Povežite se s nama

Vijesti

Energetska obnova donosi niže cijene grijanja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Kada govorimo o Gradskom stambenom gospodarstvu Velika Gorica, mnogi građani nisu ni upućeni u poslove kojima se isto bavi, i zapravo rijetki znaju da je riječ o trgovačkom društvu u vlasništvu grada Velika Gorica koje obavlja poslove upravljanja stambenim zgradama, te  je jedan od najvećih upravitelja na području grada, također obavlja naplatu komunalne naknade, i naknadu za uređenje voda za Hrvatske vode.

O najvažnijim obavljenim projektima, onima koji su u tijeku, ali i onima koji će se tek realizirati u eteru City radija govorio je direktor GSG-a Tomislav Landeka.

 „Grijanje je jedna od gorućih tema u Velikoj Gorici u proteklih nekoliko godina, jer se svake godine stvaraju neki novi nameti koji poskupljuju račune naših građana, a mi svakog dana radimo na tome kako bi smanjili te režijske troškove, tako smo ove godine aplicirali većinu zgrada na Natječaj  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a riječ je o zakonskoj obvezi prema kojoj sve zgrade veće od 70 stanova do 31.12.2015. moraju ugraditi razdijelnike, u dogovoru sa suvlasnicima aplicirali smo 25 zgrada, ukupna investicija je  6 200 000 kuna,tražena subvencija Fonda je 40%,  za deset zgrada koje su već dobile subvenciju razdijelnika iznos je 1 241 000 kuna,  a očekujemo još milijun kuna za preostale zgrade.“ – istaknuo je Landeka.

Prije sezone grijanja u Velikoj Gorici biti će održana  javna tribina i edukacija kako se ponašati s razdjelnicima, jer ukoliko ne bude pridržavanja nekih osnovnih pravila, neće biti niti značajnije uštede.

Gotovo sve zgrade koje su pod upravom GSG-a  dobile su energetske certifikate koji su vrlo bitni, i obvezno ih  je imati, jer ukoliko iznajmljujete,odnosno prodajete stan  morate imati certifikat.

„Energetski certifikat vrijedi za svaki stan u zgradi, to je nešto što mnogi ne znaju, pa onda dodatno angažiraju izradu certifikata.To nije potrebno, dovoljno je da se javite svom predstavniku stanara ili da dođete u GSG, i dobit ćete kopiju certifikata.“ – rekao je Landeka.

Ove godine prijavljeno je 11 zgrada, i sve su dobile subvenciju, a u ranijem periodu riječ je bila o 124 zgrade, što znači da će do kraja slijedeće godine sve zgrade imati imati energetske certifikate koji vrijede deset godina.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će i energetsku obnovu zgrada, trošak izrade projektne dokumentacije u stopostotnom iznosu.

„Prošle godine smo krenuli s tim, prijavili smo pet projekata i sve zgrade su dobile subvenciju za izradu projektne dokumentacije, a po izradi iste može se krenuti u radove (radovi fasade, ravnih, kosih krovova…).Ovakvom energetskom obnovom dolazi se do ušteda potrošnje energenata od 60-75%, u konačnici se ide prema tome da se smanje troškovi grijanja.“ – rekao je Landeka.

Ove godine u izvođenje radova krenuti će se na četiri zgrade, ukupna investicija je nešto viša od 13 milijuna kuna, a subvencija Fonda je 4 525 000 kuna, to je 40%  iznosa ukupne investicije, a subvenciju pružaju i Europska investicijska banka, te Europska banka za obnovu  i razvoj, u konačnici će investicija biti sufinancirana u 50 postotnom iznosu.

„Interes za ovaj vid energetske obnove u 2015. povećao se na trinaest zgrada koje su već dobile subvenciju za izradu projektne dokumentacije“ – rekao je između ostalog direktor GSG-a Tomislav Landeka.

Svi ovi planovi i radovi utjecat će na povećanje računa koje će slati  GSG , ali u konačnici se to ne bi trebalo ni osjetiti, jer će uštede na računima za struju i grijanje biti znatnije.

