– Svojedobno, predlagao sam da vratimo odredbu iz 1947., kojom se zastupnicima branilo da svoje rasprave čitaju. ‘Kolega, budite pametni’, rekao mi je tad Vladimir Šeks, ‘ako to opet postane norma, u Saboru će zavladati teški muk’ – prisjetio se Goran Beus Richemberg.

Kroz vrijeme provedeno u Saboru, dobro je surađivao s Vesnom Fabijančić Križanić.

– Odradili smo i nekoliko zajedničkih inicijativa koje su bile važne za građane Velike Gorice. Što se zastupnika iz HDZ-a tiče, bili su to uglavnom kurtoazni i kratki razgovori jer smo nerijetko dijelili dijametralno suprotne stavove u većini pitanja. Veliku Goricu i naš kraj sam spominjao u Saboru stalno i uporno. Katkad po dobru, a katkad i naše probleme. Vjerojatno više puta nego svi drugi Goričani zastupnici zajedno – zaključio je Goran Beus Richemberg.

Ukupno ih je bilo sedam, traži se osmo goričko lice…

Stjepan Dehin jedini koji više nije s nama…

Krajem listopada napustio nas je Stjepan Dehin, pilot i političar, saborski zastupnik s mandatom od gotovo tri godine. Dehin je preminuo u 73. godini, a od njega se oprostila i Hrvatska seljačka stranka, čiji je bio član.
U Hrvatski sabor ušao je 24. veljače 2000. godine, 22 dana nakon što je taj saziv konstituiran. Postao je zastupnik kao zamjena za Zdenka Haramiju, a u Saboru je ostao do 3. prosinca 2002.

U biografiji mu stoji i da je na prijelazu 1991./1992. bio član radne grupe za izradu prijedloga zakonskih propisa za zračne luke u tek stvorenoj Hrvatskoj.

Politika

Priopćenje velikogoričkog MOST-a o upravljanju gradskim proračunom

Iz velikogoričkog MOST-a osvrnuli su se na posljednju sjednicu Gradskog vijeća, na kojoj je na dnevnom redu bilo i izvješće o izvršenju proračuna

Objavljeno

na

Nakon velikogoričkog SDP-a, s reakcijama na sjednicu Gradskog vijeća priopćenjem se oglasio i gradski ogranak MOST-a. U njemu se podsjeća na neke od tema o kojima se raspravljalo na sjednici, s naglaskom na upravljanje gradskim financijama. MOST-ovci u svom priopćenju navode i brojke koje su spominjane u izvješću o izvršenju proračuna, kao i one vezane uz komunalne usluge.

Priopćenje velikogoričkog MOST-a u cjelosti pročitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Politika

Velikogorički SDP traži izravne prijenose sjednica Gradskog vijeća

Iz velikogoričkog ogranka SDP-a oglasili su se priopćenjem u kojem traže lakši pristup informacijama o svemu što se događa na sjednicama Gradskog vijeća

Objavljeno

na

Punih deset sati trajala je posljednja sjednica velikogoričkoga Gradskog vijeća, na čijem su dnevnom redu bile teme koje su dovele do burnih rasprava, a svemu tome na samom je početku prethodila i stanka koju je oporba zatražila kako bi se organizirale dvije konferencije za novinare.

Na početku novog radnog tjedna na zbivanja na sjednici Vijeća referirali su se iz velikogoričkog SDP-a. Na priopćenje koje je otišlo prema medijima potpisala se predsjednica gradskog ogranka Ivana Mlinar, a njegova glavna tema je pristup informacijama. Iz SDP-a inzistiraju na tome da se omogući da se ubuduće sjednice Gradskog vijeća mogu gledati u izravnom prijenosu, a priopćenje u cjelosti možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Politika

Kristalni globus, oklade, vitezi i otorinolaringolog u raspravi o proračunu

Grad je u prvih šest mjeseci ove godine poslovao s manjkom od nešto više od četiri milijuna eura, a zajedno s naslijeđenim manjkom iz prošle godine, brojka se penje na 15 milijuna eura

Objavljeno

na

U sklopu prve točke sjednice Gradskog vijeća, izvješću o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci, pročelnica Žaneta Štefančić istaknula je kako je u prvoj polovici godine ostvario prihode od 49,6 milijuna eura, što je 30,4 posto od godišnjeg plana. S druge strane, utrošeno je 53,7 milijuna eura, odnosno nešto manje od 33 posto planiranog.

– Grad u prvih šest mjeseci poslovao s proračunskim manjkom u visini od 4,1 milijuna eura, što s manjkom iz prethodne godine od 11,5 milijuna čini proračunski manjak u visini od 15.621.465 eura – rekla je Štefančić.

U podužem izlaganju pročelnica je iznijela i još cijeli niz brojki, vezanih uz razne stavke, ali sve to nije bilo dovoljno detaljno za Ivu Jelušića iz SDP-a.

– Ovo izvršenje proračuna je vrlo netransparentno, radi se na minimalnoj zakonom propisanoj razini, umjesto da se ide na višu razinu, što detaljnije, da bi vijećnici koji su izabrani da donose i kontroliraju proračun mogli imati uvid. Mi nažalost dobar dio uvida nemamo, i to ću ponavljati dok god se nešto ne promijeni – rekao je Jelušić i nastavio:

– Prvo što vidimo u ovom izvještaju je da su prihodi realizirani sa 30 posto, iako bi bilo za očekivati da na polovici godine to nude oko 50 posto. Ogroman podbačaj, što i ne bi bilo toliki problem da se događa prvi put. Međutim, to je nažalost praksa i u prošlom i u ovom sazivu Vijeća, da se uvijek predlaže nerealan proračun, s prihodima koji se nikad dosad nisu ni izbliza realizirali. Za to postoji niz razloga i razina odgovornosti. Prvi je odgovoran onaj tko to tako stručno predlaže, drugi onaj tko određuje nerealne okvire, a treći vijećnici iz većine, koji prihvaćaju takav nerealan prijedlog. Ima jedna narodna izreka koja kaže ovako: Ako me prevariš jedanput, sram te bilo, ali ako me prevariš drugi put, sram me bilo. A vi si dozvoljavate da vas se prevari po tko zna koji put. Zašto?

 

– Umjesto da se proračun planira realno, da bude na stotinu i nešto milijuna, on je otišao na 160 milijuna. I naravno da se to ne može realizirati, niti ima šanse da se u drugoj polovici godine realizira. Ako se tako nastavi i u toj drugoj polovici, imat ćemo ogroman minus od nekoliko desetaka milijuna eura.

– Mi za ove podatke znamo zadnjih tjedan dana, ali gradske službe znale su za to od početka srpnja. Baš zato mi smo danas morali imati rebalans proračuna, jer zakonska je obaveza da se ide na taj korak kad shvatiš da plan ne možeš realizirati. Zadaća rebalansa je uskladiti plan i realnost. Ako ga ne donesemo, a danas ga nećemo donijeti, novac će se trošiti i dalje, što će nas dovesti od enormnog manjka – upozorio je Jelušić, uz zaključak:

– Zašto niste dali nalog i zašto nije napravljen rebalans? Garantiram da će njega biti na sljedećoj sjednici, mora ga biti, ali u prosincu je za to kasno, jer godina je već prošla. Zašto su prihodi tako napuhani? A ljudi moji, bila je izborna godina… Treba obećati, svašta staviti u proračun, a znali ste da to nećete realizirati.

Prvi mu je odgovorio HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec.

– Po čemu je to netransparentno izvješće? Sami ste rekli da je sve u okvirima, ali da se moglo raditi na drugoj, petoj ili desetoj razini. Dakle, izvješće nije netransparentno. Hoće li se prihodi ostvariti do kraja godine ne mogu znati, možda vi imate kristalnu kuglu pa znate, ali to ćemo vidjeti na kraju godine. A kakvo mišljenje imaju o ovom vodstvu grada, naši su građani jasno rekli u svibnju. Znam da poraz boli, ali to je demokracija i vi to morate prihvatiti. Vrijeme brzo leti, i ove četiri godine će brzo proći, imate vremena da se pripremite, žao bi mi bilo da odete u političku mirovinu, jer lijepo je s vama ovdje debatirati – kazao je Zobec, no tu je mogućnost Jelušić otklonio u svojoj replici, u kojoj je rekao i ovo:

– Kolega Zobec, i vaš ću izgleda morati poslati otorinolaringologu, jer rekao sam zašto je netransparentan. Morate malo sluh pregledati. A što se proračuna tiče, imam dovoljno iskustva da mogu procijeniti da nema šanse da se prihodi ostvare. Možemo se nas dvojica i kladiti. Ako budu ostvareni, ja častim cijelo Gradsko vijeće. Ako ne budu, vi častite samo mene i gradonačelnika.

Stipo Duvnjak iz vladajuće većine rekao je kako treba “vjerovati našem gradonačelniku, jer za grad poput našega, a Gorica je velika, minus od četiri milijuna eura nije toliko značajan.”

– Gorica je velika, ali nije i prevelika. A ova su odstupanja prevelika. Ukupno to nisu četiri nego 15 milijuna eura, skupa s onim naslijeđenim, a to je previše za grad poput našega. Ne bih vam bio u koži kad budete tražili način kako se iz toga izvući. Vi vjerujete gradonačelniku, a ne svojim očima. Rebalans će morati biti drastičan, a da je bilo odgovornosti, trebali smo ga raditi već danas – odgovorio je Jelušić.

Replicirao mu je i Josip Vitez, također iz HDZ-a.

– Možda nešto što je nerealno za kolegu Jelušića za mene ne mora biti. Za mene je realno da su građani dali podršku od preko 70 posto na izborima, a nisu je dali zato što misle da su ljudi koji vode grad neambiciozni i da nemaju plan. Predviđene su neke stvari o kojima ovaj izvještaj govori, jer ako imamo cilj, imamo i plan kako do tog cilja doći – rekao je, a Jelušić je opet imao odgovor:

– Kolega Vitez, ovo nije bilo nimalo viteški. Da ste vi pravi vitez, ovdje bi viteški pitali gradonačelnika zašto nije predložio rebalans. To bi bila istina. Ali vi ste između toga da budete pravi vitez ili da opet budete na listi za Gradsko vijeće izabrali ovo drugo. Prezime ne možete promijeniti, ali ponašanje možete.

Nastavite čitati

Politika

Bratstvo gotovo do kraja studenog, u planu i Ulica AKM, vrtić stiže i u Kobilić

U drugom dijelu Aktualnog sata na Gradskom vijeću vijećnike je zanimalo što se događa s radovima u Bratstvu, Rakarju i Starom Čiču, kao i kad će ponovno u funkciji biti Gradska tržnica, pod novom nadstrešnicom

Objavljeno

na

U drugom dijelu Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća razgovaralo se o pješačkoj stazi u Novom Čiču, za koju je već ishođena građevinska dozvola, a jedno se pitanje odnosilo i na “ležeće policajce” u ulici Andrije Kačića Miošića.

– Već sad imamo dosta oprečnih mišljenja oko ležećih policajaca. Sve ih je više i više, ljudi nam govore “pa vi niste normalni”, ali pronaći balans je jako teško. Prvi sam protiv uspornika i mislim da bi policija morala sprečavati ludu vožnju u noćnim satima. Moram reći da je “ležeći policajac” jako skupa priča. Stoji oko 10.000 eura, što nije jeftino, a policijske kamere postižu bolji efekt i nešto su jeftinije. Mislim da bi trebali ići u tom smjeru – rekao je pročelnik Dubravko Katulić.

Govorilo se i o divljim deponijama, čiji broj je u padu, jednako kao i količina prikupljenog smeća s ilegalnih odlagališta, a za pročelnika Katulića bilo je i pitanje o nathodniku na željezničkog kolodvoru, najavljenom još u lipnju 2023. godine.

– Za nathodnik smo dobili projektnu dokumentacijom, a sad čekamo suglasnost od HŽ-a, budući da radimo na njihovu zemljištu, za izdavanje građevinske dozvole. Mi smo u završnoj fazi s tim, ali s obzirom da je HŽ malo inertan, vjerojatno ćemo morati pričekati na početak radova. Tendencija Grada je da većinu putnika usmjerimo na vlak, koji je najbrži i može prevesti puno veći broj putnika – odgovorio je Katulić.

Pitanje je imao i Damir Slojšek iz MOST-a, kojeg je zanimalo što se događa s rekonstrukcijom ulice Bratstvo I, čiji stanovnici su nezadovoljni ritmom radova, ali i što ćemo s prometnim kaosom na Ulici Andrije Kačića Miošića. Ponovno je odgovarao pročelnik Katulić.

– Bratstvo je jedna složena ulica, uska, koja je bila jednosmjerna. Teško je u njoj nešto napraviti na brzinu, jer kad uđe jedan kamion ili stroj, nitko drugi ne može proći. Do sad je odrađeno jako puno, izgrađen je novi vodovod s priključcima, oborinska kanalizacija, iako stoji ovo da se jedno vrijeme nije radilo. Radi se o razdoblju od dva tjedna. Angažirali su domaću firmu koja će im pomoći i sad je to navodno krenulo.

– Najveći problem u Bratstvu je oborinska odvodnja. Mali su padovi i ispalo je da moramo raditi crpnu stanicu kako bismo to mogli riješiti, što će odužiti projekt za neko vrijeme. Radovi idu dobro, zadovoljavajuće. S obzirom da imamo pješačku stazu samo s jedne strane, bit će to brzo gotovo, kraj studenog je realna opcija. Mene u svemu tome veseli što će se ulica završiti. Dugi niz godina imali smo prigovore, i to s razlogom, a sad ćemo to riješiti – rekao je Katulić pa odgovorio i na drugo pitanje:

– Ulica Andrije Kačića Miošića je u projektiranju, jednako kao i križanje Kurilovečke i AKM-a, koje će nam malo više potrajati, budući da moramo rješavati imovinsko-pravne odnose. Kad se steknu uvjeti, naravno da ćemo je staviti u proračun, jer ta nam je ulica jako važna, meni osobno i najbitnija. Ona će nam rasteretiti gužve koje sad imamo na Matice Hrvatske, a još kad bi riješili s Hrvatskim cestama produžetak ceste preko radara do Novog Čiča, gdje bi nam bio kraj.

Slojšek nije bio zadovoljan odgovorom.

– Nemojte se ljutiti, ali već treći mandat slušam da ta ulica ide, ide, ide, ide… Budući da je sad, otkad se radio dio Matice Hrvatske, cijeli promet usmjeren na AKM, jako dobro vidimo da moramo požuriti, jer ta prometnica je najveći problem od svih prometnica u gradu.

Josip Vitez iz HDZ-a pitao je pročelnicu Lanu Krunić Lukinić hoće li se otvarati još podružnica dječjih vrtića, nakon što su otvorene u Buševcu, Selnici i Gradićima.

– Tri odgojne skupine imamo u Gradićima, a već sam rekla da su počeli radovi u Pokupskoj i dogradnja u Kolarevoj. U tijeku ove godine izradili smo glavni projekt i za budući područni vrtić u Kobiliću. Projekt je predan na ishođenje radne dozvole, vrtić će imati dvije skupine, po jednu jasličku i vrtićku, a objekt će se nalaziti u sklopu Društvenog doma Kobilić. Adaptacija i nadogradnja će krenuti, a u budućnosti će biti napravljena nova fasada i mijenjat će se stolarija, uredit će se parkiralište, kao i budući park za potrebe vrtića. Nadamo se da će u tijeku sljedeće godine biti otvoren još jedan područni vrtić.

Zoran Lovrić ustao je iz oporbenih klupa kako bi pitao radi li grad što po pitanju priuštivog stanovanja, ali i koliko je u posljednjih desetak godina izgrađeno potpuno novih dječjih igrališta.

– Cijene stanova su uistinu previsoka s obzirom na primanja, a kad govorimo o tome, moramo znati da su 123 stambena objekta u vlasništvu Grada u potpunosti pod zaštićenim cijenama. Predani su na korištenje onima koji su najugroženiji u našem društvu. Tu treba raditi daljnje iskorake, u suradnji s Vladom, a to ćemo i činiti – odgovorio je gradonačelnik Ačkar i nastavio:

– Kad govorimo o dječjim igralištima, govorimo o nečemu što prije mandata Krešimira Ačkara uopće nije bilo u fokusu interesa. Baš u vašem Cvjetnom naselju možete vidjeti koliko je igralište prošireno i obogaćeno sadržajima. Nikad u povijesti nije bilo više obnovljenih i izgrađenih dječjih igrališta. To je činjenica. Može li ih biti i više? Naravno da može, nećemo stati na ovome, napravit ćemo još više po tom pitanju.

HDZ-ov vijećnik Dragan Perić pitao je i kad ćemo se vratiti na Gradsku tržnicu, koja dobiva nadstrešnicu?

– Krov na tržnici je postavljen, a trenutno se postavljaju brisoleji koji će štititi od sunca. Moraju se postaviti još i limovi i rasvjetna tijela, treba napraviti i sve elektro razvode, a trebat će prilagoditi i prilaz, odnosno ulazna vrata. Kod zadnjih kiša imali smo i problem oborinske vode, morat ćemo napraviti još jednu kanalicu kako bismo to riješili, a to će neznatno produžiti radove. Želimo i napraviti nekakve zaštite od golubova, koji bi se tu vrlo rado uvukli. Tražimo model kako to napraviti primjereno. Svi ti radovi trebali bi završiti za 15 dana, nakon čega ćemo pripremiti objekt za tehnički pregled. Nakon toga ćemo se vratiti na tržnicu – rekao je pročelnik Katulić.

Nastavite čitati

Politika

Aktualni sat: ‘Želimo zadržati i poboljšati standard, a to ima svoju cijenu’

U prvoj polovici Aktualnog sata govorilo se o najavljenim komunalnim poskupljenjima, o sigurnosti u gradu, ali i gradnji škole, vrtića i Centra za starije…

Objavljeno

na

Nakon što je odrađena stanka, koju su zatražili oporbeni vijećnici, započeo je Aktualni sat sjednice Gradskog vijeća. Prvi je za govornicu došao Ivo Jelušić iz SDP-a, koji je imao dva pitanja.

– Gradonačelniče, hoćete li, nakon što ste poskupili odvoz smeća za 44 posto, komunalnu naknadu za 50 posto i komunalni doprinos od 36 do 230 posto, poskupjeti i ostale komunalne usluge koje su u vašoj ingerenciji? – glasilo je prvo pitanje, a odmah je slijedilo i drugo.

– Molio sam i bivšeg gradonačelnika Barišića da asfaltira Ulicu Seljine brigade, obećavao je i nikad nije napravio. Molio sam i aktualnog gradonačelnika u prošlom sazivu, obećavao je, obećavao i konačno u zadnjoj godini mandata napravio. Hvala gradonačelniče na tome uime svih stanovnika te ulica i svih koji njome prolaze. Međutim, onaj tko je taj posao radio, odradio ga je katastrofalno. Tri mjeseca nakon što je ulica asfaltirana niknula je trava i korov?! To je nedopustivo, to je šlamperaj i fušeraj!

Odgovorio mu je, za početak, zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

– Cijene još nisu podignute, tek će biti, ovo su pretpostavke da se podignu za iduću godinu, ali ja ne bih govorio o podizanju cijena. One su već nekoliko godina takve kakve jesu, i ovdje smo raspravljali o tome, sami ste rekli da su sramotno niske plaće u našem komunalnom sustavu. To je činjenica, naši radnici su bili potplaćeni, a prošle godine smo napravili značajan iskorak u materijalnim pravima u cijelom našem komunalnom sustavu, a i to je nešto što se treba financirati – rekao je Karas i nastavio:

– Komunalni sustav u našem grad je na vrlo visokoj razini. Prije desetak godina su nas uspoređivali sa Zagrebom i govorili da se točno vidi gdje prestaje Zagreb, a počinje Gorica, po tome kako izgledaju javne površine… Danas smo došli do toga da ljudi pričaju isto to, ali u drugom smjeru, sad je Velika Gorica čist i uređen u odnosu na Zagreb. Sve to ima svoju cijenu. Vi ste govorili o postocima, a ja bih govorio o apsolutnim iznosima. Konkretno, što se tiče komunalnog odvoza smeća, to će na mjesečnoj razini biti jedna ili dvije kave. Ako želimo i dalje imati standard koji smo dosegnuli, čak ga i poboljšati, to ima određenu cijenu.

– Hoće li biti još nekih povećavanja cijena u ovom trenutku ne znam, ali znam da primjerice cijenu vode ne određuje ni Vijeće ni gradonačelnik, već imamo Zakon o vodama koji to specifično regulira. Vjerojatno ćemo se u određenom periodu uskladiti s tim zakonom. Cijene rastu svugdje oko nas. Ne možemo očekivati od ljudi da rade za iste plaće kao prije pet ili deset godina, a isto tako ne možemo očekivati da oprema koju smo kupili prije deset ili dvadeset godina i dalje bude u istoj funkciji, treba i nju obnavljati, a i to ima svoju cijenu.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar oba je odgovora sažeo u jedan.

