Poveži se s nama

Kultura

FOTO Pjesma, ples i druženje na 21. Vojkovim danima

Zahvaljući svome Vojku, Lomnica ima veliku etnografsku i etnoglazbenu baštinu,  zapisanu u knjizi ‘Plemeniti puti’

Objavljeno

Osnivaču KUD-a Nova Zora, Vojku Miklaušiću, Lomničani su i ove godine odali zahvalnost, na 21. Vojkovim danima. Na njegov grob još su u petak položili vijence i zapalili svijeće, a sinoć su u Društvenom domu Donja Lomnica pripremili bogat kulturno umjetnički program.

Nastupili su KUD Posavina iz Budaševa, KUD Čiče iz Novog Čiča, KUD Mala Gorica iz Male Gorice te sve sekcije KUD-a Nova zora.

Zahvaljući Vojku Miklaušiću, Lomnica ima veliku etnografsku i etnoglazbenu baštinu,  zapisanu u knjizi ‘Plemeniti puti‘.

U sklopu Vojkovih dana predstavljena je i izložba nakita dizajnerice Anđele Relković-Paruž.

Manifestaciju je otvorio zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.

Galerija fotografija/Facebook:

Kultura

FOTO Probuđena svijest nam omogućava da postanemo gospodari svog života

Objavljeno

on

Jedino probuđena svijest nam omogućava da postanemo gospodari svog života, da imamo skladne odnose, unutarnji mir i radost. To je sukus odličnog predavanja ”Sedam navika duhovno naprednih ljudi” Sandre Slovenc Vojvodić (magistra farmacije i koordinatorica rada Centra za duhovni razvoj u Zagrebu) kojeg je održala večeras u Gradskoj vijećnici POU-a. Pokušala je pomoći posjetiteljima da razumiju vezu između uspješnog života, svjesnih radnji i mudrih odabira koji vode do uspjeha.

15.01.2019. Velika Gorica – Predavanje ”Sedam navika duhovno naprednih ljudi” Sandre Slovenc Vojvodić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kvalitete su ono po čemu nas ljudi cijene i pamte. Danas je prisutna tendencija da ljudi gube vjeru u sebe i svoje kvalitete, a razlog tome je preopterećenost uma i kreacija postaje kaotična. Tu nam može pomoći ekonomija misli – misli malo, misli polako, misli ono što želiš reći, kaži samo ono što misliš učiniti.

15.01.2019. Velika Gorica – Predavanje ”Sedam navika duhovno naprednih ljudi” Sandre Slovenc Vojvodić. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ako želimo biti uspješni moramo se zapitati: Kakvo je moje društvo? Inspirativno ili ne? Put do uspjeha vodi kroz ”strukturirane” dane u kojima nema mjesta devijantnom razmišljanju i gubljenju vjere u samoga sebe. ”Raditi na sebi” je samo isprazna fraza, ako nije postavljen određen cilj da bi se dostigla viša kvaliteta. Pravu kvalitetu možemo i ne moramo vidjeti, ali je bitno da je prepoznamo. Dosljednost i odgovornost su kvalitete koje su utkane u život i karijere uspješnih ljudi.

Ovakva predavanja prezentirana na elegantan način su uvijek dobro došla i imati će i ubuduće pristojan broj posjetitelja.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Kultura

Sjećanje na Gvozdansko: I Turopoljce je u borbi s Turcima ubila – hladnoća!

Lomničanin Ladislav Bukovčak predvodio je turopoljsku vojsku te 1578. godine, u obrani od Turaka. Četiri puta su ih odbili, a onda je stigla jedna od najgorih zima u povijesti…

Objavljeno

on

Bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak i sisački biskup Vlado Košić predvodili su misu u sklopu jubilarnog 10. hodočasničkog spomen-pohoda u Gvozdanskom, mjestu koje se nalazi na pola puta između Gline i Dvora, podno Zrinske gore. U njemu je starohrvatska utvrda, koju su podigli hrvatski plemenitaši Zrinski, a povod za hodočašće je događaj koji se zbio 1578. godine. Točno na 441. obljetnicu, 13. siječnja, održano je misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom, na kojem je bio i Turopoljski banderij. A evo i zašto…

U Gvozdanskom je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ova utvrda, danas mnogima nepoznata, u 16. stoljeću postavila se kao brana pred turske osvajače. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine četiri puta neuspješno napala utvrdu, da bi tek u zoru 13. siječnja 1578., nakon petog pohoda, i to nakon tromjesečne opsade, Ferhat-paše zapovjedio novi napad na utvrdu zametenu snijegom.

Te  1578. zabilježena je neponovljiva hladnoća i provalom u utvrdu Turci su našli samo smrznuta tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece. Bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Prema istraživanju, utvrdu je branilo 300 branitelja, sastavljenih od malobrojne posade Zrinskih vojnika i oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom, pod zapovjedništvom kapetana Doktorovića, Nikole Ožegovića i Andrije Stepšić.

Bili su tu i naši Turopoljci, koje je na hodočašću i predstavljao Turopoljski banderij. Pod zapovjedništvom Ladislava Bukovčaka iz Lomnice, Turopoljci su se borili sve dok nisu umrli od smrzavanja. Zgrožen onim što je vidio sa svojim vojnicima, Ferhat-paša zapovjedio je da se u čast svih branitelja Gvozdanskog pronađe katolički svećenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način, uz vojne počasti.

Gvozdansko ni u Drugom svjetskom ratu nije bilo pošteđeno, već je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima. Za Božić 1941. selo su napali četnici, Hrvate su poubijali i protjerali, kuće opustošili i na kraju zapalili, zajedno s crkvom.

Mihaela Pavić

Nastavi čitati

Kultura

Putovanje u brončano doba Turopolja uz pomoć proširene stvarnosti…

Muzej Turopolja sudjelovat će u projektu “Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu” tako što će nas uz pomoć moderne tehnologije odvesti u turopoljsku prapovijest…

Objavljeno

on

Iza naziva “Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu” krije se projekt koji funkcionira po principu pretfinanciranja, gdje se 85% ukupnog iznosa financira iz europskih fondova. Kroz ovaj projekt će se, pomoću moderne tehnologije proširene stvarnosti, povezati i aktivirati prapovijesni potencijal.

Muzej Turopolja, u suradnji s vanjskim suradnicima, postavit će izložbu “Život z vodu – brončano doba Turopolja” te organizirati tematske radionice i predavanja. U planu je i izrada znanstveno-stručnih i stručno-edukativnih koncepata te projektne dokumentacije za multimediju virtualne stvarnosti unutar prostora muzeja, kao i za vanjski info kiosk.

Pretpovijesna baština spomenutog programskog područja do sada nije prezentirana kao dovoljno atraktivan sadržaj, s naglaskom na održivo upravljanje. Cilj projekta je na poučan i istraživački način povezati tijek pretpovijesti od starijeg kamenog doba do željeznog doba, vrednovati i ukazati na važnost pojedinih znanstvenih otkrića te empirijski demonstrirati kako su naši preci živjeli kroz spomenuta razdoblja, s posebnim osvrtom na njihove svakodnevne navike.

Nositelj projekta je Općina Donja Voća, a uz Muzej Turopolja, hrvatski partneri su Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatska turistička zajednica, dok sa slovenske strane sudjeluju Općina Zreće, Radenci, Filozofski fakultet u Ljubljani te Slovenska turistička organizacija.

Tomislava Bradić

Nastavi čitati

Reporter 378 - 20.12.2018.

Facebook

Izdvojeno