Poveži se s nama

Priroda

FOTO Munje, grmljavina, vjetar i pljusak

Objavljeno

03.06.2020. Velika Gorica. Jaka grmljavinska oluja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

03.06.2020. Velika Gorica. Jaka grmljavinska oluja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Olujno nevrijeme s jakim vjetrom, munjama, grmljavinom i obilnom kišom spustilo se na Veliku Goricu nekoliko minuta prije 19 sati. Trajalo je nešto duže od pola sata.

Galerija fotografija

Priroda

Za ljepše Čiče! Aktivisti uređivali jezero za snimanje glazbenog spota

Društvo iz inicijative “Jezero Čiče – Turopoljsko more” planira velike stvari u budućnosti, no već sad rade prve korake na revitalizaciji popularnog kupališta. U petak je plaža očišćena i uređena, jednako kao i prilazi plaži, a u subotu će se na ovoj lokaciji snimati glazbeni spot

Objavljeno

on

Inicijativa “Jezero Čiče – Turopoljsko more”, koja je pokrenula brojne akcije za revitalizaciju omiljenog kupališta brojnih Velikogoričana, jedna je od brojnih sličnih koje su se pojavljivale posljednjih desetljeća, no ovoga puta stvari izgledaju kudikamo ozbiljnije. Predstavljen je cijeli plan i ideja, jasno istaknuto što se želi postići na području “turopoljskog mora”, pri čemu je istaknuto kako se taj ambiciozni plan – uključuje zabavne parkove, hotele, kampove, sportske klubove… – može realizirati u sljedećih pet godina.

A dok se čeka da se stvari konačno počnu događati, društvo iz ove inicijative već radi prve korak. Naizgled sitne, ali zapravo vrlo važne za sve ono što nas čeka u budućnosti. Za početak, prostor jezera je temeljito očišćen.

“Uspješno je okončana akcija čišćenja okoliša i plaže jezera Čiče, popularnog Čič biča. U suradnji s udrugom NostraDomus skupili smo desetak vreća otpadaka i spremili ih u za to, marom i zalaganjem gradske uprave i VG Komunalca, postavljene spremnike na parkiralištu izvan prostora Čič biča. Parkiralište je bilo premalog kapaciteta s obzirom na veliki interes posjetitelja. Nadamo se kako će ova i slične aktivnosti potaknuti u svima više volje za valjanim odlaganjem vlastitog smeća u za to predviđene spremnike. Tako smo ‘ušminkali’ plažu za subotnje snimanje spota Deaf benda EnTre, koje s nestrpljenjem očekujemo i planiramo oko podneva”, objavili su iz inicijative.

Bravo za sve, velika podrška svima!

Nastavi čitati

Priroda

Vrijeme je za vrganje, kraljeve svake šume

Vrganje prije pripreme možete obrisati vlažnom krpom ili ih kratko oprati pod tekućom vodom.

Objavljeno

on

Posljednjih dana društvene mreže pune su fotografija jedne od najpoznatijih i najukusnijih gljiva – vrganja. Berači su se raspršili na sve strane, neki ih beru za vlastite potrebe, neki za popunjavanje kućnog budžeta.

No, potraga za vrganjima osim spomenutog, donosi i benefit boravka na svježem zraku i lagane šetnje šumom.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.hr

A što znamo o ovoj poslastici?

Vrganj je jestiva gljiva koja raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Kako piše rtl.hr najpogodnije vrijeme za rast vrganja je kad kišom natopljena zemlja isparava kao izmaglica iznad tla. Prilikom berbe vrganju treba prići pažljivo i pregledati ga sa svih strana, zatim ga nježno kucnuti po klobuku, jer upravo taj zvuk nam otkriva njegovu starost. Ako je zvonak i napet, radi se o mladom vrganju.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.h

No, kada je tema branje vrganja, važno je napomenuti da prema Pravilniku o zaštiti gljiva u Hrvatskoj nije dopušteno brati vrganje klobuka manjeg od 4 cm, a ako se naiđe samo na dva vrganja, jedan (manji ili crvljivi) mora se ostaviti na staništu i dopustiti mu da otrese zrele spore.

Vrganje prije pripreme možete obrisati vlažnom krpom ili ih kratko oprati pod tekućom vodom, ali ih ne namačite u vodu jer će je upiti previše i postati kašasti. Također, nakon branja najbolje ih je čuvati u kartonskoj vrećici do dva dana u hladnjaku.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.hr

Vrganje možete jesti kao samostalno jelo, možete ih sušiti, koristiti za juhe, kao začin za rižota ili kako biste intenzivirali okus jela, gdje je to potrebno, piše podravka.hr.  Svježi vrganj je bez premca, a sušenje je svakako bolja metoda za konzerviranje od zamrzavanja, kod kojeg se gubi specifičan okus vrganja. Pri sušenju svježe vrganje narežete na listiće, sušite i na kraju spremite u staklenku. Prilikom upotrebe sušene vrganje je potrebno omekšati namačući ih najmanje 30 minuta u mlakoj vodi. Možete ih čuvati i u octu ili u ulju.

 

Nastavi čitati

Priroda

Priroda preporučuje: Život u kući od slame!

Bez ijedne opeke, u Vukomeriću je krenula gradnja kuće čija mikroklima godi našem respiratornom i živčanom sustavu.

Objavljeno

on

Na Recikliranom imanju u Vukomeriću na obroncima Vukomeričkih Gorica, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG organizirala je cjelodnevnu demonstracijsku radionicu  Akademije prirodnog graditeljstva – gradnja balama slame. Pod vodstvom prirodnog graditelja i edukatora Matka Šišaka polaznici su kroz uvodno predavanje saznali sve detalje tehnike gradnje slamom nakon čega su na obližnjem imanju i sami sudjelovali u gradnji kuće, od stvaranja zidova od bala slame do proizvodnje prirodne žbuke od glinenog tla i pijeska.

– Gradnja tvrdo baliranom slamom je kombinacija tradicijskih i novih tehnika u graditeljstvu. Slama je prirodni resurs, nus proizvod poljoprivrede a mi u ZMAG-u se bavimo edukacijom tim specifičnih tehnika gradnje, između ostalog i kuća od bala slame, glinenih žbuka i drvenih konstrukcija. – istaknuo je Matko Šišak, voditelj Akademije prirodnog graditeljstva.

U gradnji ove kuće od balirane slame sudjeluju četiri majstora i njihovi pomoćnici

Ekološki održiva rješenja u graditeljstvu privlače veliki interes, posebice radi neodrživosti u urbanim sredinama uzrokovanoj pandemijom i sezmičkim aktivnostima. Prednosti življenja u kućama građenim od prirodnih materijala su višestruke, od ugodne mikro klime, visoke energetske učinkovitosti, lokalno dostupnih materijala, do smanjenja elektromagnetskog zračenja i prirodnog otpuštanja vlage. Privatna kuća od bala slame, još će pričekati svoje stanare. U tijeku je dizanje slamnatih zidova, nakon čega slijedi i nanošenje prirodne žbuke. No, kako bi temelji bili čvrsti i dugotrajni, rađeni su od betona. – Želimo da je kuća stabilna i dugotrajna, a važni su čvrsti temelji i konstrukcija za što koristimo beton i drvene grede. – napominje Šišak.

ZMAG-ov Matko Šišak je voditelj Akademije prirodnog graditeljstva

Sigurnost u ruralnim područjima i prirodi, nalazi sve više Zagrepčana, ali ima doseljenika i iz ostalih krajeva Hrvatske, kojima su Vukomeričke Gorice postale novi dom. Baš kao Ivani Turković Popović i Sandy Osmičević koje i žive blizu Recikliranog imanja u Vukomeriću, a u ZMAG-u su zadužene za sadnju vrta i brigu o Društvenoj banci sjemena. – Mi u sklopu ZMAG-a se bavimo skupljanjem i očuvanjem starih tradicijskih sorti zbog čega sadimo vrt, a pošto se on kod nas nalazi u maloj kotlini i ima dosta vlage, najbolje nam uspijevaju kupusnjače i cvijeće. Sve je ekološki uzgoj, od stajskog gnojiva, ručne obrade tla do tretiranja biljaka prirodnim pripravcima protiv bolesti i nametnika. Recimo, pripravak od namočene koprive u kišnici. – savjetuje voditeljica programa za hranu i prirodne kozmetike Ivana Turković Popović, koja se bavi i proizvodnjom prirodne kozmetike.

Sandy Osmičević i Ivana Turković Popović u ZMAG-ovoj Društvenoj banci sjemena

Inače, stare sorte su otpornije i zdravije, a tu je i faktor bioraznolikosti. – Naš glavni cilj je doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti i njihova popularizacija. – rekla je voditeljica projekta Društvene banke sjemena Sandy Osmičević, napominjući kako u banci čuvaju sjemenke za sadnju i razmjenu u čvrsto zatvorenim staklenkama, na policama bez izravne sunčeve svjetlosti. ZMAG organizira i sudjeluje u razmjenama sjemena, a oduševila ih je Lufa – tikva spužva, čije su sjemenke dobili razmjenom, a inače raste u tropskim i suptropskim područjima. – Kada dozrije, tikva Lufa je spužvasta i može zamijeniti umjetne spužve za pranje tijela i posuđa, i potpuno je razgradiva.

ZMAG-ova Društvena banka sjemena jedna je od samo tri trenutno aktivne u Hrvatskoj, u njoj se nalazi četiristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i aromatičnog bilja.

Nastavi čitati

Reporter 398 - 22.10.2020.

Facebook

Izdvojeno