Povodom Svjetskog dana voda, a u sklopu edukativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vode, danas su djelatnici VG Vodoopskrbe ugostili djecu iz vrtića Žirek. Mališani su imali priliku iz prve ruke saznati kako voda dolazi od crpilišta do njihovih domova te zašto je važno odgovorno se odnositi prema ovom dragocjenom resursu.

Kroz zanimljivo i prilagođeno predstavljanje, djeci je objašnjen cijeli proces – od zahvaćanja vode iz podzemnih izvora pa sve do slavina u kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje vode i njezinu svakodnevnu važnost.

„Moram reći da mi je stvarno veliko zadovoljstvo što ih možemo uputiti na koji način voda dolazi od našeg crpilišta iz zemlje do njihovih slavina u kućama i da ih uputimo na važnost očuvanja vode“, istaknuo je direktor VG Vodoopskrbe d.o.o. Ivan Rak.

Osim edukativnog dijela, za najmlađe je organizirano i prigodno druženje. Djeci je podijeljena svježa pitka voda iz sustava, poslužena na način koji dodatno naglašava njezinu prirodnu kvalitetu, kao i slatki zalogaji – bomboni iz košare te svježe kiflice, što je dodatno razveselilo male posjetitelje.

Direktor Rak osvrnuo se i na kvalitetu vode u ovom području, naglasivši njezine prednosti.

„Prema analizama koje su rađene u Republici Hrvatskoj, mi smo sigurno u top području u Republici Hrvatskoj po kvaliteti vode. Jest da je naša voda relativno tvrda za ove pojmove, ali to ne znači da je nezdrava za piće. Naprotiv, tvrđa voda je puno zdravija za piće“.

Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.

Prva službena natjecanja u kalendarskoj godini u okviru Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) započinju regionalnim prvenstvima, a tako je i ove godine. Regionalno prvenstvo Regije Jug održano je u Primoštenu (07.03.2026.), a regionalno prvenstvo Regije Sjeverozapad održano je u Tuhelju (14.03.2026.). Treće regionalno prvenstvo Regije Sjeveroistok bit će održano u Graberju Ivanićkom, u subotu, 21. ožujka 2026. godine.

Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara

Regionalna natjecanja su filter odnosno kvalifikacije za nastup na Državnom prvenstvu, koje će ove godine biti održano u Sisku, u drugoj polovici svibnja 2026. Visoki plasman na Državnom natjecanju bit će odlučujući za odlazak na ovogodišnje Europsko prvenstvo u Francuskoj.

Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara

Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara

Plesni klub Barbara u svojoj 13. natjecateljskoj sezoni kreće s rekordnim brojem mažoretkinja na regionalno prvenstvo u Graberju Ivanićkom. Prema prijavama, na prvenstvu će sudjelovati 94(!) mažoretkinje u sva tri dobna uzrasta.

Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara

Barbarice su u sedam zasebnih formacija priredile 41 koreografiju. One će u natjecateljskom programu izvesti 12 sola, 11 duo/trio, 12 mini formacija i 5 velikih formacija – ukupno 40 koreografija te dječja velika formacija u revijalnom dijelu.

Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara

Barbarice i njihovih sedam trenerica, koje su osmislile i pripremale koreografije zaslužuju respekt, kao i Uprava kluba: Lana Ikanović, Marina Palac, Ivana Klenović, Lucija Palac i Štefica Krilčić.

Galerija fotografija

Nakon jučer objavljenog teksta o prestižnoj nagradi Ponos Hrvatske koja je otišla u ruke “goričkog Spidermana”, priča o Maximilianu Bindernagelu Vujnoviću dobila je i svoj nastavak u Gradskoj upravi Velike Gorice.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar danas je primio mladog Velikogoričanina kako bi mu osobno čestitao na priznanju za poštenje, dobrotu, humanost i hrabrost te mu zahvalio na svemu što čini za zajednicu. Riječ je o profesionalnom vatrogascu Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i dugogodišnjem humanitarcu koji svojim djelovanjem nadilazi granice lokalne sredine.

Šira javnost ga poznaje kao “goričkog Spidermana”, jer se uz svakodnevne zahtjevne i često opasne intervencije rado uključuje u humanitarne aktivnosti, posebno one usmjerene na djecu. Upravo kroz lik omiljenog superheroja donosi radost najmlađima te već godinama sudjeluje na brojnim gradskim događanjima, gdje je postao jedno od prepoznatljivih lica.

Ipak, kako sam naglašava, maska nije u prvom planu –  iza maske, kako sam ističe, ne stoji samo jedan čovjek, već poruka da svatko od nas može učiniti dobro djelo i nekome uljepšati dan.

Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su upravo ljudi poput Maximiliana primjer vrijednosti koje društvo treba njegovati, naglasivši da humanost, hrabrost i plemenitost i dalje imaju snažno mjesto među građanima.

Priča mladog Goričanina još je jednom pokazala koliko snažan utjecaj može imati pojedinac vođen iskrenom željom da pomogne drugima i koliko jedno veliko srce može značiti onima kojima je to najpotrebnije.

U prostorijama Turističke zajednice Velike Gorice danas je u 10 sati održana konferencija posvećena predstavljanju pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama pod nazivom „Povezivanje alternativnih urbanih koridora u Velikoj Gorici – PAUK u VG“.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Grada Velike Gorice, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, projektanti, predstavnici stručne javnosti i medija te zainteresirani građani. Grad Velika Gorica tom je prilikom istaknuo kako je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu ovog projekta. Projekt je usmjeren na razvoj i međusobno povezivanje zelenih urbanih točaka, uz primjenu elemenata zelene infrastrukture i održivih rješenja mobilnosti.

Riječ je o inicijativi koja integrira biciklističke i pješačke koridore s ciljem bolje dostupnosti ključnih dijelova grada, ali i ozelenjavanja postojećih sivih infrastrukturnih površina. Planirani zahvati obuhvaćaju područje naselja Buševec, dok će izdvojeni urbani koridor u gradskoj četvrti Miljenko Granić poslužiti kao primjer transformacije sive infrastrukture u funkcionalni zeleni prostor.

„Nastojimo da svaki pedalj Velike Gorice ima iste mogućnosti da se isto razvija. Zato se rade i nove škole i novi vrtići i u našem centralnom naselju, ali i u našim ruralnim područjima. Želimo da svi građani  imaju iste uvjete kada se ujutro probude, da im je sve zapravo na dohvat ruke, što bliže“ poručila je Gordana Mikulčić Krnjaja, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša grada Velike Gorice.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.054.060,58 eura, pri čemu čak 1.025.590,58 eura dolazi iz bespovratnih sredstava Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Provedba projekta započela je 21. prosinca 2024., a planirani završetak je 30. lipnja 2026. godine.

Voditeljski dvojac Gianna i Matko u jutarnjem programu City radija ugostio je danas posebnog gosta – Velikogoričanina Maximiliana Bindernagela Vujnovića, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Ponos Hrvatske, koji je javnosti poznatiji kao “gorički Spiderman”.

Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje pojedincima koji svojim djelima, hrabrošću i humanošću ostavljaju snažan trag u zajednici, a Maximilian priznaje kako ga je sama nominacija, a potom i nagrada – iznenadila.

„Nisam mislio da to zaslužujem. Ima tamo ljudi koji rade nevjerojatne stvari, pomažu bolesnoj djeci, a ja obučem tajice i malo visim. Ali očito i male stvari koje nekoga usreće imaju veću vrijednost nego što sam mislio“, rekao je Max.

Dodjela nagrade za njega je bila posebno iskustvo koje je, u svom stilu, obilježio i simboličnim detaljima. U Hrvatski sabor stigao je u odijelu, ali sa Spiderman maskom, dok je za svečanu večer odabrao tematski sako.

Od Njemačke do Velike Gorice

Iza neobičnog imena krije se i životna priča obilježena promjenama. Maximilian, punog imena Maximilijan Ralf Nikola Bindernagel Vujnović,  je u Hrvatsku stigao kao desetogodišnjak.

„Došao sam prije 20 godina iz Njemačke. Htjeli smo se maknuti od jedne situacije, a majka ima hrvatske korijene. Ovdje sam odrastao i ljudi su me prihvatili“, ispričao je pa nastavio: „Lijepo je u Hrvatskoj, jer smo tu ljetovali. I evo, nakon toliko godina zaljubio sam se jednostavno u našu Hrvatsku”.  Odrastanje u Velikoj Gorici Max opisuje s toplinom i zahvalnošću. Pohađao je Osnovnu školu Nikole Hribara, koju pamti kao posebno iskustvo, a spominje i svoju bivšu razrednicu: „Ako sluša, Jasna Odrčić – bila si legenda.“ Srednju školu završio je u našoj gimnaziji Velika Gorica, gdje je, kako kaže, učio važne životne i društvene lekcije.

Unatoč tome što već dva desetljeća živi u Hrvatskoj, tragovi njemačkog podrijetla i danas se mogu prepoznati u njegovu govoru. I sam priznaje kako još uvijek „vuče“ određeni naglasak, a kroz šalu otkriva i gdje najčešće griješi.

Kako kaže, na to ga je upozorila njegova djevojka koja podučava strance hrvatskom jeziku.

„Kaže da me genitiv zeza, a i slovo ‘R’“, ispričao je kroz smijeh, pokazujući da mu ni jezične sitnice nisu problem – dapače, prihvaća ih s dozom humora.

Privikavanje na novu sredinu i jezik, nakon dolaska iz Njemačke, nije bilo jednostavno. Hrvatski jezik mu je u početku stvarao poteškoće, a socijalna dinamika škole zahtijevala prilagodbu. „Jako teško. Hrvatski nije lagan jezik, a bilo je i zezanja, što je sasvim normalno odrastanje. Kad dođeš u novu sredinu, malo će te zezati, ali to ti gradi otpornost i hrabrost da izlaziš u javnost“, objašnjava.

Iskustvo života u Hrvatskoj, kaže, znatno se razlikuje od Njemačke. „Tu kod nas je puno opuštenije, ogromna je razlika u količini zezancije i opuštenosti. Ljudi ovdje su stvarno dobri iznutra i pomažu čim vide da nekome treba pomoć. To je razlog zašto sam ostao ovdje. Lako je otići u Njemačku, ali ovdje ti je život – tu su tvoji ljudi, to nema cijene“, zaključuje.

Vatrogasac bez maske – heroj u stvarnom životu

Iako ga javnost prepoznaje po kostimu superheroja, njegova svakodnevica daleko je ozbiljnija. Kao profesionalni vatrogasac, Max sudjeluje u intervencijama koje često nose visok rizik.

„Na početku imaš strah, sve ti je novo, ali s vremenom se navikneš. Moraš biti smiren jer donosiš brze odluke. Najvažnije je povjerenje – kolege su kao obitelj“, naglašava.

Put do tog zanimanja nije bio trenutačna odluka iz djetinjstva, iako su mu, kako kaže, vatrogasci oduvijek bili zanimljivi. Pravu strast prema tom pozivu razvio je nešto kasnije, pod utjecajem obitelji. Kako ističe, ključnu ulogu imao je njegov očuh, koji je radio kao voditelj smjene.

„Kad sam vidio kakav je to život, da stalno ima nešto novo i da nisi zatvoren u uredu osam sati dnevno – znao sam da je to za mene“, ispričao je. Govoreći o najzahtjevnijim intervencijama, ističe kako je teško izdvojiti samo jednu situaciju, jer je svaka priča za sebe. Ipak, posebno opasnima smatra požare u zatvorenim prostorima, poput podruma.

„Sve je zadimljeno, ne vidiš ruku pred sobom, a kamoli kolegu. Imaš osjećaj kao da si u labirintu, ne znaš što je oko tebe, a znaš da možda negdje ima i plinska boca“. U takvim trenucima, dodaje, presudni su smirenost i povjerenje u tim: „Moraš se pouzdati u kolege i biti samouvjeren. Nisi tu da bi odustao i izašao van“, zaključuje.

Zašto baš Spiderman?

Njegova druga, vedrija strana priče počinje još u djetinjstvu. Upravo ga je taj superheroj, kaže, najviše oblikovao.

„Spiderman je bio običan klinac koji je dobio moć i odlučio pomoći drugima. Mislim da svako dijete to ima duboko u sebi da ako može nešto napraviti, da napravi nešto dobro. Samo ja od toga nisam odustao“, objašnjava.

Iako je svojom pričom i angažmanom postao prepoznatljiv, ne smatra da ima „ekskluzivno pravo“ na ulogu Spidermana. Dapače, primjećuje kako se sve više ljudi odlučuje na slične inicijative.

„Spiderman nije moj izum, svatko to može raditi. Ali primijetio sam da ih ima sve više otkad sam krenuo“, kaže. Kroz smijeh se prisjetio i neobične situacije kada ga je jedan umirovljenik, također poznat po penjanju i nazivan „Spidermanom“, pozvao na svojevrsni dvoboj.

„Legenda od čovjeka, stvarno. Već smo se čuli, jako pristojan gospodin“, ističe. Do susreta ipak nije došlo zbog brojnih obveza, no ideja o zajedničkom druženju i dalje postoji govoreći da ga je htio „pozvati na penjanje, malo se podružiti i dati mu jedan svoj kostim, ali čovjek je visok 190 centimetara pa mu nije odgovarao“. Dodaje i kako bi mu rado pomogao nabaviti kvalitetniju opremu: „Kad sam vidio kakav kostim ima, baš sam poželio kupiti mu novi. Zaslužio je. Da se ja u tim godinama penjem po planinama – svaka čast, stvarno mu se divim“, zaključuje.

Visine, oprema i sigurnost

Njegovi nastupi često uključuju spuštanje s velikih visina no iza atraktivnih scena stoji ozbiljna priprema i oprema.

„Ograničen sam duljinom užeta – trenutno je to 20 metara, ali oprema drži i do tri tone. Ako se pouzdaš u opremu, siguran si“, kaže.

Iza takvih pothvata stoji i ozbiljna fizička priprema. Kako ističe, kondicija je nužna kako za vatrogasni posao, tako i za akrobacije koje izvodi navodeći da ide “svaki drugi dan na penjanje jer tu razvijaš snagu hvata, a to ti daje samopouzdanje  kad si na visinama“. Iako kroz šalu napominje da uvijek može bolje, priznaje da je upravo u tom segmentu najjači. Dodaje da možda nije “najjači u svemu, ali  da je definitivno najbolji penjač“. Što se tiče kostima, dodaje, ne traju dugo zbog zahtjevnih uvjeta, no nedavno su mu građani donacijom omogućili novi, kvalitetniji koji koristi isključivo za humanitarne akcije.

Podrška i planovi za dalje

Uz sve obveze, veliku podršku ima u privatnom životu.

„Imam curu koja me prati i pomaže. Bez nje to ne bi išlo“, iskreno priznaje. Iako mu je velika podrška, navodi kako zabrinutost ipak postoji – iako se o tome ne govori uvijek otvoreno.

„Mislim da se brine, ali ne želi to baš priznati“, kaže kroz osmijeh. Dodaje kako je na početku njihove veze ta zabrinutost bila izraženija, no s vremenom se smanjila, ponajviše zato što je njegova djevojka od početka bila svjesna kakav život vodi. i kako kaže Max: „Znala je kakva sam osoba i da sam već skakao padobranom više puta“, objašnjava.

Kada je riječ o budućim planovima, njegova želja ostaje jasna – nastaviti s humanitarnim akcijama, ali uz što više službenih dozvola govoreći da bi „volio dobiti više dozvola za spuštanja jer je to jako teško organizirati legalno, ali cilj mu je sve povezati s humanitarnim udrugama i razveseliti ljude posebno u Velikoj Gorici“, ističe, uz poruku: „Ako netko to čuje – dajte mi neki visoki neboder.“ Prisjetio se i jednog od zapaženijih pothvata – spuštanja s Hendrixovog mosta koje je privuklo velik broj građana. Iako prvotno nije planirao ići do kraja, odaziv publike promijenio je odluku.

„Mislio sam da će doći deset ljudi, a kad sam vidio koliko ih je zapravo došlo, rekao sam – sad se moram spustiti“, prepričava te naglašava kako je sigurnost uvijek prioritet.

„Uvijek sam osiguran na tri točke. I da jedna zakaže, oprema i dalje drži – može izdržati i do tri tone“, objašnjava. Ipak, priznaje da ponekad stvari ne idu potpuno po pravilima: „Za Hendrix sam si rekao – bolje tražiti oprost nego dozvolu“, kaže kroz smijeh, dodajući kako je nakon toga ipak dobio upozorenje da takve situacije ubuduće pokušava izbjeći.

Priča Maximiliana Bindernagela Vujnovića podsjetnik je da se heroji ne kriju samo u stripovima. Ponekad nose vatrogasnu opremu, ponekad kostim Spidermana, ali uvijek imaju istu želju – pomoći drugima.

Svečanu dodjelu nagrada Ponos Hrvatske pratite 28. ožujka 2026. u 16 sati na HTV 2.