Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Moja županija

Gradski muzej Jastrebarsko otvoren nakon dvogodišnje obnove! Uloženo više od 1,5 milijuna eura

Završena je cjelovita obnova povijesne zgrade iz 1826., a prvi postav donosi izložbu kiparice Milene Lah.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Gradski muzej Jastrebarsko ponovno je otvorio vrata nakon dvogodišnje obnove uzrokovane potresom. Rekonstrukcija, vrijedna oko dva milijuna eura, financirana je sredstvima Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskog, a novi početak muzeja obilježen je izložbom radova kiparice Milene Lah.

Zagrebačka županija u obnovu je uložila gotovo 1,5 milijuna eura kroz decentralizirana sredstva, dok je grad sudjelovao s dodatnih pola milijuna. Na svečanosti otvorenja prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo kako je suradnja različitih razina vlasti ubrzala povratak objekata u javnu funkciju. Podsjetio je i da Županija trenutačno provodi 126 projekata obnove vrijednih 51 milijun eura, od čega se 7,2 milijuna odnosi na područje Jastrebarskog.

Foto: Zagrebačka županija

Gradonačelnik Zvonimir Novosel naglasio je važnost kulturnih institucija za identitet grada, poručivši kako muzej predstavlja mjesto susreta lokalne povijesti i suvremenosti. Prema riječima projektantice Dijane Špirić, zgrada iz 1826. godine doživjela je kompletnu protupotresnu, energetsku i funkcionalnu obnovu. Ugrađena je dizalica topline, čime je objekt postao energetski učinkovit i bez emisija.

Muzej čuva arheološku, kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu jaskanskog kraja, uključujući poznatu bulu kralja Bele IV. iz 1257. godine, kojom je Jastrebarsko steklo status slobodnog kraljevskog trgovišta.

Foto: Zagrebačka županija

Otvorenjem obnovljenog muzeja Jastrebarsko vraća jedan od svojih ključnih kulturnih prostora u punu funkciju, a posjetitelji opet istraživati kulturnu i povijesnu baštinu Jastrebarskog u obnovljenom i suvremenom prostoru.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Velikogorička slikarica otvara atelje – 25 godina rada u jednoj večeri

Uz izložbu, dio radova bit će ponuđen i po promotivnim cijenama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Daian Gan/pexels.com (Ilustrativna)

U subotu, 29. studenoga, u 16:30 sati akademska slikarica Gordana Pogledić Jančetić otvorit će svoj atelje i izložbu u Atelje Galeriji Inart u Velikoj Gorici, predstavljajući građanima presjek 25 godina svog umjetničkog stvaralaštva. Ova retrospektiva, pripremljena povodom početka Adventa, prvi je put da umjetnica iz rodnog grada javnosti otvara vrata svog stvaralačkog prostora.

Pogledić Jančetić, magistra umjetnosti i diplomantica zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti u klasi prof. Tišljara, iza sebe ima niz izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ipak, dosad nije imala priliku u Velikoj Gorici pokazati razvoj vlastitog opusa na jednom mjestu.

Posjetitelje očekuje izbor radova nastalih kroz četvrt stoljeća, u različitim tehnikama i motivima, što omogućuje pregled evolucije autoričina stilskog i tematskog izraza. Uz izložbu, dio radova bit će ponuđen i po promotivnim cijenama, što umjetnica objašnjava željom da profesionalna umjetnička djela budu dostupna široj publici.

Autorica poziva sve zainteresirane i poručuje da su umjetnost i kultura neizostavan dio svakodnevice Velike Gorice.

Nastavite čitati

Vijesti

PROMJENA VREMENA Prognostičar Božarov najavio bijeli vikend!

Na sisačkom području desetak centimetara, Lekenik i Turopolje 5 do 6 centimetara, prema Velikoj Gorici 2 do 3 centimetra manje, dok će glavni grad Zagreb dobiti samo malo snježne dekoracije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas do kraja dana središnji dio Hrvatske imat će puno oblaka,  povremeno može biti i slabe kiše uz temperaturu zraka na potezu Zagreb-Sisak između 5 i 9 Celzijevih stupnjeva.

-No, u noći će zapuhati sjeverac pa očekujemo pad temperature koji će na okolnom gorju donijeti snijeg, a možda do jutra malo susnježice i mokrog snijega bude i u nizinama. Zagreb, Turopolje i sisačko područje ne bi trebalo imati veće količine snijega, a moguće je da malo zabljuzga. Petak će isto biti oblačan uz povremenu kišu i susnježicu, ali nisu to još sutra neke ozbiljne, količinski obilne oborine, s obzirom da bi se temperatura cijeli dan držala između 1 i 4 Celzijeva stupnja. Kako će puhati umjeren sjeverac, miješat će se kiša sa susnježicom, ali bez snježnog pokrivača na tlu, barem u nekoj konkretnijoj mjeri – ispričao je za Cityportal prognostičar Kristijan Božarov s portala Kad će kiša.

Za subotu najavljuje dodatni pad temperatura koja će tijekom cijeloga dana biti oko nule a povremeno će padati snijeg koji bi tada stvorio snježni pokrivač na cijelom našem području, osobito u drugom dijelu subote i prema večeri.

-Količine snijega još je teško točno precizirati, nekako se čini na sisačkom području možda i desetak centimetara, Lekenik i Turopolje možda 5 do 6 centimetara, a prema Velikoj Gorici 2-3 centimetra manje, dok će glavni grad Zagreb dobiti samo malo snježne dekoracije. Znači bit će primjetna razlika što se više ide na sjever. Prema Savi to će oborina biti manje, a prema Kupi i osobito u Banovini i na Kordunu će pasti najviše snijega – dodaje Božarov.

Nedjelja će ostati hladna, oko nule, ali suha. No, na veselje najmlađih, sav snijeh koji padne na tlo u subotu, zadržat će se i u nedjelju, tako da će vikend biti dobar za uživanje na snijegu.

-Sljedeći tjedan nam nosi nove oborine, najavljuje prognostičar, ali čini se uglavnom kišu, jer će malo zatopliti, tako da bi se onda većina tih oborina u sljedećem tjednu nekako izlila u obliku hladne kiše na temperaturama par stupnjeva iznad nule.

 

 

 

Nastavite čitati

Vijesti

Udruga žena Kobilić prikuplja hranu za 200 obitelji! Evo kako se možete uključiti

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Julia M Cameron/pexels.com (Ilustrativna)

Udruga žena Kobilić i MO Kobilić, u dogovoru sa župnikom župe Navještenja Blažene Djevice Marije vlč. Norbertom Ivanom Koprivcem, organizirali su humanitarnu akciju prikupljanja hrane za potrebite obitelji. Akcija će održati ove subote, 22. studenoga, od 14 do 16 sati u Društvenom domu Kobilić. U organizaciji sudjeluju predsjednica Udruge žena Kobilić Doris Komadina, dopredsjednica Petra Vukadin i ostale članice Udruga Žena Kobilić i MO Kobilić na ćelu s Josipom Vitezom.

Prema riječima dopredsjednice udruge Petre Vukadin, trebalo bi složiti oko 200 paketa hrane za potrebite obitelji. Tijekom akcije građani mogu donijeti tjesteninu, ulje, brašno, rižu, konzerviranu i drugu dugotrajnu hranu, kao i mlijeko, kavu ili kekse. Prikupljena pomoć bit će u srijedu predana Caritasu.

“Svaka donacija, bila minimalna ili malo veća je dobrodošla”, poručuje dopredsjednica Petra Vukadin.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno