Povežite se s nama

Sport

Filip Dianežević – iz Bukevja preko Austrije i 3. HNL u Grčku

Tko je Filip Dianežević, bivši nogometaš Kurilovca, sada igrač Aias Salamine 1931?

Objavljeno

na

Slučajni susret Vašeg omiljenog sportskog reportera sa školskim kolegom iz osnovnoškolskih dana i njegov pozitivni komentar o tekstovima u sportskoj rubrici Cityportala dao mi je ideju za intervju s Filipom Dianeževićem, čiji je odlazak iz NK Kurilovca u Grčku bio malo iznenađujući, a i grčki je nogomet (osim onog reprezentativnog ili vrhunskog, prvoligaškog) prilična nepoznanica nama, “običnim nogometnim smrtnicima”. Filip je pristao na razgovor, a “posljedice” istoga možete pročitati u nastavku:

Dobar dan, Filipe. Hvala što si se odazvao mojem pozivu za intervju. Prije nekoliko mjeseci igrao si u Kurilovcu, da bi odjednom, preko noći, otišao i osvanuo u Grčkoj. Kako je u Grčkoj? U kojem klubu igraš? Kakva je situacija u grčkom nogometu u usporedbi s našim niželigaškim nogometom? Kako je korona utjecala na nogomet, ali i na život uopće u Grčkoj? Jesu li njihove mjere u rangu s našima ili su strože? Kad se očekuje tvoj odlazak u Grčku na početak priprema za proljetni dio prvenstva?

Pozdrav, dobar dan i Vama. Hvala što ste me se sjetili (haha). Što se tiče Grčke, tamo je odlično, njihova klima je toplija nego naša pa su u većini slučajeva dani sunčani i topli, ja to uvijek uspoređujem s našim Jadranom po tom pitanju pa zapravo ispadne kao da sam tamo otišao na godišnji odmor (haha).

Foto: Filip Dianežević/Arhiva

Klub u kojem igram zove se Aias Salamina 1931 sa otoka Salmine, nedaleko Atene koji se natječe u “Third League” (Treća liga, op. a.). Klub u koji sam stigao ima lijepu povijest i dosta su poznati u Grčkoj što se vidi i po navijačkoj skupini koja je prošle sezone dolazila na domaće i gostujuće utakmice. Suigrači koji su duže u klubu kažu da je znalo biti i preko 2.000 navijača na derbi utakmicama. Suigrači i ljudi u klubu su me primili bolje od očekivanog, a kad god nešto zapne uvijek netko od igrača uskoči pomoći. Problemi su uglavnom vezani uz jezičnu barijeru, jer je grčki jezik težak. Rekao bih da su Grci ipak malo više strastveniji po pitanju nogometa, oni baš žive za taj sport i tamo nijedan drugi sport nije ni blizu popularan kao nogomet. U usporedbi kvalitete grčkog nogometa s našim rangovima, mislim da nema tu neke velike razlike, jedino bih rekao da smo mi bolji u taktici.

Što se tiče korone u Grčkoj, napravila je puno problema u nogometu, ali i u svakodnevnom životu. U nogometu prvenstveno zato što se u početku liga odgađala nekoliko puta tako da smo počeli igrati tek početkom listopada i odigrali smo samo 4 prvenstvene utakmice, da bi nakon toga cijela država bila u karanteni koja evo, još i danas traje. Popustili su mjere profesionalnim ligama i klubovima, ali sve ostalo je još uvijek zatvoreno. Grci obožavaju sjediti u kafićima i restoranima, nešto slično kao mi, pa im je ovo jako veliki problem, a i mjere su im jako stroge, rekao bih i puno strože od naših. Ograničeno je kretanje u slobodno vrijeme, vožnja autom, na snazi je policijski sat i još dosta tih sitnica koje ni sam ne znam sve. Što se tiče povratka u Grčku, to je za sada velika nepoznanica. Po propisima bi se sve utakmice trebale odigrati do 18.04.2021., a evo sada je već veljača i još se ništa ne zna. Nadam se da ću saznati ubrzo.

Toliko o Grčkoj. Prije odlaska, već sam rekao, igrao si u Kurilovcu. Jesi li bio zadovoljan statusom u Kurilovcu, jesi li se vidio u udarnoj postavi? Gdje si igrao prije Kurilovca?