Vrijeme pred velikogoričanima koji svake godine u zimskom periodu za grijanje plaćaju i po pedeset posto režijskih troškova, pokazati će isplativost ovih investicija i radova, nadamo se na zadovoljstvo svih građana.

HOTNEWS

Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene

Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Aleksander Dumała/Pexels

Do 15. lipnja traju prijave za 13. izdanje izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Zlata vrijedan”, projekta koji već više od desetljeća ističe najuspješnije domaće poljoprivrednike.

Natječaj zajednički provode Večernji list, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatska radiotelevizija s naglaskom na promociju poljoprivredne proizvodnje i prepoznavanje gospodarstava koja donose inovacije i razvoj ruralnih područja.

Sustav izbora temelji se na županijskoj zastupljenosti. U finale ulazi 21 OPG, po jedan iz svake županije i Grada Zagreba. Iz tog kruga stručni žiri potom bira tri najbolja gospodarstva, koja osvajaju i novčane nagrade. Uz glavnu konkurenciju, projekt uključuje i posebnu kategoriju za mlade poljoprivrednike. Ondje se iz troje kandidata bira najbolja mlada nada u poljoprivredi, koja također dobiva financijsku nagradu.

Dodatni element izbora čini glasovanje publike. Čitatelji Večernji list svojim glasovima odlučuju o jednom od dobitnika posebne nagrade.

Organizatori pozivaju sve nositelje OPG-ova koji žele javno predstaviti svoje gospodarstvo i rad na selu da se prijave u natječaj i ispune obrazac. Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Nastavite čitati

Vijesti

Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”

Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.

Nastavite čitati

Najave

Makrame radionica za Majčin dan – mame i djeca pozvani na zajedničko kreativno druženje

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Majčinog dana, Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica u ponedjeljak, 12. svibnja 2026. godine, organizira makrame radionicu namijenjenu mamama i djeci, s početkom u 18 sati.

Radionicu će voditi Mateja Fanuko, a sav materijal potreban za rad je osiguran što znači da polaznici ne trebaju donositi ništa osim dobre volje.

Prijave su obavezne, a zainteresirani se mogu prijaviti putem telefona na broj 6260689.

Nastavite čitati

Najave

“Dajte stvarima drugu priliku” – proljetni buvljak stiže u Kuče

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Udruga žena Kuče/FB

Udruga žena Kuče organizira proljetni buvljak koji će se održati u nedjelju, 17. svibnja, iza Društvenog doma u Kučama, od 14 do 18 sati.

Posjetitelji će moći razgledati ponudu, kupiti razne predmete po simboličnim cijenama ili jednostavno donijeti stvari koje im više ne trebaju i dati im novu priliku kroz razmjenu.

Organizatorice pozivaju sve zainteresirane da iskoriste proljetno poslijepodne za druženje i ugodnu šetnju među štandovima. Informacije i prijave dostupne su na broj 091 799 7074 (Zora).

Foto: Udruga žena Kuče/FB

Nastavite čitati

Najave

Patronažna služba Velika Gorica organizira nove trudničke tečaje i grupe za potporu u dojenju – poznati termini za svibanj

Prijave nisu potrebne.

Objavljeno

na

Objavio/la

Patronažna služba Velika Gorica nastavlja sa svojim redovnim trudničkim tečajevima i grupama za potporu u dojenju koji će se održati u svibnju u predavaonici Doma zdravlja Velika Gorica.

Prvi susret, grupa za potporu u dojenju, namijenjen roditeljima koji žele dobiti informacije i podršku vezanu uz dojenje te razmijeniti iskustva u sigurnom i stručnom okruženju, doržat će se 2. svibnja u 11 sati.

Dva dana kasnije, 14. svibnja u 15 sati održava se i trudnički tečaj, koji je namijenjen trudnicama i budućim roditeljima koji se žele pripremiti za dolazak djeteta te dobiti osnovne smjernice i savjete.

Oba događanja vodi Marica Čardžić, mag. med. tech., IBCLC savjetnica i patronažna sestra.

Iz Patronažne službe poručuju kako prijave nisu potrebne, a dodatne informacije građani mogu dobiti na brojeve 01/6379-703, 01/6379-704 i 01/6379-755 ili putem e-maila [email protected].

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno