Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Moja županija

Solarni boom, Zagrebačka županija prva po broju elektrana

Hrvatska je u četiri godine došla do više od 43 tisuće solarnih elektrana, a Zagrebačka županija ih ima najviše, posebno na obiteljskim kućama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Prva solarna elektrana postavljena na Veleučilište Velika Gorica/Gorica.hr

Broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj naglo raste. Prema najnovijim podacima koje prenosi Župan.hr, u zemlji je trenutno više od 43 tisuće solarnih elektrana, dok ih je 2021. bilo oko 4 tisuće.

Najveći broj priključenih elektrana, nalazi se upravo u Zagrebačkoj županiji, čime prednjači ispred Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Kada se gleda samo sektor kućanstava, Zagrebačka županija ponovno je na vrhu s više od 3 tisuće solarnih sustava.

Ovako snažan rast povezuje se s državnim i lokalnim potporama te sve većim interesom građana i poduzetnika za energetsku neovisnost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticajima, a nedavno je najavio dodatnih 20 milijuna eura, za solarne elektrane, dizalice topline i baterijske sustave. Također, i županija se uključila se vlastitim mjerama. Prošle godine pokrenula je program vrijedan 500 tisuća eura za poduzetnike, koji mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava.

Iako većinu solarnih elektrana, više od 35 tisuća, čine kućanstva, poduzetnici i dalje prednjače u ukupnoj instaliranoj snazi. Na razini Hrvatske, poslovni sektor ima gotovo tri puta veću priključnu snagu od kućanstava, a u županiji ukupna snaga priključenih solarnih elektrana doseže oko 108 MW, što je svrstava među vodeće regije u zemlji, odmah iza Splitsko-dalmatinske.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

U prvoj godini rada gotovo 4.000 tona otpada u reciklažnom dvorištu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Godinu dana nakon otvaranja reciklažnog dvorišta u Velikoj Gorici vidljivi su konkretni rezultati koji potvrđuju sve veći angažman građana u pravilnom zbrinjavanju otpada.

Prema dostupnim podacima, u prvih 12 mjeseci zabilježeno je ukupno 70.212 ulazaka, dok je dvorište koristilo 9.223 korisnika. Kada se brojke prevedu na dnevnu razinu, riječ je o prosječno 235 dolazaka, što ukazuje na kontinuirano korištenje ove komunalne usluge.

U istom razdoblju prikupljeno je 3.945 tona različitih vrsta otpada. Ovi rezultati potvrđuju kako sustav odvojenog prikupljanja otpada u praksi daje značajne pomake prema smanjenju opterećenja okoliša.

U komunalnom poduzeću ističu kako dobiveni podaci jasno upućuju na sve veću potrebu za ovakvom infrastrukturom, zbog čega se već razmatraju i daljnji koraci.

„Upravo ove brojke potvrđuju kako potreba za ovakvom infrastrukturom kontinuirano raste. Zato ćemo u narednom razdoblju intenzivno raditi i razmatrati mogućnosti uspostave novog reciklažnog dvorišta, kako bismo još kvalitetnije odgovorili na potrebe naših građana“, poručuju.

Dodaju i kako su ostvareni rezultati zajednički uspjeh građana i zaposlenika.

„Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez vas – naših sugrađana koji svakodnevno biraju pravilno zbrinjavanje otpada – ali i bez naših vrijednih djelatnika koji predano rade kako bi sve funkcioniralo besprijekorno. Hvala vam što zajedno gradimo zeleniju Veliku Goricu.“

Nastavite čitati

Moja županija

Uskršnja atmosfera u Zagrebačkoj županiji: učeničke zadruge pokazale kreativnost i poduzetnički duh

Ervin Kolarec je izjavio kako je županija u ovoj godini za rad učeničkih zadruga povećala financijska sredstva i osigurala 37.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Povodom nadolazećeg Uskrsa, u prostorijama Zagrebačke županije održana je prigodna prodajna izložba radova učeničkih zadruga s područja županije. Na izložbi se ove godine predstavilo deset učeničkih zadruga koje su izložile i ponudile svoje proizvode.

Posjetitelji su mogli razgledati raznovrsne predmete s uskršnjim motivima – od ručno oslikanih i heklanih pisanica do ukrasa izrađenih decoupage tehnikom. Uz dekorativne proizvode, u ponudi su bili i čajevi, domaći proizvodi te prirodna kozmetika.

Izložbu je obišao zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo dugogodišnju podršku županije učeničkim zadrugama:
„Zagrebačka županija već pune 24 godine potiče i daje punu podršku našim učeničkim zadrugama. Evo moram reći da prepoznajemo njihov rad, njihovo djelovanje, prepoznajemo njihov poduzetnički duh, njihovu inovativnost, njihovu kreativnost. U ovoj godini smo upravo za rad učeničkih zadruga povećali financijske sredstva i osigurali 37.000 eura jer ulaganje u našu mladost je ulaganje u svjetlu budućnost Zagrebačke županije“.

Na važnost kontinuiranog rada s učenicima ukazala je i voditeljica učeničke zadruge Vida Srednje škole Vrbovec, Marijana Radić:
„Na uskrsnom sajmu radimo već pet godina i učenici redovito sudjeluju u svim našim radionicama. Imamo sedam sekcija i jedna od najaktivnijih je sekcija kuharstva i sekcija kreativnosti, kreativna sekcija gdje se izrađuju ovakvi prigodni ukrasi te prehrambeni proizvodi koje naša zadruga nudi na svim sajmovima i na svim događanjima unutar lokalne zajednice i šire.“

Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje 47 učeničkih zadruga u kojima sudjeluje oko 5400 učenika. Dvije zadruge djeluju pri centrima za odgoj i obrazovanje u Lugu Samoborskom i Velikoj Gorici, šest ih je u srednjim školama, dok su ostale u osnovnim školama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Sudar dvaju automobila na Zagrebačkoj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Na semaforu u Zagrebačkoj ulici, kod Pučkog otvorenog učilišta dogodio se prometni sudar u kojem je jedno vozilo udarilo u stražnji dio drugog automobila. Za sada nema informacija o ozlijeđenima.

Promet se odvija jednim trakom pa savjetujemo da pripazite.

Nastavite čitati

Sport

Posljedice Dinama traju i dalje: ‘Vrijeme je da se upale prvi alarmi…’

Nogometaši Kurilovca poraženi su 1-0 od Trešnjevke na Udarniku, što im je treći uzastopni poraz u prvenstvu. Nakon Dinama nisu osvojili još ni boda, a bez pobjede su u posljednjih osam utakmica…

Objavljeno

na

Objavio/la

Netko iz kurilovečkog nogometnog okruženja, je u onim prekrasnim trenucima iščekivanja povijesnog ogleda s Dinamom u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, onako ispod glasa, izrazio skepsu po pitanju neposredne budućnosti:

– Samo da, kad ovo prođe, sljedećih mjesec dana ne budemo u kanalu…

S obzirom na svu tu emotivnu potrošnju, koja je držala tenziju još tamo od prvog dana priprema, mjesec i pol dana ranije, morala se osjetiti i zato je definitivno bilo argumenata za biti skeptičan. Nažalost, točno dvadeset dana poslije to se vrlo živo potvrđuje u praksi, jer Kurilovec je doživio poraz i u sudaru s Trešnjevkom i sad je u nizu od tri prvenstvena poraza u eri nakon Dinama.

– Bila je to utakmica koja nije ponudila kvalitetu izvedbe ni jedne ni druge momčadi. Mi smo bili dominantni što se tiče posjeda tijekom cijele utakmice, ali bio je to jalov posjed. Gosti su se postavili u niski blok i jako rijetko prijetili našem golu, ali dogodila se ta situacija u 32. minuti… – vrti film trener Kurilovca Senad Harambašić, misleći na situaciju koja je odlučila utakmicu.

Poslovično sjajni golman Kurilovca Leon Išek pokušao je odigrati pas prema suigraču, nije to učinio dovoljno dobro i Roko Jelavić je loptu prvo presjekao, a zatim je i poslao u mrežu.

– Da, gol odluke plod je našeg darivanja… Nažalost, pogreške vratara većinom se iskoriste i tu nema pomoći. Iz našeg posjeda i kontrole lopte servirali smo im najbolju moguću priliku i za to smo kažnjeni. Međutim, moram naglasiti i da smo u kreaciji, brzini igre i stvaranja opasnosti po gol protivnika totalno zakazali – priznaje trener Harambašić.

U prvoj utakmici nakon Dinama njegova je momčad, također s minimalnih 1-0, pala u domaćem ogledu s Bistrom, u Krapini je upisan poraz 3-1 od Zagorca, a na to se nadovezao i ovaj posljednji, opet domaći posrtaj.

– Razočarani smo, došao je trenutak da se upale prvi alarmi, tu u prvom redu mislim na budnost i odgovornost. Već iduća utakmica nudi priliku za to – zaključio je Harambašić.

Problem je, međutim, u tome što je iduća utakmica vrlo izazovna. Jednako kao i ona iza nje. Naime, u subotu će Kurilovčani gostovati kod Vrapča, vodeće momčadi lige, koja ima samo bod više od drugoplasiranog Inkera, koji u onom sljedećem kolu dolazi na Udarnik. Drugim riječima, iz krize će se trebati čupati protiv najboljih klubova u ligi.

Vrijeme tapšanja po ramenima i komplimenata definitivno je prošlo, a došlo je vrijeme za otrežnjenje. Jer, da vremenski još malo proširimo ovu priču, Kurilovec je posljednji put pobijedio još 8. studenog, a od tad je odigrao osam utakmica…

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno