Mještani Dubranca sutra će, osim Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, proslaviti Dan mjesta kao i 300 godina od završetka izgradnje župne crkve Majke Božje Snježne. Proslavu velike obljetnice organiziraju Dobrovoljno vatrogasno društvo Dubranec, Mjesni odbor Dubranec, Dobrovoljno vatrogasno društvo Dragonožec, Plemenita opčina turopoljska i KUD Vrhovje.
“U 10,30 počinje okupljanje sudionika i svečano postrojavanje ispred društvenog doma. Doći će vatrogasci, kulturno-umjetničko društvo, a sve će predvoditi turopoljski banderij. Nakon službenog dijela, slijedi i kulturno-umjetnički program u Društvenom domu Dubranec uz KUD Vrhovje i grupu Minas”, najavio je Josip Ceković iz KUD-a Vrhovje.
Kapela postala župnom crkvom
Župa Dubranec spominje se 1334. godine sa župnom crkvom sv. Katarine koja je bila podignuta na najvišem brdu između Bukovčaka i Dubranca. Opis koji je sačuvan u kanonskoj vizitaciji Benedikta Vinkovića iz 1622. godine sigurno se ne odnosi na prvobitnu drvenu kapelu, već na kapelu kasnije građenu nakon što je prva bila dotrajala, što je čest slučaj u Turopolju. Kako se župna crkva nalazila daleko od samog naselja, na značenju je sve više dobivala kapela Majke Božje Snježne koja se nalazila u samom mjestu pa je 1714. donesena odluka kojom ova kapela postaje župnom crkvom. Bivša župna crkva sv. Katarine porušena je 1820. godine i u vizitaciji od 1824. godine ta se crkva više ne spominje. Kapela Majke Božje u Dubrancu podignuta je 1650. godine i u njoj se služilo bogoslužje u zimskom razdoblju kad je zbog snijega pristup župnoj crkvi sv. Katarine bio otežan. Tijekom vremena dograđivana je i njezin inventar se obogaćivao, pa je kanonski vizitator 1726. godine zapisao da ju je našao u lijepom stanju. Nekoliko puta je temeljito popravljana i obnavljana marom i sredstvima turopoljskih plemenitaša, da bi se 1881. godine prišlo novom uređenju pod vodstvom dr. Hermanna Bollea i dr. Izidora Kršnjavoga. Slikarije u crkvi napravio je majstor Clausen iz Austrije, oltare je po nacrtima Bollea u romanskom slogu napravio I. Wagmeister, slikani prozori naručeni su u Beču, a pročelje s kipom raspetog Spasitelja do kojeg stoje Marija i Ivan isklesao je profesor zemaljske obrtne škole Morak. Prema njihovim nacrtima i nastojanjima župa je dobila lijepu crkvu, na lijepom humku, odasvud na vidiku odakle zvonjava zove župljane sa svih strana pod svoje okrilje. Marom župnika i župljana crkva je u dobrom stanju.
Župa Dubranec obuhvaća naselja koja teritorijalno spadaju u područja Grada Velike Gorice, Grada Zagreba i općina Pokupsko i Pisarovina.
Program svečanosti
10:00 – 10:30 – Okupljanje sudionika i uzvanika svečanosti ispred Društvenog doma u Dubrancu
10:30 – Svečano postrojavanje predstavnika dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja župe i Grada Velike Gorice, Banderija POT-a i članica i članova KUD-a Vrhovje ispred Društvenog doma u Dubrancu
10:45 – pucanj turopoljskog topa i mimohod do župne crkve
11:00 – sv. misa u župnoj crkvi Majke Božje Snježne
13:00 – svečana akademija u Društvenom domu u Dubrancu
Program KUD-a Vrhovje
Prigodna riječ v.d. župana POT-a
Obraćanje pokrovitelja i visokih gostiju
Svečani ručak
Od 16:00 – zabavni program u Društvenom domu u Dubrancu
U organizaciji KUD-a Veleševec, u petak, 6. prosinca u 15 sati održat će se dječji folklorni susreti “I ja jesam posavečko dete”, koji će u Društveni dom Veleševec donijeti glazbu, ples i prepoznatljivu posavsku toplinu, uz kuhano vino, fritule i iznenađenje za najmlađe.
Posjetitelje će dočekati toplo kuhano vino za odrasle, slatke fritule za sve generacije i dodatno iznenađenje za djecu, čime manifestacija dobiva posebno obiteljski karakter. Događaj se održava uz pokroviteljstvo Općine Orle.
Organizatori pozivaju sve mještane i posjetitelje da im se pridruže i zajedno otvore blagdansku sezonu u toploj posavskoj atmosferi.
Među 12 pristiglih radova na natječaj, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Književne nagrade Albatros za 2025. godinu, odlučilo je dodijeliti priznanje književnici Marijani Balog-Parazajda, za njezinu zbirku kratkih priča Tiho urušavanje.
Kako je Povjerenstvo istaknulo, kratkim i jednostavnim stilom autorica donosi snažne slike svakodnevice, prikazujući odnose među ljudima, njihove unutarnje borbe i trenutke u kojima se poznati svijet tiho, gotovo neprimjetno urušava.
-U svojim pričama Marijana Balog-Parazajda otvara pitanje čovjekove egzistencije, preispitujući kako pojedinac doživljava vlastitu stvarnost, ali i kako njegove promjene iznenađuju okolinu i najbliže. Riječ je o djelu koje snažno, ali nenametljivo progovara o teretu koji nosi „obični čovjek“ i o unutarnjim lomovima koji oblikuju njegov život – objasnili su iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u čijem sklopu djeluje Biblioteka Albatros.
Nagrada se dodjeljuje kontinuirano od 1995. godine i jedna je od rijetkih takvih nagrada na državnoj razini.
Svečana dodjela Književne nagrade Albatros 2025. održat će se utorak, 9. prosinca u 19 sati u Gradskoj vijećnici.
O AUTORICI: Rođena je 1981. godine u Koprivnici, a živi i radi u Križevcima. Svoj profesionalni rad, ispunjen susretima s ljudima i njihovim životnim pričama, prenosi u književnost stvarajući autentične i emotivne pripovijetke.
Samostalna izložba “Ritam u pogledu” mladog grafičara Tina Samaržije otvara se u petak, 5. prosinca u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Postav, koji potpisuje kustosica Leila Topić, donosi izbor radova u kojima autor istražuje odnose linija, oblika i vizualnih ritmova, a izložba ostaje otvorena do 19. prosinca 2025.
Tin Samaržija jedan je od mlađih hrvatskih autora koji se istaknuo preciznim grafičkim rukopisom i istraživanjem jednostavnih, ali vrlo promišljenih oblika. U novom ciklusu nastavlja proučavati linije, mreže i ritmove koji stvaraju dojam kretanja i ravnoteže. Iako njegovi radovi često izgledaju jednostavno, temelje se na pažljivom planiranju i analitičkom pristupu.
Njegovi radovi nalaze se u zbirkama čak 29 muzeja i galerija, među kojima su Muzej suvremene umjetnosti i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao i brojne institucije u drugim hrvatskim gradovima te u Sloveniji, Crnoj Gori i BiH. Od 2024. radi u Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Galerija Galženica ovom izložbom donosi još jedno zanimljivo ime domaće umjetničke scene, a publika ga može upoznati do 19. prosinca.
Folklorni ansambl Turopolje Velika Gorica organizirao je 28. Dječje folklorne susrete koji su održani danas (subota, 29. studenog 2025., početak u 15 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditeljica programa naglasila je na početku kako su Dječji folklorni susreti u Velikoj Gorici najstarija manifestacija ove vrste ne samo u našoj županiji nego u cijeloj Hrvatskoj. Ovi susreti pružaju priliku najmlađim folklorašima da kroz pjesmu, ples i tradicijsku baštinu predstave ljepotu kulturne raznolikosti svojih krajeva.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Mlade izvođače i brojne posjetitelje (roditelji, bake, dede, prijatelji) pozdravio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sudjelovali su: Folklorni ansambl Turopolje (dvije grupe), Folklorni ansambl ”Zabok” (Zabok), Kulturno umjetničko društvo ”Preporod” (Dugo Selo), Folklorno društvo ”Šaltin” (Hvar), Kulturno umjetničko društvo ”Kvirin”(Linc, Austrija), Kulturno umjetničko društvo ”Bukovac” (Zagreb), Kulturno umjetničko društvo Bratinečko srce” (Bratina), Kulturno umjetničko društvo ”Jelsa” (Jelsa) i Folklorni ansambl ”Mladost” (Samobor).
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
FA Turopolje je mlađom grupom otvorio i starijom grupom zatvorio ovogodišnje susrete, a sva društva su dobili od organizatora zahvalnice i prigodne poklone.
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.11.2025. 28.Dječji folklorni susreti Velika Gorica 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolje, kazala da je na ovim susretima sudjelovalo ukupno 350 izvođača. Prigodnim riječima zahvalila se društvima koja su sudjelovala, kao i brojnim posjetiteljima, koji su spontanim pljeskom pozdravljali mlade izvođače.
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u utorak se otvara izložba “Crowned by Tradition”, koja donosi suvremenu interpretaciju poculice, tradicijskog modnog dodatka udanih žena Turopolja. Posjetitelji će na jednom od najfrekventnijih mjesta u državi moći vidjeti kako ovaj povijesni predmet dobiva novo simbolično značenje i umjetnički izraz.
Poculica je stoljećima bila prepoznatljiv znak statusa žena u Turopolju. Njezino nošenje jasno je govorilo da je žena udana i pripada plemićkom rodu, a količina i kvaliteta ukrasa otkrivali su i ekonomski položaj obitelji. Prvi poznati primjerci sežu u 17. stoljeće, kada su se poculice izrađivale od domaćeg platna i ukrašavale vezom, čipkom, perlicama i trakama. Dizajn se razlikovao ovisno o području, sjeverno od Velike Gorice prevladavali su okrugli, a južno srcoliki oblici.
Iako je nekada bila svakodnevni dio oglavlja udanih plemenitašica, između tridesetih i pedesetih godina 20. stoljeća poculica je zadržala mjesto isključivo u svadbenim običajima. Danas predstavlja vrijedan element etnografske i folklorne baštine te podsjetnik na život, estetiku i društvenu ulogu žena Turopolja.