Sveta Nedelja postaje primjer kako sportski događaji mogu postati više od jednodnevne atrakcije i pretvoriti se u turistički proizvod koji donosi dugoročne koristi. Na panelu održanom u prostorijama županijske Turističke zajednice, predstavnici lokalne vlasti, turističkog sektora i sportske zajednice raspravljali su o tome kako od natjecatelja na Spartan utrci napraviti goste koji ostaju dulje, troše i vraćaju se.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivana Alilović istaknula je da sportski turizam može kontinentalnim destinacijama otvoriti prostor za cjelogodišnju ponudu i autentične doživljaje koji spajaju prirodu, aktivni boravak i lokalni identitet.

Gradonačelnik Svete Nedelje i saborski zastupnik Dario Zurovec naglasio je da ovakvi projekti konkretno utječu na lokalnu zajednicu. “Sveta Nedelja prepoznala je značaj Spartana i time pokazala dobar primjer ulaganja u jasne strategije, infrastrukturu i kvalitetnu suradnju lokalne i nacionalne razine. Ovakvi projekti ne povećavaju samo turistički promet, već potiču gospodarstvo i jačaju kvalitetu života u zajednici”, istaknuo je Zurovec.

Sličan je stav iznijela direktorica Turističke zajednice Svete Nedelje Renata Vlahović koja je rekla da pravi izazov ne počinje startom utrke, nego u trenutku kada sudionike treba pretvoriti u goste koji će ostati dulje i doživjeti destinaciju izvan samog događanja.

Spartan natjecatelj i osnivač udruge OCR CRO Andrej Šimatić upozorio je da natjecatelji danas ne biraju samo stazu, nego i iskustvo koje ide uz utrku. Priroda, organizacija i atmosfera često odlučuju hoće li se sudionici vraćati i preporučiti destinaciju drugima.

Panel je dotaknuo i dječje utrke, gdje je naglasak bio na sudjelovanju i pozitivnom iskustvu, a ne na plasmanu. Ovogodišnja dječja utrka imala je svih 300 mjesta rasprodano, što pokazuje interes za ovakve sadržaje od najranije dobi.

Organizator Spartan utrke Ivan Zrinušić istaknuo je da događaji međunarodnog ranga zahtijevaju profesionalnu pripremu, logistiku i snažnu podršku lokalne zajednice, dok motivacija volontera, posebno mladih, ostaje izazov.

Sudionici panela složili su se da potencijal sportskog turizma postoji, ali da će stvarni pomak ovisiti o sposobnosti da se događanja pretvore u sustavno razvijene i tržišno konkurentne proizvode. Uspjeh, zaključeno je, ne dolazi samo dobrim organiziranjem utrke, već i kroz kreiranje dugoročne vrijednosti za destinaciju i lokalnu zajednicu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Mobilno reciklažno dvorište i kontejneri za glomazni otpad počeli su obilaziti mjesne odbore i gradske četvrti prema unaprijed definiranom rasporedu, svakodnevno od 9 do 17 sati. Riječ je o usluzi osmišljenoj kako bi građanima omogućila jednostavno i pravilno zbrinjavanje otpada koji ne spada u kućni.

Međutim, već u prvim fazama korištenja uočeni su brojni problemi na terenu. Umjesto pravilnog razvrstavanja otpada, često dolazi do ostavljanja otpada izvan predviđenih spremnika, miješanja različitih vrsta otpada te odlaganja materijala koji uopće nije predviđen za ovakav način zbrinjavanja, poput miješanog komunalnog ili opasnog otpada. Također, bilježe se slučajevi prekoračenja dopuštene količine glomaznog otpada od 200 kilograma, kao i nepridržavanje propisanog radnog vremena.

Poseban problem predstavlja neuredno stanje lokacija, koje se u nekim slučajevima pretvaraju u neorganizirana odlagališta otpada. Kao primjer ističe se situacija u Donjoj Lomnici, gdje je zabilježeno ozbiljno odstupanje od predviđene namjene ove usluge.

Iz VG Čistoće Upozoravaju da takvo ponašanje može dovesti do stvaranja divljih deponija, što ima negativne posljedice na okoliš, sigurnost i kvalitetu života stanovnika. Ako se praksa ne promijeni, nadležni ističu da bi mogli biti prisiljeni razmotriti i dugoročno ukidanje ove usluge, jer u postojećim uvjetima gubi svoju svrhu i postaje neodrživa.

Dolaskom proljeća očekujemo više energije i bolje raspoloženje, no mnogi tada osjećaju suprotno – umor, manjak koncentracije i pad motivacije. Proljetni umor zapravo je fiziološki odgovor organizma na brze promjene koje se odvijaju u kratkom razdoblju.

Produljenje dana, veća izloženost svjetlu i porast temperature utječu na cirkadijalni ritam i hormonalnu ravnotežu, osobito na odnos melatonina i serotonina. Organizam prelazi iz zimskog “usporenog” režima u stanje povećane metaboličke aktivnosti, čime rastu energetski zahtjevi, dok kronični stres dodatno opterećuje sustave oporavka.

Zbog toga proljetni umor treba promatrati kao kombinaciju poremećenog biološkog ritma, povećane potrošnje energije i smanjene otpornosti organizma. Upravo zato pristup treba obuhvatiti regulaciju ritma, prehranu, upravljanje stresom i podršku staničnoj energiji.

Cirkadijalni ritam – temelj energije

Jedan od ključnih, a često zanemarenih čimbenika jest izloženost svjetlu. Jutarnja izloženost prirodnom svjetlu pomaže u regulaciji unutarnjeg biološkog sata te usklađuje lučenje hormona koji upravljaju budnost i san. Već 20–30 minuta boravka na dnevnom svjetlu u jutarnjim satima može:

• poboljšati razinu energije tijekom dana
• smanjiti osjećaj umora
• unaprijediti kvalitetu sna

Bez ovog temeljnog koraka, učinak ostalih intervencija često ostaje ograničen.

Metabolizam i kretanje – aktivacija ‘uspavanog’ sustava

Nakon zimskog razdoblja organizam se često nalazi u stanju smanjene metaboličke aktivnosti. Tjelesna aktivnost pritom djeluje kao snažan signal za aktivaciju energetskih sustava i postupno “buđenje” metabolizma.

Ne mora biti intenzivna – redovita šetnja, lagani trening ili vožnja bicikla dovoljni su za:

• aktivaciju mitohondrija
• povećanje razine energije
• učinkovitiju iskorištenost hranjivih tvari

Kretanje je jednostavan, ali iznimno učinkovit alat za ublažavanje proljetnog umora.

Mikronutrijenti – često podcijenjen čimbenik umora

Zimski mjeseci često su povezani sa smanjenim unosom, ali i nižim razinama ključnih mikronutrijenata. Manje svježih namirnica, boravak u zatvorenom prostoru i smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti mogu dovesti do suptilnih, ali klinički značajnih deficita koji se često manifestiraju upravo kroz umor, manjak koncentracije i pad energije.

Najčešći nedostaci uključuju:

• vitamin D – važan za imunosni sustav, ali i regulaciju energije i raspoloženja; njegov manjak često je prisutan nakon zimskih mjeseci zbog smanjene izloženosti suncu
• magnezij – sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija, uključujući one povezane s energetskim metabolizmom i funkcijom živčanog sustava; njegov manjak može se očitovati kroz umor, napetost i lošiji san
• vitamini B skupine – ključni su za pretvorbu hrane u energiju, osobito na razini stanice; njihov deficit može doprinijeti osjećaju iscrpljenosti i smanjenoj mentalnoj jasnoći
• željezo – važno za prijenos kisika i stvaranje hemoglobina; i blagi manjak može rezultirati smanjenom izdržljivošću i kroničnim umorom

Nedostatak mikronutrijenata najčešće se ne očituje kao bolest, već kroz nespecifične simptome poput umora i smanjene energije, koji se često zanemaruju ili pripisuju svakodnevnom stresu. Njihova korekcija, putem prehrane ili ciljane suplementacije, može dovesti do značajnog poboljšanja.

Stres – skriveni ‘potrošač’ energije

Kronični stres jedan je od ključnih čimbenika koji pojačava proljetni umor. Dugotrajna aktivacija stresnog odgovora povećava potrošnju energije i nutrijenata te smanjuje sposobnost oporavka organizma. Na biokemijskoj razini, povišeni kortizol remeti regulaciju glukoze, narušava kvalitetu sna i smanjuje učinkovitost mitohondrijske proizvodnje energije. Istovremeno dolazi do povećane potrošnje mikronutrijenata poput magnezija i vitamina B skupine. Zbog toga organizam teže prelazi u stanje regeneracije, što se očituje kao umor, pad koncentracije i osjećaj iscrpljenosti. Jednostavne intervencije, poput svjesnog disanja, kratkih pauza i smanjenja digitalnog opterećenja, mogu pomoći u regulaciji živčanog sustava i poboljšati oporavak.

NAD⁺ i stanična energija – novo područje interesa

U novije vrijeme sve više pažnje privlači uloga molekule NAD⁺ (nikotinamid adenin dinukleotid), koja ima ključnu ulogu u proizvodnji energije na staničnoj razini. Riječ je o koenzimu koji sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima, osobito unutar mitohondrija, gdje se stvara ATP – osnovna “valuta” energije u organizmu.

NAD⁺ je važan za:

• stvaranje ATP-a
• procese popravka DNA
• regulaciju oksidativnog stresa i stanične otpornosti

Njegova razina prirodno opada s godinama, ali i pod utjecajem kroničnog stresa, upalnih procesa i povećanih energetskih zahtjeva. U takvim uvjetima može doći do smanjene učinkovitosti stanične proizvodnje energije, što se očituje kao umor i sporiji oporavak. NAD⁺ nije ključan samo za proizvodnju ATP-a, već i za aktivaciju sirtuina – enzima koji popravljaju DNA i upravljaju procesima staničnog čišćenja (autofagija). U kontekstu proljetnog umora, gdje organizam prolazi kroz fazu prilagodbe, optimalna razina NAD⁺ može imati važnu ulogu u održavanju energije i metaboličke ravnoteže. Na tržištu su dostupni dodaci prehrani koji sadrže njegove prekursore i mogu doprinijeti povećanju razine NAD⁺ u stanicama, poput nikotinamid ribozida (NR) i NMN-a. Ovi dodaci prehrani mogu biti vrlo korisni kod osoba s izraženim umorom, povećanim stresom ili smanjenim kapacitetom oporavka, ali i za očuvanje vitalnosti.

Podrška eliminacijskim sustavima – metabolički “reset”

Pojam “detoks” često se pogrešno interpretira kao ekstremna dijeta ili kratkotrajna metoda čišćenja organizma, dok u kontekstu proljetnog umora zapravo označava podršku jetri i limfnom sustavu, koji su tijekom zime često opterećeni. Kada su eliminacijski putevi usporeni, dolazi do nakupljanja metaboličkih nusproizvoda, što se očituje kao umor, osjećaj težine i “brain fog”.

Za učinkovit “reset” ključni su:

• gorko povrće i krstašice – podrška jetrenoj detoksikaciji
• adekvatna hidratacija i kretanje – aktivacija limfnog sustava
• zeleno lisnato povrće – antioksidativna zaštita

Bez učinkovitih eliminacijskih sustava, i suplementacija može imati ograničen učinak jer optimalna funkcija stanica ovisi o ravnoteži između stvaranja i uklanjanja metaboličkih produkata.

Dodatni pristupi:

• Intermitentni post može doprinijeti poboljšanju metaboličke fleksibilnosti i osjetljivosti na inzulin, čime se potiče učinkovitije korištenje energije.
• Prehrana bogata antioksidansima, uključujući povrće, voće i druge izvore fitonutrijenata, pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i podržava funkciju stanica.
• Adaptogene biljke, poput rhodiole, mogu imati pozitivan učinak na regulaciju odgovora na stres, osobito kod osoba koje osjećaju kronični umor ili mentalnu iscrpljenost.

Ovi pristupi mogu dodatno podržati organizam, osobito u razdobljima povećanih energetskih zahtjeva.

Zaključak – umor kao signal, ne problem

Proljetni umor nije nešto što treba brzo “riješiti”, već signal prilagodbe organizma. Najučinkovitiji pristup uključuje regulaciju cirkadijalnog ritma, kvalitetan san, redovito kretanje, korekciju mikronutrijenata i upravljanje stresom. Dodaci prehrani, uključujući NAD⁺ prekursore, imaju svoje mjesto, ali prvenstveno kao nadogradnja osnovnih navika. Savjet ljekarnika je započeti s temeljima – snom, dnevnim svjetlom, kretanjem i mikronutrijentima – dok se suplementacija uvodi individualno.

Proljeće tako može postati prilika za svjesno “resetiranje” organizma i ulaganje u dugoročnu energiju i otpornost.

On je olimpijski pobjednik iz Rija 2016. godine, on je svjetski rekorder u svojoj disciplini, jedan od najvećih frajera u svijetu streljaštva općenito, i svjetski i europski prvak, i pojedinačno i timski… On je i najbolji sportaš Hrvatske za prošlu godinu, a samim time je i, što je za ovu našu priču posebno važno, najbolji sportaš Zagrebačke županije u 2025.

– Jako mi je lijepo biti dio sportske zajednice Zagrebačke županije, ali ja sam dio te sportske obitelji već jako dugo. Na streljani u Lukavcu sam počeo s ozbiljnim treninzima, u pokupski bazen još od rane mladosti sam dolazio u lov, a praktički još od 2012. sam i stanovnik Zagrebačke županije, budući da sam se u Jastrebarsko oženio, tamo sam i osnovao klub… Tu sam doma – rekao je Josip Glasnović gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.

Klub nosi njegovo ime, odnosno inicijale, a “J. G. Team” u ovom trenutku okuplja desetak strijelaca iz cijele Hrvatske. Želja je, naravno, raditi s mladima, dodatno popularizirati sport čija popularnost ionako konstantno raste, ali za takvo što tek se moraju stvoriti preduvjeti.

– Već duži niz godina radimo na projektu streljane u Jastrebarskom. Zatražili smo državnu zemlju, sve uvjete smo ispunili, a sad je ostala još lokacijska dozvola. Nadam se da će sve to biti završeno ove godine i da ćemo uskoro imati jednu modernu streljanu u Jaski, gdje bismo mogli odrađivati treninge, ozbiljno raditi s mladima, organizirati kampove i natjecanja, možda čak i svjetska i europska prvenstva, zašto ne? – otkriva planove Josip.

Glasnovići su iz Dubrave, Josip i njegov brat Anton odrastali su u kvartu kojeg prate razne priče i mitovi, ali i u obitelji u kojoj je puška uvijek bila tu negdje…

– Otac je lovac, pa smo brat i ja kao klinci išli s njim u lov. Streljanu smo prvi put vidjeli u Karlovcu, smještenu odmah pokraj lovačkog doma. Krenuli su me nagovarati da probam, na kraju sam pristao, probao i od deset goluba pogodio jednog! Ali tu se krenula rađati ljubav… Počeli smo ići na streljani, skupljati za pušku, malo po malo, da bi već 2003. završio kao treći na Europskom prvenstvu za juniore. Malo to ljudi zna, ali ta moja bronca bila je prva medalja u letećim metama koja je došla u Hrvatsku! – priča Glasnović.

Nakon toga slijedila su svjetska i europska juniorska srebra, zatim i seniorska svjetska bronca, pa peto mjesto u Pekingu 2008., na prvim Olimpijskim igrama. U Londonu četiri godine poslije nije bio, ali medalje su se nastavile nizati, najčešće zlatne, da bi kruna stigla tog ljeta 2016. u živopisnom Rio de Janeiru. Iako, samo četiri godine ranije umalo je “sviran kraj”.

– Bilo nam je teško, nije bilo novca, otac je sve to financirao, tako da sam 2012. čak i razmišljao da odustanem od svega. Srećom, 2013. javili su se talijanski sponzori iz Berette, imali smo ugovor i s tvornicom streljiva, a na taj način bilo je puno lakše funkcionirati. Kad su počele dolaziti i svjetske i europske medalje, kad je na sve to došao i Rio, shvatio sam da je ovaj sport moja sudbina. I danas sam zaista sretan što je tako, što mogu živjeti od sporta kojeg volim – ističe Glasnović.

Pojava sponzora važna je ovdje, naravno, iz više desetaka tisuća razloga. Godišnje.

– Rabljena puška stoji oko pet-šest tisuća eura, nova Beretta je oko sedam-osam, ali ima ih i do 20-30 tisuća eura… Ali dobro je to što pušku kupiš jednom i možeš je imati tijekom cijele karijere. Uz redovan servis, naravno – govori Josip i nastavlja:

– Prsluk košta do 250 eura, naočale i do 300, a slušalice su oko sto eura. Jedna serija goluba je sedam eura, a možeš ih ispucati i do deset dnevno. Nakupi se toga… Godišnje ispucam oko 30.000 metaka, što je puno, ali konkurencija u inozemstvu zna ispucati i puno više, čak i duplo više. Pomaže nam i Zajednica, i Grad, i klubovi, pokušavamo stalno olakšati strijelcima.

Osim tisuća i tisuća ispucanih metaka, za uspjeh u streljaštvu bitno je i biti fizički, a pogotovo mentalno spreman. A tu se priča opet vraća na djevojku zbog koje je Josip i došao u svijetu županijskog sporta.

– Puno radim na mentalnoj pripremi. Supruga je karijeru žrtvovala zbog mene, pa se upustila u psihološku pripremu sportaša. Magistrirala je psihosocijalno savjetovanje, i to na temu “Emocionalna inteligencija u sportu”, a mi radimo na principu pitanja. Kako? Svatko od nas je pod raznim utjecajima, često i negativnim, a s pitanjima koje si možeš postaviti odbacuješ takve utjecaje. Radimo na tome već godinama i rekao bih da se rezultati vide. Fizička sprema je važna, jer puška ima četiri kilograma, a podignem je 200 ili 300 puta svaki dan, ali mentalna je možda još i važnija. Ipak smo mi na streljani sami s puškom, znamo da ovisimo sami o sebi – opisuje Glasnović.

Dijete je zagrebačke Dubrave, živopisnoga kvarta, a porijeklo vuče s Janjeva.

– Naravno, u Dubravi je bilo svega i svačega, ali prošlo je to pokraj nas. Imam takvo prezime da sam na neki način uvijek bio zaštićeni u kvartu, ali bio sam i dobar klinac, ha, ha… A u Janjevu više nemam nikoga, sva rodbina je tu – zaključuje Josip.

Turistički promet u Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti, a najviše se to vidi u Velikoj Gorici koja i dalje uvjerljivo prednjači po broju gostiju. Prema podacima Turističke zajednice, od početka godine do 29. ožujka 2026. zabilježeno je gotovo 23 tisuće dolazaka i nešto više od 42 tisuće noćenja, što je oko 6 % više dolazaka i oko 8 % više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.

Najveći doprinos porastu daju strani gosti. Njihov broj porastao je za gotovo 7 % u dolascima, dok su noćenja stranih gostiju skočila za nešto više od 9 % , što dodatno potvrđuje da županija postaje sve prepoznatljivija na međunarodnom tržištu.

Foto: Josip Škof

Osim Velike Gorice, značajan turistički promet ostvaruju i Samobor, Jastrebarsko, Sveta Nedelja i Ivanić-Grad, pri čemu svaka od tih sredina razvija svoj smjer, od tranzitnog i poslovnog turizma do eno-gastronomije, aktivnog odmora i zdravstvenih sadržaja.

“Rezultati potvrđuju stabilan rast, ali i jasno definiraju daljnji smjer razvoja destinacije. Zagrebačka županija danas sve snažnije gradi svoju poziciju na međunarodnom tržištu, a kontinuirani rast stranih gostiju potvrđuje da destinacija postaje sve vidljivija i konkurentnija izvan nacionalnih okvira”, rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Foto: Samir Kurtagić

Naglasak se zato sve više stavlja na razvoj autentičnih i povezanih turističkih proizvoda te bolje povezivanje ključnih destinacija, od Velike Gorice kao ulazne točke, preko Samobora i Jastrebarskog, do Ivanić-Grada koji se sve jače profilira kroz zdravstveni turizam.

Kako ističu iz županije, u promociji destinacije važnu ulogu imaju i veća međunarodna događanja, poput Spartan Trifecta Weekend Croatia u Svetoj Nedelji, koja privlače sudionike iz inozemstva i dodatno jačaju vidljivost županije kao destinacije aktivnog odmora.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.