Sutra će se u dvorani Pučkog otvorenog učilišta održati simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Događaj okuplja stručnjake kako bi raspravljali o najnovijim istraživanjima i trendovima u sigurnosti hrane. Pojedina predavanja govorit će o prisutnosti mikotoksina (otrovne tvari koje proizvode određene vrste plijesni, a imaju toksičan učinak na ljude i životinje) te percepciji i mišljenju potrošača. Najviše će se pozornosti pridati samoj sigurnosti hrane i zaštiti potrošača. 

Predavanja će držati dr. sc. Ana Vulić i dr. sc. Božica Solomun Kolanović s Hrvatskog veterinarskog instituta, dr. sc. Saša Drakula s Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Dunja Šafarić, mag. ing. techn. aliment iz Perutnine Ptuj.

Simpozij završava otvorenom raspravom u kojoj će sudionici moći postavljati pitanja stručnjacima, a ovaj događaj pruža priliku za bolje razumijevanje kako znanost i regulativa štite potrošače, ali i kako sami možemo biti pažljiviji pri izboru hrane koju konzumiramo.

U Zračnu luku Zagreb bi danas trebala sletjeti dva zrakoplova s evakuiranim hrvatskim državljanima i putnicima drugih nacionalnosti s Bliskog istoka, neslužbeno doznaje N1. Prvi avion iz Dubaija očekuje se oko 13:30 po hrvatskom vremenu, dok bi drugi, u organizaciji Croatia Airlinesa, trebao stići kasno navečer.

U prvom zrakoplovu nalazi se 39 hrvatskih državljana, ali i putnika iz više drugih zemalja. Drugi zrakoplov, u vlasništvu Croatia Airlinesa, trebao bi sletjeti između 23 sata i ponoći u zagrebačku zračnu luku. Prema neslužbenim informacijama, njime će u Hrvatsku stići ranjive skupine te hrvatski državljani.

Evakuacija se provodi zbog eskalacije oružanih sukoba na Bliskom istoku koji uključuju SAD, Izrael i Iran. Zbog intenzivnih raketnih napada i nestabilne sigurnosne situacije, okolne su zemlje postale izravno ugrožene, o čemu smo pisali ranije.

Zagrebačka županija ostvarila je međunarodno priznanje za svoju politiku održivog razvoja i postignuća u upravljanju destinacijom. Putem Turističke zajednice Zagrebačke županije i kroz program Green Destinations Awards dodijeljena joj je Silver Green Destinations Award razina priznanja.

Time je potvrđena izvrsnost djelovanja Zagrebačke županije.

Potrebno je naglasiti mjerljiv napredak u odnosu na 2024. godinu, kada je Zagrebačka županija prvi put stekla Bronze razinu.

– Napredak s Bronze na Silver razinu u relativno kratkom razdoblju potvrđuje da smo održivost ugradili u strateško upravljanje destinacijom. Sustavno radimo na jačanju suradnje na svim razinama: od lokalnih turističkih zajednica i kulturnih društava do županijskih institucija i gospodarstva – rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović.

Najviša ocjena ostvarena je u području Kulture i Tradicije (8,3), a visoke ocjene ostvarene su i u segmentima Društvene Dobrobiti (7,8) te Prirode i krajolika (7,5).

Green Destinations Award predstavlja važan korak kojim se Zagrebačka županija dodatno pozicionira kao destinacija koja održivost temelji na dokazima, transparentnosti i kontinuiranom unapređenju.

Zagrebačka županija, prema izvješću auditora, održivost smatra dugoročnim razvojnim procesom. Također su dane preporuke za budućnost, najviše u području okoliša i klimatskih politika, koje će biti jedan od prioriteta u sljedećem razdoblju.

Više informacija na službenoj stranici TZZŽ-a, klikom OVDJE.

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana dodatno su se zaoštrile, što je uzrokovalo snažne reakcije na svjetskim energetskim tržištima.

Utjecaj tih događaja već je vidljiv i u Hrvatskoj, gdje su promjene osjetne ponajviše na benzinskim postajama. Kako navodi portal 24sata, litra Eurosupera 95 trenutačno se prodaje za oko 1,46 eura, što je najviša cijena u proteklih godinu dana. Eurodizel stoji oko 1,48 eura po litri, što je najskuplja razina u posljednje dvije godine. Eskalacija na Bliskom istoku ozbiljno je poremetila jedan od najvažnijih pravaca za transport nafte – Hormuški tjesnac. Riječ je o uskom morskom prolazu između Irana i Omana kojim se svakodnevno odvija ogroman dio svjetske trgovine energentima. Prema podacima EIA, procjenjuje se da kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, što predstavlja otprilike petinu globalne potrošnje nafte.

Pogoršanje sigurnosnih okolnosti u regiji potaknulo je dio međunarodnih brodara i energetskih kompanija da privremeno izmijene svoje plovne pravce te izbjegnu prolazak kroz to područje. Neizvjesnost dodatno produbljuju poruke iz Teherana o mogućoj blokadi tjesnaca, što na energetskim tržištima pojačava zabrinutost zbog opskrbe i potiče rast cijena nafte.

Problemi s poskupljenjem goriva ne utječu samo na promet, već i na svakodnevni život građana. Naš sugrađanin Nikola tako ističe: ” Mislim da sada plaćamo najveće cijene goriva što svakako utječe na budžet svake obitelji jer danas je auto neophodan za život. Smatram da neće biti u redu ako se poskupljenje goriva ponovo odrazi na povećanje cijena hrane i osnovnih potreba budući da je već sada sve teže podmiriti sve mjesečne troškove”. 

Zagrebačka županija pozvala je sve gradove i općine da u najkraćem mogućem roku započnu s izradom programa priuštivog stanovanja. Sastanak s gradonačelnicima i načelnicima održan je kako bi se raspravilo o obvezama i mjerama koje će proizaći iz Nacrta prijedloga Zakona o priuštivom stanovanju.

„Kroz nacionalni plan stambene politike za razdoblje 2025. – 2030. za priuštivo stanovanje bit će dostupno 1,5 milijardi eura, a kroz Višegodišnji financijski okvir 2028. – 2034. dodatnih 3,5 milijardi eura“, izjavio je zamjenik župana Damir Tomljenović, naglasivši kako se radi o iznimnoj prilici, ali i velikoj odgovornosti za sve jedinice lokalne samouprave u županiji.

Tomljenović je objasnio da program uključuje definiranje potreba, ustupanje zemljišta ili osnivanje prava građenja, sufinanciranje gradnje, oslobađanje od komunalnog doprinosa te mogućnost zajedničke provedbe projekata između više općina i gradova. Ciljne skupine su mladi do 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja, ranjive skupine te osobe starije od 65 godina ili s invaliditetom. U slučaju da lokalne jedinice nemaju kapacitete za provedbu stambene politike, zadaće će preuzeti Zagrebačka županija. Gradovi i općine pozvani su, nakon stupanja Zakona na snagu, što prije izraditi vlastite programe priuštivog stanovanja, koji će biti preduvjet za korištenje dostupnih sredstava.

Foto: Zagrebačka županija