01.08.2020. Velika Gorica, SRC Udarnik. NK Kurilovec – NK HAŠK, pripremna utakmica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Da, bio sam u Kurilovcu, ajmo reći jednu godinu i bilo je stvarno odlično. Bio sam zadovoljan statusom u klubu, a što se tiče udarne postave, da, vidio sam se u prvih 11! Mislim da bi svaki igrač to rekao za sebe, posebno nakon dobrih priprema, ali tu je bilo uvijek puno rotacija, jer je bilo puno kvalitetnih igrača, a uvijek su tu i neke ozljede, kartoni, obaveze. Prije Kurilovca igrao sam u nekoliko hrvatskih klubova, u drugoj i trećoj ligi, i to: u NK Trnju, u 3. HNL, pod vodstvom trenera Milivoja Bračuna. Prije toga sam bio u HAŠK-u pod vodstvom Damira Grlića. U HAŠK sam došao iz austrijskog trećeligaša ASV Allerheilingena, nedaleko Graza, gdje sam proveo nezaboravnih godinu dana. Još sam igrao i u Dugom Selu.

HAŠK. Foto: Filip Dianežević/Arhiva

Prije neki dan proslavio si 25. rođendan, što znači da je pred tobom još dosta godina aktivnog igranja nogometa. Gdje se vidiš za 5, a gdje za 10 godina? Kakva je situacija s povredama, jesu li te spriječile da postigneš nešto više i igraš u 2. ili možda čak i u 1. HNL?

Pa, ja sam osoba koja ne gleda baš toliko u budućnost, ali evo mogu vam reći što bih volio u budućnosti: volio bio pokušati u Grčkoj dogurati što dalje, da vidim “gdje sam”. Volio bih nastaviti s aktivnim igranjem što je duže moguće, ali nikad se ne zna. Istina je da sam imao nekoliko ozbiljnih ozljeda koje su došle u najgore moguće vrijeme, na prelasku iz juniorskog u seniorski nogomet u HNK Gorici (povreda trbušnog zida), te u Austriji kad mi je pukla Ahilova tetiva. Obje ozljede izbacile se me iz pogona na nekoliko mjeseci i vjerujem da je karijera mogla otići u puno boljem pravcu da ih nije bilo. Ali, nije mi žao zato što sam baš zbog ozljeda imao vremena završiti fakultet koji je uvijek bio u drugom planu zbog treninga (haha).

U dresu HNK Gorice. Foto: Filip Dianežević/Arhiva

Kako si uopće počeo s nogometom, kada i gdje? Koje si nogometne škole prošao, tko su ti bili najdraži treneri i kod kojeg si, po tvojoj prosudbi, najviše napredovao?

Počeo sam zapravo u klubu iz kojega sam nedavno otišao u Grčku, današnjem Kurilovcu tadašnjem Udarniku, još tamo 2003. godine, gdje sam ostao do 2010., kada sam prešao u HNK Goricu i tamo sam ostao do 2015. Huh! Najdraži trener? To mi je teško za odgovoriti, jer stvarno sa svima od njih sam bio u dobrom odnosu, ali evo rekao bih da sam najviše napredovao kod Zvonka Radoša dok sam bio u kadetima.

Čime si se bavio ili čime ćeš se baviti po završetku aktivnog igranja nogometa? Hoćeš li se nastaviti baviti poslom na građevini, u tvojoj obiteljskoj tvrtci ili se vidiš kao nogometni trener? Imaš li potrebitu razinu školovanja za razmišljanje o karijeri u nogometu?

Nakon aktivnog igranja nadam se da ću otići u trenersku struku zato što mi diploma Kineziološkog fakulteta omogućava Nacionalnu A licencu za trenera nogometa, pa bi bilo šteta to ne iskoristiti. Građevina je uvijek bila tu negdje sa strane, jer se tata time bavi. Ja sam od tate puno naučio i znam o građevini dosta, ali ipak bih prvo pokušao ostati u nogometu, a građevinu bih ostavio kao drugu opciju. Naravno nikad se ne zna što će biti, ali to je neki plan.

Spomenuli smo tvoje godine i postignuća u sportu. Ima li nešto što bi volio podijeliti s našim čitateljima, neku zanimljivost iz dosadašnje karijere? I za kraj, što imaš za poručiti mladim nogometašima, amaterima?

Za kraj bih poručio mlađima da se nastave baviti nogometom, da treniraju zato što će im nogomet pružiti jako lijepe trenutke koje samo nogomet može omogućiti, a i upoznat će jako puno ljudi od kojih će neki ostati prijatelji i nakon karijere.

Tekst: Zlatan Sever/Cityportal.hr

Filip Dianežević i Zvonko Radoš. Foto: Filip Dianežević/Arhiva

 

Sport

Buna ide dalje s istim snagama: ‘Sanjamo jedan teren i male tribine…’

U restoranu obitelji Matković u Ključić Brdu održana je 48. izborno-izvještajna skupština NK Bune, na kojoj je aktualno vodstvo dobilo mandat, a bilo je i pogleda unatrag i prema naprijed, bilo je i darova…

Objavljeno

na

Objavio/la

Posljednjeg petka u veljači, u predvečerje nastavka prvenstva u Premier ligi Zagrebačke županije, najvišeg ranga natjecanja u kojem je klub ikad bio, NK Buna održala je svoju izborno-izvještajnu skupštinu. Birali su se vodeći ljudi kluba za sljedeći mandat, ponešto je rečeno i o razdoblju iza nas, kao i o planovima za budućnost, a posebno emotivno bilo je pri podjeli darova zaslužnima.

Pa, idemo redom…

Birali su se, dakle, novi čelni ljudi, a ispalo je da su izabrani – stari čelni ljudi. Dobro, ne toliko stari, koliko dosadašnji, jer predsjednik kluba i u sljedećem će razdoblju biti Josip Jerleković. Ništa manje važno, njegov će zamjenik i dalje biti Daniel Gorenc, ljubitelj lokalnog nogometa u svim oblicima, ali i uspješan poduzetnik.

Spremnim ispuniti očekivanja Gorenc se pokazao i pri predaji darova onima koji su zaslužili isticanje. Prvi među jednakima definitivno je Zlatko Petrac, institucija breškog nogometa, “vječni” tajnik kluba koji to od ljeta 2025. više nije. Na uokvirenom dresu s njegovim imenom, jasno, bio je broj jedan, dok su na preostala dva ispisane stotke. Nagradu povodom stotinu odigranih utakmica za NK Bunu dobio je Robert Zlodi zvani Šiki, dok je još veće dostignuće stotinu postignutih golova za Bunu, u čemu je uspio Robert Huđber zvani Beli.

Naravno, moramo se tu dotaknuti i izvještajnog dijela Skupštine, u kojem je istaknuto veliko zadovoljstvo učinjenim.

– Možemo biti zadovoljni stabilnošću seniorske momčadi u prvoj sezoni višeg ranga natjecanja, uz jasan prostor za napredak i daljnji razvoj – konstatirano je s govornice.

Zadovoljni su u Buni i radom s omladinskim pogonom, koji je ocijenjen s “odličnim”, a budući da su i rezultati u svim kategorijama dobri, vrlo dobri ili odlični, logično je da razloga za zadovoljstvo ima koliko hoćeš. Svi ciljevi uprave, ističu iz kluba, u ovom su segmentu ostvareni.

Što se planova tiče, ima ih itekako. Ozbiljni su i logični, vidjet ćemo u narednom razdoblju i koliko su realni, odnosno ostvarivi.

– Planovi za ovu godinu su pokušati ostvariti cilj da dobijemo trenažni poligon sa umjetnom podlogom i malu tribinu za navijače. Što se samog terena tiče, plan je odraditi sve trenažne aktivnosti po planu i programu trenera u svim selekcijama – istaknuo je predsjednik Jerleković.

O druženju nakon skupštine ne treba na dugo i široko, zna se kako to ide na bregima, a već od ovog vikenda kreće i ozbiljna akcija. Seniori proljetni dio prvenstva otvaraju u nedjelju od 15.30 sati, na svom igralištu, a s druge strane bit će Sutla-Laduč, koja je samo bod iza vodećeg Poleta. Buna u proljeće ulazi kao sedma momčad na tablici, s pet bodova manje od svog prvog protivnika…

Nastavite čitati

Sport

Buna se minimalnom pobjedom plasirala u četvrtfinale Kupa Velike Gorice

U vodstvo je došla tek u 70 minuti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Buna je boljom i ofenzivnijom igrom u drugom poluvremenu imala nekoliko izglednih prigoda za pogodak, ali u vodstvo je došla tek u 70 minuti. Emanuel Đuretić je u kontranapadu bio prebrz za obranu Klasa i s desetak metara plasirao loptu u donji kut za zasluženo vodstvo Bune.

Iskusni Antonio Mrkonjić je u završnici propustio povisiti vodstvo svoje momčadi, ali nije realizirao kazneni udarac, loptu je s 11 metara poslao pored vrata.

Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal

Kup Grada Velike Gorice 2026., 1/8 finala

NK Buna (Mala Buna) – NK Klas (Mičevec) 1:0 (0:0)

Mičevec. Stadion: ŠRC Mičevec. Gledatelja: 80. Nedjelja, 01.03.2026., 15 sati. Sudac: Stjepan Sučić. Pomoćni suci: Ivan Mirenić i Katarina Ćulumović (svi iz Velike Gorice). Delegat: Velibor Miličević (Velika Gorica). Strijelac: 1:0 – Đuretić (70).

BUNA: Vidović (od 46. Petrac), Yetna, Žlebečić, J.Čumpek (cap.), Ngangue (od 64. M.Čumpek), Gorenc (od 64. Šandor), Škojc, Đuretić, Forjan (od 54. Zlodi), Kalisar (od 46. Vukašinec), Đurašić (od 54. Mrkonjić). Trener: Mario Đuretić.

KLAS: Mujkić (od 46. Petrović), Kovačić, Petir (cap.), Mikić, Mesić, Orlović (od 46. Gajski), Matić (od 63. Gredelj), Marković (od 63. Janić), M.Tadić, Maričević, Celčić (od 34. Kruezi ). Trener: Josip Tadić.

Foto galerija

Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal

Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal

Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal

Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal

Nastavite čitati

Sport

FOTO Turopoljac se plasirao u četvrtfinale boljim izvođenjem penala

Teška ozljeda (puknuće potkoljenice) domaćeg igrača br. 22 Erica Bazira u duelu s vratarom Buđakom, dovela je do prekida utakmice od 18 do 42. minute.

Objavljeno

na

Objavio/la

Momčadi Gradića i Turopoljca ušle su u susret rezervirano, osigurali su prilaz vratima i pokušavali napadati preko krilnih pozicija. Teška ozljeda (puknuće potkoljenice) domaćeg igrača br. 22 Erica Bazira u duelu s vratarom Buđakom, dovela je do prekida utakmice od 18 do 42. minute.

Ozlijeđeni igrač odvezen je vozilom Hitne pomoći u bolnicu.

Susret je završen bez pogodaka, odluka o prolazu u četvrtfinale riješena je izvođenjem udaraca sa 11 metara. Turopoljac je od sedam pokušaja bio uspješan šest puta (jedan udarac obranio je vratar Vasilik), a Gradići su imali dva promašaja (obrana Buđaka i vratnica).

Gradići, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/8 finala: NK Gradići-NK Turopoljac 0:0, 5:6(11m). Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kup Grada Velika Gorica 2026., 1/8 finala

NK Gradići – NK Turopoljac 0:0, 5:6 -11m

Gradići. Stadion ŠRC Gradići. Gledatelja 100. Nedjelja, 01.03.2026, 15 sati. Sudac: Alen Hrgović (Zagreb). Pomoćni suci: Marko Kovač (Velika Gorica) i Danijel Zgurić (Kravarsko). Delegat: Bojan Stanilović (Lukavec).

GRADIĆI: Vasilik, Premec, Vojnić (od 72. Janječić), Lovrić, Krstanović, Matanić, Župetić, Koleš, Meštrović (od 80. Kovačić), Belčić (cap.) (od 72. Cindrić), Bazira (od 42. Plećaš). Trener: Marko Rajić.

TUROPOLJAC: Buđak, Domić, Martinić, Perić (od 54. Blažev), Gogić, Bogović, Horvat (cap.), F.Saraf, Jandriš (od 54. Preradović), Čurek, Krasnić (od 54. Blažičko). Trener: Romano Župetić.

Foto galerija

Gradići, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/8 finala: NK Gradići-NK Turopoljac 0:0, 5:6(11m). Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gradići, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/8 finala: NK Gradići-NK Turopoljac 0:0, 5:6(11m). Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gradići, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/8 finala: NK Gradići-NK Turopoljac 0:0, 5:6(11m). Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gradići, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/8 finala: NK Gradići-NK Turopoljac 0:0, 5:6(11m). Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gradići, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/8 finala: NK Gradići-NK Turopoljac 0:0, 5:6(11m). Foto: David Jolić/cityportal.hr

Gradići, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/8 finala: NK Gradići-NK Turopoljac 0:0, 5:6(11m). Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nastavite čitati

Sport

Bod u generalki za Dinamo: Kurilovec preko Mača do Maksimira

Nogometaši Kurilovca odigrali su 1-1 na gostovanju kod Gaj Mača i osvojenim bodom otvorili prvenstveno proljeće. Međutim, najvažnije je ipak bilo da se nitko ne ozljedi, budući da slijedi ono što slijedi…

Objavljeno

na

Objavio/la

Ok, odrađeno je i to. Nogometaši Kurilovca otvorili su nogometno proljeće prvenstvenim dvobojem na gostovanju kod Gaj Mača, u utakmici u kojoj je bilo važno pokazati tko si i što si, ali i – ne ozlijediti se. Jer, koliko god su dečki sportaši, koliko god je svaka utakmica važna, ovo je situacija u kojoj dolazi utakmica koja je ipak malo važnija od ostalih. Zapravo, malo je reći da je malo važnija…

U nedjeljno prijepodne u Zagorju tako je Kurilovec odradio generalnu probu za Dinamo, odigravši pritom 1-1 s uvijek neugodnim domaćinom, iako ni pobjeda nije bila daleko. Točnije, bila je na nekoliko minuta udaljenosti, budući da je domaći sastav izjednačio iz penala u 87. minuti. I tako poništio vodstvo koje je Kurilovčanima donio Luka Sedlaček golom u 29. minuti.

Bio je to deseti gol u sezoni prvog strijelca lige, igrača koji će i ove srijede biti jedna od glavnih uzdanica Kurilovca u utakmici za povijest. Bila je to, kažu, utakmica s velikim brojem prilika na obje strane, u kojima su bodovi mogli otići i na jednu i na drugu stranu, pa je valjda i najpoštenije da je završilo podjelom bodova. Kad smo već kod poštenja, šteta što se ova utakmica nije odigrala dan ili dva ranije, ali domaćin je tražio svoju šansu i na taj način…

Najvažnije od svega, važnije i od toga boda, nitko se nije ozlijedio! Ionako su Kurilovčani imali dovoljno muka s ozljedama ove sezone, imaju ih i sad, jer Selman i Chikwado nisu još spremni, nema ni Mije Šarića… Ovi koji su tu zagrijali su motore, odigrali jednu pravu natjecateljsku utakmicu i vjerovat ćemo da spremni dočekuju izazov svih izazova na Maksimiru.

Šušur je sve veći, srijeda je sve bliže, iščekivanje je ušlo u posljednju fazu… Nakon Mača, baš je lijepo čekati Maksimir.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Sport

Zakon braće: Treneri Matej i Dominik bratski podijelili bodove

Rukometaši Gorice odigrali su 27-27 s Dugim Selom u utakmici koja je bila malo drukčija od drugih: na klupi Gorice sjedio je Matej Mišković, a trener gostiju bio je njegov brat Dominik…

Objavljeno

na

Objavio/la

Legenda kaže da je Acu Petrovića, u to vrijeme igrača Cibone, na vratima sobe njegova brata Dražena, u to doba igrača Šibenke, stajala poruka: “Igračima Cibone ulaz zabranjen!” Tako se, eto, ponašao veliki hrvatski košarkaš uoči okršaja s rođenim bratom, a te smo se povijesne crtice sjetili i ove subote poslijepodne…

Trener rukometaša Gorice Matej Mišković, naime, sa svojim je igračima u našoj Gradskoj dvorani dočekao županijske rivale iz Dugoga Sela, na čijoj klupi je sjedio – Dominik Mišković! Matejev rođeni brat, čovjek koji je dva tjedna ranije, prateći pobjedu Gorice protiv Nexea, davao savjete igračima Gorice s tribina, želeći pomoći bratu, sad je bio protivnik. Simpatična situacija, izazovna za obojicu, a na kraju cijele priče utakmica je završila – podjelom bodova! Bratskom podjelom bodova.

Matej je mogao biti zadovoljniji nakon prvih 20-ak minuta, jer Gorica je imala pet golova viška, dominirala i izgledala kao momčad koja zna što hoće. Međutim, stiglo je tad i pet žutih minuta, u tih pet minuta Dugo Selo je napravilo seriju 5-0 i vratilo se u potpuni egal, s kojim se otišlo i na predah.

U nastavku su gosti pokazivali više, preuzeli vodstvo, otišli na tri razlike, da bi se Gorica vratila već na 16-16. Tu je negdje krenuo ritam u kojem je Dugo Selo imalo minimalnu prednost, a to je trajalo sve do same završnice, kad je Gorica došla do prednosti 26-24. S dva vezana gola Ante Kaleba opet smo na početku, a Gorica slavi 25 sekundi prije kraja, jer Andro Lopac pogodio je za 27-26. Nažalost, bilo je to dovoljno vremena da Dugo Selo izjednači, i to preko Tomislava Severca 12 sekundi prije kraja.

Završilo je tako podjelom bodova u sjajnoj rukometnoj predstavi, u kojoj Gorica nije uspjela do kraja iskoristiti jako dobru večer golmana Marina Sorića (15 obrana). Po sedam golova zabili su Marko Karaula i Andro Lopac, koji je gađao 7/7, a s druge strane bolji od ostalih bili su Marin Tomšić sa sedam i Ante Kaleb sa šest golova.

U sljedećem kolu Gorica je opet domaćin, u naš grad stiže Trogir.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno