Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Najave

SUTRA Konferencija „VG30 – Pogled u budućnost“

Ulaz je besplatan uz prethodnu registraciju.

Objavljeno

na

Velika Gorica ove godine obilježava 30 godina statusa grada, a tim povodom u organizaciji Grada Velike Gorice i Motus Medije, u utorak 16. prosinca u Poduzetničkom inkubatoru, održat će se konferencija „VG30 – Pogled u budućnost“. 

Konferencija je zamišljena kao strateški i inspirativni susret ključnih aktera iz javnog i privatnog sektora, koja će okupiti relevantne stručnjake, lidere i vizionare te otvoriti dijalog o razvojnim prioritetima, izazovima i prilikama koje će oblikovati budućnost Velike Gorice, s naglaskom na područja gospodarstva, obrazovanja te identiteta i kvalitete života u Velikoj Gorici. 

Ova konferencija nije samo podsjetnik na dosadašnji razvoj Grada, nego jasan pogled prema naprijed te će kroz tematske panele i umrežavanje podijeliti iskustva, ideje i preporuke za jačanje konkurentnosti i zajedničko promišljanje o pozicioniranju Grada u nadolazećim godinama – poručuju iz Gradske uprave. 

O budućnosti grada, koji je proglašen najprivlačnijim za život u Hrvatskoj, razgovarat će se u tri panel rasprave: ‘Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće’, ‘VG grad koji ostaje mlad’ te ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo?’. 

Ulaz je besplatan, no potrebna je registracija OVDJE. 


PROGRAM: 

09:30 – 10:00 – Prijava sudionika i registracija 

10:00 – 10:15 – Otvorenje konferencije – pozdravni govori i uvodno obraćanje 

  • Marija Dekanić, direktorica, Motus Media
    • Krešimir Ačkar, gradonačelnik, Velika Gorica

10:15 – 11:00 – Panel 1: Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće 

  • Domagoj Ilečić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU Grada Velike Gorice
    • Mateja Kalisar, ravnateljica Razvojne agencije Grada Velike Gorice – VE-GO-RA
    • Ivana Mrkonjić, predsjednica Uprave Hrvatske pošte
    • Tomislav Prahir, direktor zlatarnice Prahir 

11:05 – 11:50 – Panel 2: VG grad koji ostaje mlad

• Lana Krunić Lukinić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice
• dr. sc. Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica
• izv. prof. dr. sc. Marko Kovačić, stručnjak za politike za mlade, Sveučilište u Rijeci & Sveučilište Algebra Bernays 

11:50 – 12:05 – Pauza za kavu 

12:05 – 12:50 – Panel 3: Identitet grada: tko smo i kamo idemo? 

  • Krešimir Ačkar, gradonačelnik Grada Velike Gorice
    • prof. dr. sc. Božo Skoko, Millenium promocija & Sveučilište Algebra Bernays
    • Maša Ivanov, Client Service Director, Bruketa & Žinić
    • Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije
    • Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice 

12:50 – 13:00 – Zaključci i završna riječ
13:00 – 13:30 – Druženje i osvježenje 

Nastavite čitati

Vijesti

Vozač s 1,90 promila izazvao sudar u Drnku – policija zabilježila 41 prekršaj i najavljuje novu akciju

Tijekom pojačanog nadzora policija je uhitila dvojicu vozača, zabilježila pet prometnih nesreća i najavila novu akciju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Tijekom proteklog vikenda, od 12. do 14. prosinca, policijski službenici Policijske postaje Velika Gorica proveli su pojačani nadzor prometa. U akciji usmjerenoj na vozače i vozila utvrđen je ukupno 41 prometni prekršaj.

Od ukupno 41 utvrđenog prekršaja, 13 ih je bilo ciljanih. Policija je zabilježila jedan slučaj upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, jedan slučaj vožnje bez položenog vozačkog ispita, četiri prekoračenja dopuštene brzine, četiri prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te tri slučaja nepropisnog korištenja mobitela tijekom vožnje. Uz to, evidentirano je još 28 ostalih prometnih prekršaja.

Dvojica vozača su uhićena zbog težih prekršaja. Jedan je vozio s koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg te je pritom skrivio prometnu nesreću s materijalnom štetom, dok je drugi upravljao vozilom bez položenog vozačkog ispita. Obojica su uz optužni prijedlog dovedena pred prekršajni sud.

Najveća izmjerena koncentracija alkohola zabilježena je u nedjelju, 14. prosinca, oko 18 sati u mjestu Drnku, na području općine Orle. Tamo je 67-godišnji vozač osobnog automobila zagrebačkih registracijskih oznaka, pod utjecajem 1,90 g/kg alkohola, izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom prešavši u suprotni kolnički trak. Vozač je uhićen i zadržan do prestanka djelovanja alkohola, a za njega je predložena novčana kazna od 1.610 eura te šestomjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom vikenda dogodilo se ukupno pet prometnih nesreća, jedna s lakše ozlijeđenom osobom i četiri s materijalnom štetom.

Iz policije najavljuju da s nadzorima nastavljaju i dalje. Već od 15. do 21. prosinca na području Velike Gorice provodit će se preventivno-represivna akcija usmjerena na vozače pod utjecajem alkohola i droga, usklađena s akcijama na razini Europske unije. Policija apelira na vozače da ne sjedaju za volan ako su konzumirali alkohol ili droge te da se pridržavaju prometnih propisa.

Nastavite čitati

Vijesti

Stiglo Betlehemsko svjetlo mira u Vukovinu, krštena i mala Lucija

Posebno svečano bilo je na današnjoj Svetoj misi u Crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini.

Objavljeno

na

Na treću nedjelju Došašća izviđači Turopoljske udruge skauta Tur donijeli su Betlehemsko svjetlo mira na Svetu misu u Crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, a koje su župljani mogli upaliti na svojim lampionima i ponijeti kućama. 

Foto: Gianna Kotroman

A poseban dan imala je obitelj Pejić. Pod svetom misom sakrament svetoga krštenja primila je malena Lucija, kćerkica Maja i Ilije Pejić iz Starog Čiča. 

Lucija je treće dijete u ovoj mladoj obitelji, a ime je dobila po zaštitnici Turopolja i Velike Gorice – Svetoj Luciji, čiji je spomandan bio jučer. 

Foto: Katarina Ceković

-Zato smo danas i odabrali krštenje, s obzirom da je jučer bio blagdan Svete Lucije kojoj su krsni kumovi Katarina i Robert Lončar doputovali iz Zadra. Drago nam je da je naše krštenje uveličalo i dolazak Bethlehemskog svjetla. Tako da, eto, puni smo radosti – ispričala je mama Maja. 

Dodajmo kako se treća nedjelja Došašća i naziva radosnom nedjeljom jer palimo treću adventsku svijeću – radosti, kao podsjetnik da je radost Božića bliže nego što mislimo. 

Nastavite čitati

Vijesti

Velika Gorica među gradovima koji najviše izdvajaju za božićnice! Pola milijuna eura za najugroženije građane

Dok božićnice ove godine isplaćuje rekordnih 113 hrvatskih gradova, Velika Gorica se izdvaja po ukupnom iznosu, povećanom cenzusu i širem krugu korisnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Velika Gorica će uoči Božića 2025. godine za božićnice izdvojiti ukupno 500.000 eura, čime se svrstala među gradove s najvećim izdvajanjima u Hrvatskoj. Božićnice će dobiti umirovljenici, korisnici nacionalne naknade i inkluzivnog dodatka, u iznosima od 40 do 120 eura, ovisno o visini primanja. Maksimalni cenzus povećan je na 720 eura, što znači da će pravo na ovu pomoć ostvariti veći broj građana nego prošle godine.

Prema istraživanju portala Gradonačelnik.hr, božićnice ove godine isplaćuje čak 113 hrvatskih gradova, što je dosad najveći obuhvat ovog oblika lokalne socijalne pomoći. Ukupno je za tu namjenu izdvojeno više od 13,3 milijuna eura, a prosječna božićnica iznosi oko 75 eura.

Velika Gorica se, uz Zagreb, Osijek, Split i Poreč, nalazi u samom vrhu po ukupnom iznosu izdvojenih sredstava. S pola milijuna eura grad je među deset vodećih u državi, a ujedno bilježi i jedan od većih nominalnih porasta u odnosu na prošlu godinu, točnije čak 250.000 eura više nego lani. Osim povećanja ukupnog proračuna, Grad je dodatno korigirao i dohodovni cenzus. On je podignut za 320 eura, što Veliku Goricu svrstava među gradove s najznačajnijim povećanjima tog praga. Time se božićnica otvara širem krugu umirovljenika, ali i drugih korisnika socijalnih prava.

Trend rasta božićnica vidljiv je u trećini hrvatskih gradova, a uz povećanje iznosa, sve je više onih koji podižu cenzuse ili šire kategorije primatelja, svjesni rasta troškova života i inflacije koja najviše pogađa građane s nižim primanjima.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go

Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.  

Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.  

Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.

Foto: Hrvatski go savez

Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo! 

Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”). 

Foto: Hrvatski go savez

Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir. 

-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.   


  • Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama. 
  • Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija. 

Foto: Hrvatski go savez

  • Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu. 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno