Prije točno 90 godina predstavnici Škole narodnoga zdravlja u Mraclinu su započeli najvažniji projekt u njegovoj povijesti, takozvanu asanaciju – pobošljanje životnog standarda. Zatekli su veliku baru ispred današnjeg Doma zdravlja koju su mještani koristili kao deponij i koja je bila izvor zaraze. Baru su sanirali, riješili problem oborinske vode, mještanima izgradili bunare s pitkom vodom te otvorili liječničku ordinaciju i ljekarnu.
„Oni su došli u Mraclin, napravili su asanaciju i jedan veliki napredak učinili Mraclinu. Napravili su zgradu gdje je smješten Dom zdravlja i gdje se nalazio prvi Rentgen u to vrijeme“, rekao je predsjednik KUD-a Dučec Vjekoslav Kovačić.
U znak sjećanja na ovaj događaj Mraclin nastavlja s unapređenjem kvalitete života. U park ispred Doma zdravlja, mjestu na kojem se nekada i nalazila opasna bara, mještani su posadili tri lipe, dvije vrbe, ginko, hrast lužnjak te američki likvidambar.
„Sadnjom ovog drveća mi se prisjećamo tog vremena i tih ljudi koji su svima nama u Mraclinu promijenili život i dali nam daleko bolju startnu poziciju“, dodao je Kovačić.
Riječ je o projektu KUD-a Dučec kojeg je pohvalila predsjednica Mjesnog odbora Mraclin Sandra Crnić.
„KUD Dučec je izrazio želju za sadnjom drveća, mi smo to podržali i stupili u kontakt s našom inženjerkom agronomije Ivom Brozinčević, koja je odabrala vrste. Akcija je upravo realizirana i došlo je do pomlađivanja drveća u našem parku“, istaknula je Crnić.
„Nastojali smo pri planiranju i odabiru vrsta sačuvati izvorni oblik parka i nadopuniti ga sa našim autohtonim vrstama koje prirodno obitavaju na ovom staništu“, pojasnila je inženjerka Brozinčević.
Javnozdravstveni značaj Mraclina je iznimno velik jer je on svojevremeno bio eksperimentalno selo dr. Andrije Štampara i njegovih suradnika, ističe znanstvenica i donedavna ravnateljica Škole narodnoga zdravlja prof. Jadranka Božikov.
„Ono što je najznačajnije je uvođenje patronažnih sestara od 1926. godine, koje su se nekad zvale sestre posjetilje. One su obilazile kuće i bavile se socijalno-zdravstvenim radom“, kazala je Božikov.
Čuvena građevina koju je dao izgraditi Andrija Štampar, a mještani je jednostavno zovu ‘Zgrada’, obnovljena je prije 10 godina. U sanaciju je uloženo 750 tisuća kuna.
„To je bilo u povodu 80 godina Zgrade, danas obilježavamo 90 godina i kao što vidimo ona i dalje služi mještanima“, napomenuo je zamjenik gradonačelnika Stjepan Kos.
O projektu poboljšanja životnog standarda Mraclina večeras je govorio dr. Željko Dugac, znanstvenik s Odsjeka za filozofiju znanosti HAZU i jedan od naših vodećih povjesničara medicine.
Pink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
Događaj u Velikoj Gorici koncipiran je kao kombinacija glazbe, vizualnog identiteta i izravne interakcije s publikom, uz elemente koji ga razlikuju od uobičajenih koncertnih večeri.
Kraj svibnja u Velikoj Gorici donosi događaj koji izlazi iz okvira klasičnih koncertnih formata – pjevačica Stela Rade publici priprema spoj druženja, automobilskog susreta i večernjeg nastupa na otvorenom.
Projekt pod nazivom “Car Experience Edition” održat će se 29. svibnja u blizini Gradskog stadiona Velika Gorica. Riječ je o cjelodnevnom programu koji završava koncertom i izravnim izvlačenjem dobitnika nagradne igre.
“Ovo nije samo koncert”
U objavi na društvenim mrežama pjevačica je dodatno pojasnila koncept i naglasila osobnu povezanost s publikom.
“Dragi ljudi, ovo nije samo koncert. Ovo je naše zajedničko druženje kroz stvari koje najviše volim – muzika i automobili. Cijeli event ćemo zaokružiti nastupom nakon kojeg uživo izvlačim dobitnika nagradne igre, a uskoro počinje pa budite spremni! ”
Program započinje prije večernjeg koncerta okupljanjem zaljubljenika u automobile, tzv. “car meetom”, koji služi kao uvod u glazbeni dio večeri. Takav pristup donosi dodatni sadržaj i širi događaj izvan standardnog koncertnog okvira.
Nagrada koja je u fokusu publike
Veliku pozornost privukla je nagradna igra u kojoj sudionici mogu osvojiti Stelin ružičasti automobil. Prema najavama, ime dobitnika bit će objavljeno uživo nakon nastupa.
Ovaj nastup ujedno je i najopsežniji samostalni projekt Stele Rade do sada. Šira publika upoznala ju je kroz televizijske formate, među kojima se ističe pobjeda u showu “Tvoje lice zvuči poznato”, kao i nastup na Dori.
Događaj u Velikoj Gorici koncipiran je kao kombinacija glazbe, vizualnog identiteta i izravne interakcije s publikom, uz elemente koji ga razlikuju od uobičajenih koncertnih večeri.
„Danas slavimo 66 godina postojanja Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica – 66 godina znanja, kulture, kreativnosti i zajedništva! “
Upravo kroz ovu poruku iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica obilježavaju značajnu obljetnicu institucije koja već desetljećima oblikuje društveni i kulturni život grada. Tim povodom zahvalili su svima koji su bili dio njihova puta: „Hvala svima vama – polaznicima, posjetiteljima, suradnicima i prijateljima – koji ste dio naše priče i koji s nama već 66 godina stvarate prostor u kojem se uči, istražuje, stvara i uživa.“
Građane su ujedno pozvali da im se pridruže na proslavi. Rođendanski program održat će se u subotu, 25. travnja, s početkom u 10 sati na platou ispred Učilišta.
Mjesto gdje su počinjale brojne životne priče
Za velik broj građana Velike Gorice upravo je ova ustanova bila prostor prvih iskustava od prvog odlaska u kazalište ili kino, prvog koncerta ili izložbe, ali i prvog susreta s knjigom, glazbom ili stranim jezikom. Ondje su mnogi naučili prve note, zaplesali prve plesne korake, sjeli za upravljač automobila ili slušali program na lokalnoj radio postaji. Neki su upravo u Učilištu objavili svoju prvu knjigu ili postavili svoju prvu izložbu. Institucija je osnovana 1960. godine kao Narodno sveučilište općine Velika Gorica. Tijekom narednih desetljeća više je puta mijenjala naziv – među ostalim nosila je ime Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ i Narodno sveučilište Velika Gorica – da bi 11. studenoga 1999. dobila današnji naziv.
Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica
Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih
Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.
Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.
Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.
U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.
Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:
„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“
Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.
Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.
U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.
Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.
“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka