Domaći med, zimnicu, džemove, suhomesnate proizvode, sireve, kolače, vina i likere možete pronaći danas i sutra na 14.tradicionalnom sajmu „Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba“ u Boćarskom domu.
Svoje domaće, prirodne i svježe proizvode predstavlja 90 izlagača i proizvođača iz svih krajeva županije te ih prodaje po vrlo povoljnim cijenama. Kako bi prodala i promovirala svoje proizvode na sajam je stigla i Samoborka Anita Vlahović, a čija se obitelj bavi organskim uzgojem povrća i voća. „Dio prodajemo svježe, a dio prerađujemo. Od proizvoda tu imamo domaći pekmez od mandarine, ajvar, pinđur, kompoti, voćne sirupe i sokove, istaknula je Anita te je dodala kako je općenito zadovoljna prodajom. Renata Medur iz Jastrebarskog bavi se izradom medenjaka. Na njezinom štandu zatekli smo medenjake u raznim oblicima, od onih za pojesti do onih ukrasnih. „Medenjake radim po receptu moje bake koji se prenosi s koljena na koljeno. Dobar medenjak mora imati puno meda, rekla nam je Renata i naglasila kako žene obično štede na medu, ali kod nje to nije slučaj.
Organiziranje ovakvih izložbeno-prodajnih manifestacija jedan je vid pomoći obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima, istaknuo je župan Stjepan Kožić te zahvalio svim proizvođačima koji uz tradiciju običaja i kulturu čuvaju naš ruralni prostor. „Bez razvoja ruralnih prostora nema ni razvoja velikih gradova, dodao je župan.
S obzirom da je ovo manifestacija gdje se promovira i tradicijski proizvod, svoje rukotvorine, odjeću i torbe, koje su nastale u sklopu projekta „Od lana haljina tkana“ predstavili su članovi Kulturno-umjetničkog društva Novo Čiče. Stipo Duvnjak predsjednik društva ističe kako im dolazak na ovu manifestaciju znači puno i da su ljudi prepoznali njihov trud. „Dobili smo priliku da ljudima pokažemo da to što radimo ima smisla i da imamo jedan kvalitetan proizvod koji može puno značiti za Zagrebačku županiju.” S obzirom da je Županija prepoznala njihov proizvod, financijski je podržala njihov projekt. „Nama je cilj da osposobimo što više mladih da nauče vez i tkanje, a ono što zaradimo iskoristit ćemo za nove projekte, istaknuo je predsjednik Duvnjak.
Osim toga sutra će posjetitelji imati priliku upoznati se i s projektom izrade i zaštite tradicijskog kolača Vrbovečka pera kojeg će predstaviti Udruga proizvođača tradicijskog proizvoda „Pera“ iz Vrbovca. Radi se o projektu kojim se želi Vrbovečkoj peri dodijeliti oznaka zajamčenog tradicijskog specijaliteta Republike Hrvatske. Dane hrane i tradicijski proizvoda možete posjetiti danas i sutra do 19 sati, a ulaz je slobodan.
Izabrana najuzornija seoska žena Zagrebačke županije za 2016.godinu
U izboru 7 kandidatkinja, stručni ocjenjivački sud imao je tešku zadaću. Odlučiti tko će ove godine biti najuzornija seoska žena. Inače, Zagrebačka županija je prva županija u Republici Hrvatskoj koja je počela s izborom za najuzorniju seosku ženu još 2000. godine. Ovim projektom, pa i samim izborom, želi se promovirati seoski način života i ruralna područja, ali i nagraditi sve one vrijedne žene koje žive na selu, uživaju ugled u svojoj sredini, imaju lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo te proizvode poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvaraju umjetnička djela.
Ovogodišnja titula pripala je Marini Dobošić iz Žabnice, a na svom domaćinstvu uzgaja tikve od kojih kasnije proizvodi bučino ulje. Posao, obveze i privatan život kaže teško usklađuje, ali se trudi i uvijek nađe vremena za sve. Marina ističe kako joj je ova titula poticaj da se trudi još i više. „Ovo je dobra promocija žene na selu, da se vidi kako nam je.
Uz Marinu, Zagrebačku županiju na državnom Izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu, koji će se ove godine održati 15. listopada u Kutjevu, predstavljati će Snježana Klanfar iz Žumberka koja je izabrana za drugu te Marijana Prevarek iz Vrhovca za prvu pratilju.
Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.
U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.
Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.
“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.