Poveži se s nama

Politika

FOTO VIJEST Nove tribine u Gradskoj dvorani, sve spremno i za TV!

Investicijom vrijednom 1,5 milijuna kuna Gradska sportska dvorana dobila je 620 novih sjedećih mjesta, ali i rasvjetu koja je dovoljna za realizaciju televizijskih prijenosa, što je dosad onemogućavalo da gorički klubovi budu na malim ekranima

Objavljeno

Kad se krenulo u projekt izgradnje Gradske sportske dvorane, osnovna ideja je bila da novi objekt gorički sportski klubovi koriste za treninge, možda netko i za utakmice. S vremenom se, međutim, to pretvorilo u varijantu po kojoj su praktički svi klubovi shvatili da su im uvjeti u novoj dvorani puno bolji nego u Srednjoškolskom centru, pa se i gotovo sve utakmice odigravaju upravo u njoj.

Upravo zbog toga pojavila se i potreba da se dvorana malo “doradi”, odnosno da uvjetima odgovara svim zahtjevima potrebnim za odigravanje utakmica, uključujući i prvoligaške. Nekoliko dana nakon iznimno uspješnog vikenda velikogoričkog sporta, u kojem smo slavili pobjede nogometaša, rukometaša i košarkaša, tako je dovršeno postavljanje novih tribina u dvorani, a to nisu i jedini radovi.

“Gradska sportska dvorana dobila je nove tribine sa 620 sjedećih mjesta. Postavljena je i nova rasvjeta, koja će omogućiti televizijske prijenose utakmica naših goričkih klubova, što oni i zaslužuju. Ukupna investicija vrijedna je 1,5 milijuna kuna. Ovo je još jedno u nizu ulaganja u gradsku sportsku infrastrukturu”, objavio je gradonačelnik Dražen Barišić, koji je sa svojim suradnicima obišao dvoranu, u kojoj ih je ugostio voditelj Darko Ćopić.

Nove tribine i rasvjetu ljubitelji sporta u našem gradu moći će isprobati u subotu u 15.30 sati, kad se igra gradski ženski rukometni derbi između Udarnika i Gorice, a od 18 sati počet će i dvoboj košarkaša protiv Zaboka. Dan poslije, u nedjelju u 19 sati, protiv riječkog Zameta igrat će rukometaši Gorice.

Politika

Kreće li i Mihael Zmajlović u utrku za mjesto župana?

Posljednjim istupima bivši gradonačelnik Jastrebarskog, ali i bivši ministar u Milanovićevoj Vladi, dao je naznačiti da bi se mogao kandidirati za mjesto prvog čovjeka Zagrebačke županije u svibnju 2021. godine

Objavljeno

on

U sjeni ovih “velikih” izbora, medijski vrlo atraktivne kampanje za predsjednika države, pripremaju se i izbori za župana, koji će se održati u svibnju 2021. godine. Naizgled još dovoljno vremena, cijelih godinu i pol, ali u političkom životu vrijeme se mjeri malo drukčije. Tako je, recimo, već sad jasno kako će dugogodišnji župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić imati konkurente čija se imena već znaju.

Kožić je prvi čovjek Županije već gotovo puna dva desetljeća, njegovo ime kroz godine je gotovo postalo sinonim za Županiju, ali razvoj situacije na političkoj sceni doveo je do toga da će mu jedan od rivala biti zamjenik župana, HSS-ov Hrvoje Frankić. On je već istaknuo svoju kandidaturu, javno rekavši da želi biti novi župan.

Naime, tijekom ovih dvadeset Kožićevih godina nekoliko puta su se izmjenjivali koalicijski partneri. Od posljednjih 11 godina na čelu Županije, punih devet godina surađivao je s HDZ-om, da bi na izbore prije dvije godine izašao uz podršku SDP-a, HNS-a i Laburista. U međuvremenu su se, međutim, politički odnosi promijenili, župan je odlučio napustiti HSS pod vodstvom Kreše Beljaka, te osnovati Nezavisnu listu Stjepan Kožić. U okviru te liste, u partnerstvu s HDZ-om, i trenutačno vodi Županiju.

Uz Hrvoja Frankića, dojučerašnjeg stranačkog kolegu, u borbu za mjesto župana s Kožićem bi mogao, prema svemu sudeći, i Mihael Zmajlović. Bivši gradonačelnik Jastrebarskog, svojevremeno i ministar u Milanovićevoj vladi, kratko je u ovom sazivu bio predsjednik Skupštine Zagrebačke županije, a u posljednje vrijeme svojim je istupima dao naznačiti da bi se mogao uključiti u novu političku utrku.

U svibnju 2021. birat će se sve jedinice lokalne samouprave, od načelnika, gradonačelnika… Pa tako i župana.

Nastavi čitati

Politika

Pravaški savez traži preimenovanje Trga maršala Tita u Trg Blage Zadre

Upozoravaju kako se Velika Gorica nalazi među nekoliko gradova u Hrvatskoj koje imaju trgove koji nose ime Josipa Broza

Objavljeno

on

Pravaški savez HSP-HČSP Velike Gorice pokrenuli su inicijativu promjene imena trga u gradskoj četvrti Vladimir nazor. Prema njihovom mišljenju Trg maršala Tita trebalo bi preimenovati u Trg Blage Zadre, zapovjednika obrane Borova naselja i 3. bojne 204. brigade HV-a. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

 

Pravaški savez HSP-HČSP Velike Gorice još jednom želi javno ukazati kako je krajnje vrijeme za uklanjanje imena Trga maršala Tita u gradskoj četvrti Vladimir Nazor. Samo je  nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj koji to još nisu učinili, a među njima je i Velika Gorica. Valja napomenuti kako je čak i EU parlament u rujanskoj deklaraciji od zemalja članica zatražio uklanjanje simbola totalitarnog komunizma. Maršal Tito to zasigurno jest. Umjesto imena neprijepornog zločinca koji je odgovoran za brojna stratišta hrvatskog življa na području bivše države, pa čak i izvan nje, Pravaški savez predlaže imenovati ovaj lijepi trg po jednom od najvećih heroja novije hrvatske povijesti,  general -bojniku Blagi Zadri, zapovjedniku obrane Borova naselja i zapovjedniku 3. Bojne204. Brigade HV za Borovo naselje i Trpinjsku cestu.

„Za Hrvatsku ću dati život, samo da mi je doživjeti dan kad bude nezavisna i priznata“ – poznate su njegove riječi. No, nije, nažalost, dočekao slobodnu Hrvatsku. Ipak, njegovo ime postalo je simbol junaštva i hrabrosti, a zbog svoje karizme i jedan je od najpoštovanijih ikona Domovinskog rata. Ulice po njemu, osim u Vukovaru, postoje još samo u zagrebačkim Sesvetama, te u Splitu.

Također podsjećamo gradonačelnika Dražena Barišića na neispunjeno obećanje iz veljače 2016. godine kada je u dvorani Pučkog učilišta tijekom Braniteljske predstave o Vukovaru javno obećao kako će Grad imenovati ulice ili trgove po velikogoričkim vitezovima koji su pali braneći  upravo Vukovar. Riječ je o Mladenu Amstrongu Grofu, Tihomiru Tomašiću Tihici i Željku Hercegu Džeri.

Vjerujemo da je sada, napokon, došlo vrijeme da se ovo obećanje ispuni.

Uskoro ćemo obilježiti još jednu tužnu obljetnicu pada grada Vukovara, simbola junačke obrane, presudne u borbi za slobodu i neovisnost naše domovine.

Pitamo se, kako doći osamnaestog studenog na vukovarsko Sajmište, Trpinjsku cestu, Mitnicu, Ovčaru… a u svom gradu ne imati Vukovarsku ulicu, niti trg po nijednom vukovarskom heroju, a imati još uvijek Trg mršala Tita, onog istog, čija je Armija rušila Vukovar i ubijala nedužne?! Zar ćemo ići u Vukovar pognute glave, znajući da žrtvu njegovih branitelja štujemo samo riječima, a djela nemamo?!

Zato, tražimo, da se u nakraćem vremenskom roku preimenuje Trg maršala Tita u Trg Blage Zadre, imenuje Vukovarska ulica, kao  i ulice po Mladenu Amstrongu Grofu, Tihomiru Tomašiću Tihici i Željku Hercegu Džeri, kako je već i obećano.

Građane, uz to, treba osloboditi troškova izmjene dokumenata.

Znamo, dakako, da postoji pregršt drugih tema koje su za građane Velike Gorice od životne važnosti, ali ova inicijativa zaslužuje posebnu pozornost jer nosi jednu duhovnu i moralnu dimenziju (zahvalnost) koja nas čini boljim ljudima.

 

Nastavi čitati

Politika

Posljednje zbogom Stjepanu Dehinu

Bivši saborski zastupnik HSS-a, uspješan pilot, prvi predsjednik gradske vatrogasne zajednice, istaknuti član lovačkog društva… Sve to bio je Stjepan Dehin, koji nas je napustio u subotu, u 73. godini

Objavljeno

on

Umro je Stjepan Dehin. Vijest je prostrujala gradom u subotu, dotaknula mnoge, jer s ovoga svijeta otišao je čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u ove prve 24 godine grada u kojem živimo. Pilot sa zavidnom karijerom, lokalni prvak seljačke stranke, gradski vijećnik i saborski zastupnik, u posljednjoj fazi života i sudski vještak za zrakoplovne nesreće…

Stjepan Dehin bio je pravi, fetivi Turopoljac, rođen 29. svibnja 1947. u Donjoj Lomnici. U svom je selu završio osnovnu školu, a već tad se kod njega razvila ljubav prema aviomodelarstvu. Srednju školu pohađao je u Zagrebu, upisao je “Ruđer Bošković”, smjer elektrotehnika, ali sve je zapravo vodila prema jednome – nebesima. Tečaj padobranstva završio je već sa 17, a s 19 je počeo učiti letjeti. Kasnije je i predavao u Višoj zrakoplovnoj školi, pa onda i završio JAT-ovu pilotsku akademiju, školovao se u Španjolskoj, letio u Africi…

Karijera je, kao i avioni kojima je upravljao, letjela u visine, pa je prošao i Brazil Lufthansin školski centar, zatim i Francusku. Letio je na šest tipova zrakoplova, uključujući i DC-10, u tom trenutku najveći zrakopolov na svijetu, a brojke su 1. siječnja 2005., kad je otišao u mirovinu, bile impresivne – iza njega je gotovo 11.000 letova, odnosno nešto manje od 13.000 sati provedenih u zraku. Ako vam je lakše računati, to je 546 dana života.

U međuvremenu, još od kad je bio član radne skupine za izradu prvih zakona za zračne luke u samostalnoj Hrvatskoj, Stjepan Dehin bio je i politički aktivan. Kao uvjereni “radićevac”, priključio se HSS-u i postao dio prvog saziva velikogoričkoga Gradskog vijeća 1996. godine.

Tri godine poslije, na izborima 1999. godine, istaknuti HSS-ovac Dehin postao je i saborski zastupnik, a mandat je odradio do kraja, do 2003. godine.

Nemirni, spretni i okretni Dehin stigao je uz sve to i baviti se vatrogastvom, ali i društvenim radom općenito. Bio je među osnivačima gradske vatrogasne zajednice i njezin prvi predsjednik, a u svojoj Donjoj Lomnici inicirao je gradnju novog vatrogasnog doma, što je sam i doveo do kraja.

Stjepana Dehina, doista, bilo je posvuda. I sve što je ostavio iza sebe, sve što je stigao postići u različitim životnim sferama, zapravo najbolje govori bez kakvog je čovjeka naša zajednica ostala.

Počivajte u miru, gospon Dehin…

Nastavi čitati

Reporter 387 - 24.10.2019.

Facebook

Izdvojeno