– Slažem se da je nedopustivo da raste trava i korov, netko je plaćen da bi to obavio. Godinama ste inzistirali na asfaltiranju vaše ulice, a ja sam već rekao da ta ulica mora biti adekvatna prvoj zoni, kojoj i pripada. To je riješeno, to je dogovoreno, ali molim vas da pokažete malo više senzibiliteta prema ostalim sugrađanima kad govorimo o poskupljenju nekih komunalnih usluga. One će svima omogućiti da dožive standard koji vi imate u vašoj ulici. One nisu tu da bi netko nadoknadio nekakav minus, da bi netko radio bilo što protiv sugrađana, one su tu da svako naselje, svaka gradska četvrt, dobije standard koji vi imate u Ulici Seljine brigade – rekao je Ačkar.

Jelušić nije bio zadovoljan odgovorima.

– Govorite o razlozima za povećanje, a ja ću reći jedan aforizam: koliko me rastuži povećanje cijena, toliko me nasmije vaše obrazloženje.

Drugo pitanje postavio je HDZ-ov vijećnik Anri Targuš, kojeg je zanimalo u kojem je statusu izgradnja škole i vrtića u Kurilovcu, a odgovorila mu je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

– Krajem kolovoza krenula je izgradnja vrtića u Pokupskoj ulici, a radovi će trajati do lipnja 2026. godine. Sam vrtić imat će deset odgojnih skupina, četiri jasličke i šest vrtićkih, uz dodatne sadržaje po pedagoškim standardima. Sve je financirano iz fondova, iznos od 1,8 milijuna eura. to se tiče osnovne škole, u tijeku je prijava glavnog projekta resornom ministarstvu. Škola će biti za 500-tinjak učenika, namijenjena za jednosmjensku nastavu. Imat će i sportsku dvoranu, koju će nakon nastave koristiti naši sportski klubovi, zajedno s tribinama.

Ivana Mlinar iz SDP-a postavila je vezana pitanja o sigurnosti u gradu, uključujući grafite s porukama mržnje i fašističkim oznakama po cijelom gradu, ali i narušavanje javnog reda i mira na cestama, po kojima se divlja automobilima i motorima… Zanimalo ju je i razmišlja li se o povećanju broja sigurnosnih kamera.

– Slažem se s vama, osuđujem i osobno sam reagirao na svaki grafit s porukama mržnje ili bilo kakav neprilagođen sadržaj. Velika Gorica je siguran grad, grad tolerancije, i uvijek ću osuditi sve što je neprimjereno, potaknuto mržnjom ili bilo kakvom ideologijom koja ne ide u prosperitet naših sugrađana – odgovorio je gradonačelnik.

O rokovima izgradnje Centra za starije pitao je Mario Cvitan iz HSU-a, a za govornicu je opet došao gradonačelnik Ačkar.

– Ne samo u gradu, nego u cijeloj županiji ne postoji niti jedna starački dom u javnom vlasništvu. Prvi Centar za starije osobe gradi se upravo u našoj Velikoj Gorici. Očekujemo završetak radova do sredine 2027. godine, čime ćemo učiniti povijesni iskorak, ali daleko od toga da ćemo zadovoljiti potrebe svih umirovljenika u našem gradu, jer njih je više od 14.000. Ovaj Centar će prihvatiti 102 osobe na stalni oblik njege i skrbi, a više od 500 osoba bit će u izvan institucionalnoj skrbi. Već sad razmišljamo o drugom centru za starije osobe, to nam je u prioritetima za budućnost. Ukupna investicija je 14,6 milijuna eura, u čemu je država sudjelovala sa šest, za Županija s tri milijuna, a ostalo će Grad preuzeti na sebe – rekao je Ačkar i napomenuo:

– Mi smo osnivač, mi radimo, mi smo privukli sredstva, ali možemo pričekati da vidimo što će reći Ministarstvo, tko će imati ovlasti u upravnom vijeću i pod čiju će ingerenciju ići Centar. Borit ćemo se za to da u njemu prioritet imaju naši stariji sugrađani, a usluga za treću životnu dob bit će sigurno bolja i kvalitetnija.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno