Poveži se s nama

Priroda

FOTO Uspješna akcija čišćenja okoliša u Kobiliću začinjena grahom i stihovima

Objavljeno

Približava se Dan planeta Zemlje (22. travnja) kada se u 150 država na svim kontinentima održavaju brojna događanja posvećena očuvanju i zaštiti okoliša u cilju zaštite prirodnih resursa te kako bi se skrenula pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. Tim povodom su mještani Kobilića i nekoliko volontera iz Črnkovca (ukupno tridestak osoba) proveli akciju čišćenja obližnje šume. Akcija je vodio Ivan Božić, predsjednik Mjesnog odbora Kobilić, a zajedno s njima sudjelovao je i dipl.ing. šum. Davorin Sila, revnik na području šumarije Velika Gorica.

13.04.2019. Kobilić – Akcija čišćenja okoliša u kampanji ”Zelena čistka”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Revnik Sila je bio vrlo zadovoljan krajnjim rezultatom akcije odnosno količinom prikupljenog otpada, pohvalio je veliki angažman sudionika u akciji, s uvjerenjem da bi Kobilić sa samo dvije-tri slične akcije godišnje imalo posve čisti okoliš. Intencija je, zapravo, da se više mještana uključi u akciju i tako pokažu da je čist okoliš obveza svih nas.

13.04.2019. Kobilić – Akcija čišćenja okoliša u kampanji ”Zelena čistka”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pučki pjesnik iz Kobilića Stjepan Vitez nije zbog bolesti mogao biti sudionik akcije, ali je ipak akciju popratio na svoj način – stihovima: ”Zbunjeni su Štef i Jura, oko grmlja fiskultura. Vježbali su gimnastiku, kupe smeće i plastiku. Zemlja rodi, plod nam daje, blagoslov za naraštaje. Nek’ nam bude radost, sreća čista, lijepa i bez smeća. Skupili se mladi, stari, volonteri i šumari, da očiste nered taj, da bu šuma tičji raj. Nek’ ispune svi se snovi, ti nam Bože blagoslovi. Blagoslovi piće, jelo, svako tebi, drago djelo. Šume, rijeke, grabe, polja, da se štuje božja volja. Zbog tog’ treba pravo birat, razvrstavat, reciklirat. Nismo Zemlje gospodar, nego sluga i čuvar.”

13.04.2019. Kobilić – Akcija čišćenja okoliša u kampanji ”Zelena čistka”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Vrijedni volonteri su nakon završenog posla u prostorijama NK Vatrogasac imali ručak (grah) i piće po izboru.

Galerija fotografija

Priroda

‘Tur’: škola za život na logorovanju u Bijelniku

Trinaest dana, bez žestokog ritma programskih obveza, ali i bez strogog nadzora odraslih voditelja, izviđači su dobili odličnu priliku biti samostalni, kako u rješavanju programskih zadataka, tako i u rješavanju problema koji se među mladima neminovno pojavljuju. Po prvi put izviđači su kuhali sami, a većina programski aktivnosti, uz pripremu obroka, temeljila se na humanitarnom radu, sportu i zabavi

Objavljeno

on

Najbrojnije dosad, ovogodišnje logorovanje izviđača, članova Turopoljske udruge skauta “Tur” i Odreda izviđača “Okić”, u Bijelniku se od 12.-24. srpnja 2019. okupilo 80-ak sudionika. Po prvi put izviđači su na višednevnoj aktivnosti kuhali sami, a glavnina programski aktivnosti, uz pripremu obroka, temeljila im se na humanitarnom radu te sportu i zabavi. Zajedničkim snagama, napisali su i pjesmicu u duhu ovogodišnjeg logorovanja!

Kod kuće svatko bi se okrenuo na svoju stranu i od problema maknuo, no na logorovanju, kao i u obitelji: s problemom ili s osobom s kojom se pojedinac razišao u mišljenju trebalo se suočiti, problem riješiti i potom ponovno zajedno sjesti za stol, leći u šator ili pristupiti zajednički novog radnom zadatku. Većina se odlično nosila s izazovima, no bilo je i onih koji su popustili. Sve je to proces odrastanja, osamostaljivanja i života koji vodi prema izgradnji cjelovite i aktivne mlade osobe.

Uz samostalnost koju su kao model suživota ponudili izviđačima bez odraslog predvodnika, udruga skauta “Tur” više je pažnje i kreativnih sadržaja ponudila poletarcima – onim najmlađima, kojima roditelj puno više nedostaje.  Na logorovanju je bilo četiri jata poletaraca i četiri patrole izviđača, čija su imena inspirirana vrstama krijesnica i izvedenicama na tu temu – Luciole, Phototuristi, Lampirisi, Fausis te Patrole: Luxoturi, Lampoguzi, Piraktomene, Hoturia.

– O njima su brinule mlade predvodnice, kojima je nekima također ovo bilo prvi put da višednevno brinu od grupi male djece. Kao pomoć njima tu su bili odrasli voditelji. Bez teško zamjenjivih Maria i Jelene Tojage, ove je godine međugeneracijski balans stvarala i o provedbi programa brinula Jelena Pugelnik, uz Magdalenu Buntak kao vođu logora te Bećara i Lovru, koji su joj bili druga desna i lijeva ruka. Kada su naši poletarci stigli autobusom, smjestili smo ih u šatore te smo konačno podigli hrvatsku zastavu, čime je logorovanje i službeno započelo. Izradili su jednostavne poličice u svojim šatorima (bolje od izviđača), jatna sušila za rublje i jatne zastavice, osmislili imena jata, kao i jatne pokliče – ističu iz TUR-a.

 

Nastavi čitati

CityLIGHTS

Rekreativno-hedonističko ljeto u Turopolju

Nebitno jeste li fan rekreacije ili naprosto vapite za bijegom od gradske vreve uz finu turopoljsku hranu, u Turopolju se možete odmarati okruženi prirodnim ljepotama

Objavljeno

on

Naše Turopolje obiluje kulturno – povijesnim spomenicima, narodnom baštine te očuvanim prirodnim krajolikom. Kao srce Turopolja – Velika Gorica, okružena je stoljetnim šumama, rijekama Odrom, Kupom i Savom, jezerima, te Vukomeričkim goricama.

Mnoštvo je tu pješačko-biciklističkih staza, što čini idealan prostor za biciklizam, kao i rekreativno druženje obitelji i prijatelja. Na prostoru grada, biciklisti mogu uživati u 35 kilometara uređenim biciklističkim stazama koje se protežu uz glavne gradske ceste i obilaznice, kao i u smjeru prema Velikoj Mlaki. U slikovitim predjelima koja okružuju Veliku Goricu ništa ne daje naslutiti da je vreva hrvatske metropole udaljena samo 15 kilometara. Pogledajte i 2 biciklističke rute na kojima uz rekreaciju možete upoznati prirodne ljepote, kulturno – povijesne i etnološke vrijednosti Turopolja. Vukovina – Poljana Čička – Bukevje – Veleševec – Kuče je prva ruta, dok je Pisarovina – Dvoranci – Bukovčak – Dubranec – Lukinić Brdo druga ruta.

Dobra ideja za kratki izlet zasigurno su i naša izletišta Ključić Brdo, Odranski ribič, rančevi Kurilovec i Cowboy, potom Etno kuća Novo Čiče. Turopoljski grunt Dianežević gostima ponosno pokazuje neke od čari turopoljskog kulinarstva – tehniku miješenja kruha i kako se nekada spremala zimnica. Želja im je pokazati kako se nekada u Turopolju živjelo. Sva izletišta smještena su u hladovini mirne prirode, svježeg zraka, uz fini domaći obrok i brojne aktivnosti za najmlađe. U slikovitim predjelima koja okružuju Veliku Goricu ništa ne daje naslutiti da je vreva velegrada udaljena tek nekoliko kilometara!

Nastavi čitati

Priroda

Volite med?! Onda posadite suncokrete

Rješenje ovog problema krije se u sadnji suncokreta – predivnih cvjetova koje nije nimalo teško uzgajati u vrtu, a privlače pčele

Objavljeno

on

Posljednja istraživanja pokazala su uistinu porazne rezultate – svijetu polako prijeti izumiranje pčela. Naime, bez pčela nema oprašivanja, nema života, nema ni nas. Pčele su jedni od insekata koji čine čak 90 posto oprašivanja, dok tek 10 posto cvjetnica oprašuje vjetar.

No, kako spriječiti izumiranje pčela i spasiti ih? I vi možete sudjelovati i pomoći. Rješenje ovog problema krije se u sadnji suncokreta – predivnih cvjetova koje nije nimalo teško uzgajati u vrtu, a privlače pčele.

Kako bismo vas potaknuli na njihovu sadnju i uzgoj, donosimo vam sve što vas je ikad zanimalo o divnim suncokretima.

Suncokret je porijeklom iz Amerike, točnije Meksika i Perua. U prosjeku naraste do 60 centimetara, ali to uvelike ovisi o načinu uzgoja i uvjetima u kojima cvate. Za uzgoj ovom vrtom cvijetu u vrtu ne treba mnogo – temperatura od 20 do 25 stupnjeva Celzijusa i mnogo vode. Da, s obzirom na to iz kojeg mjesta na svijetu potječe, logično je da je suncokret naviknut na vlagu. Ipak, zahvaljujući velikoj otpornosti i jakom korijenu, suncokreti mogu izdržati i velike suše.
Što se tiče samog tla za uzgoj, suncokreti će najbolje uspijevati u dubokoj, plodnoj zemlji slabije kiselosti. Ako je tlo kvalitetno, suncokret se eventualno može prilagoditi i zemlji neutralne kiselosti.

Za uspješan rast i razvoj ove predivne biljke potrebno joj je mnogo prirodnog svjetla, a to joj možete osigurati pravilnim sklopom i rasporedom u vrtu.

Nastavi čitati

Reporter 384 - 25.07.2019.

Facebook

Izdvojeno