HOTNEWS
FOTO: Posjetili smo Dane hrane i tradicijskih proizvoda
Domaći med, zimnicu, džemove, suhomesnate proizvode, sireve, kolače, vina i likere možete pronaći danas i sutra na 14.tradicionalnom sajmu „Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba“ u Boćarskom domu.
Svoje domaće, prirodne i svježe proizvode predstavlja 90 izlagača i proizvođača iz svih krajeva županije te ih prodaje po vrlo povoljnim cijenama. Kako bi prodala i promovirala svoje proizvode na sajam je stigla i Samoborka Anita Vlahović, a čija se obitelj bavi organskim uzgojem povrća i voća. „Dio prodajemo svježe, a dio prerađujemo. Od proizvoda tu imamo domaći pekmez od mandarine, ajvar, pinđur, kompoti, voćne sirupe i sokove, istaknula je Anita te je dodala kako je općenito zadovoljna prodajom. Renata Medur iz Jastrebarskog bavi se izradom medenjaka. Na njezinom štandu zatekli smo medenjake u raznim oblicima, od onih za pojesti do onih ukrasnih. „Medenjake radim po receptu moje bake koji se prenosi s koljena na koljeno. Dobar medenjak mora imati puno meda, rekla nam je Renata i naglasila kako žene obično štede na medu, ali kod nje to nije slučaj.
Organiziranje ovakvih izložbeno-prodajnih manifestacija jedan je vid pomoći obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima, istaknuo je župan Stjepan Kožić te zahvalio svim proizvođačima koji uz tradiciju običaja i kulturu čuvaju naš ruralni prostor. „Bez razvoja ruralnih prostora nema ni razvoja velikih gradova, dodao je župan.
S obzirom da je ovo manifestacija gdje se promovira i tradicijski proizvod, svoje rukotvorine, odjeću i torbe, koje su nastale u sklopu projekta „Od lana haljina tkana“ predstavili su članovi Kulturno-umjetničkog društva Novo Čiče. Stipo Duvnjak predsjednik društva ističe kako im dolazak na ovu manifestaciju znači puno i da su ljudi prepoznali njihov trud. „Dobili smo priliku da ljudima pokažemo da to što radimo ima smisla i da imamo jedan kvalitetan proizvod koji može puno značiti za Zagrebačku županiju.” S obzirom da je Županija prepoznala njihov proizvod, financijski je podržala njihov projekt. „Nama je cilj da osposobimo što više mladih da nauče vez i tkanje, a ono što zaradimo iskoristit ćemo za nove projekte, istaknuo je predsjednik Duvnjak.
Osim toga sutra će posjetitelji imati priliku upoznati se i s projektom izrade i zaštite tradicijskog kolača Vrbovečka pera kojeg će predstaviti Udruga proizvođača tradicijskog proizvoda „Pera“ iz Vrbovca. Radi se o projektu kojim se želi Vrbovečkoj peri dodijeliti oznaka zajamčenog tradicijskog specijaliteta Republike Hrvatske. Dane hrane i tradicijski proizvoda možete posjetiti danas i sutra do 19 sati, a ulaz je slobodan.
Izabrana najuzornija seoska žena Zagrebačke županije za 2016.godinu
U izboru 7 kandidatkinja, stručni ocjenjivački sud imao je tešku zadaću. Odlučiti tko će ove godine biti najuzornija seoska žena. Inače, Zagrebačka županija je prva županija u Republici Hrvatskoj koja je počela s izborom za najuzorniju seosku ženu još 2000. godine. Ovim projektom, pa i samim izborom, želi se promovirati seoski način života i ruralna područja, ali i nagraditi sve one vrijedne žene koje žive na selu, uživaju ugled u svojoj sredini, imaju lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo te proizvode poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvaraju umjetnička djela.
Ovogodišnja titula pripala je Marini Dobošić iz Žabnice, a na svom domaćinstvu uzgaja tikve od kojih kasnije proizvodi bučino ulje. Posao, obveze i privatan život kaže teško usklađuje, ali se trudi i uvijek nađe vremena za sve. Marina ističe kako joj je ova titula poticaj da se trudi još i više. „Ovo je dobra promocija žene na selu, da se vidi kako nam je.
Uz Marinu, Zagrebačku županiju na državnom Izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu, koji će se ove godine održati 15. listopada u Kutjevu, predstavljati će Snježana Klanfar iz Žumberka koja je izabrana za drugu te Marijana Prevarek iz Vrhovca za prvu pratilju.
Foto galerija:
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
HOTNEWS
SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje
Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.
Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.
Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.
„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.
Fokus na očuvanju i edukaciji
U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.
Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.
Endem kao simbol odgovornosti
Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.
„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.
Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
HOTNEWSprije 5 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 4 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
Crna kronikaprije 3 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste