Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Otvorene prijave za najveći srednjoškolski hackathon u Hrvatskoj!

Natjecanje se održava za vikend, 28. veljače i 1. ožujka, na Zagrebačkom FER-u

Objavljeno

na

Objavio/la

Zanima te programiranje i elektronika? Voliš izazove, kreativnost i rad u timu? Što ako sve to možeš primijeniti na jednome mjestu?

Prijavi se na Codeplay hackathon koji organiziraju naši uspješni studenti iz udruge EESTEC LC Zagreb u suradnji s FER-om i tako postani dio najvećeg srednjoškolskog natjecanja koji potiče stvaranje vlastitih tehnoloških projekata.

Natjecanje se održava za vikend, 28. veljače i 1. ožujka, na Zagrebačkom FER-u. Tijekom ta dva dana timovi učenika natječu se radeći na zadatku koji spaja programiranje, elektroniku i kreativno razmišljanje. Svoje zanimljive projekte i svu opremu koju koriste, sudionici mogu ponijeti kući, a prva tri najbolja tima osvajaju značajne novčane nagrade!

Više o samom značaju i doprinosu ovoga natjecanja rekao nam je naš Lovro Šantek, organizator, uspješni student FER-a, rodom iz Lazine Čičke.

– Kad sam bio srednjoškolac, nije postajalo natjecanje ovakvog tipa. Upravo zato sam odlučio pokrenuti Codeplay, kako bih budućim generacijama omogućio iskustvo koje ja tada nisam imao. Za učenike koji planiraju upisati tehničke fakultete poput FER-a, TVZ-a ili FSB-a, ovo je odlična prilika za rad na stvarnim projektima – rekao je Lovro i istaknuo uloženi trud za osiguranje vrijednih nagrada, ali i znanja i iskustva koja će steći tijekom natjecanja.

Ekipa iz EESTEC-a poziva sve učenike srednjih škola da se prijave jer će, uz pomoć mentora i studenata FER-a, iz prve ruke moći saznati sve što ovo natjecanje nudi, ali i kako je to studirati na FER-u.

Prijaviti se mogu svi srednjoškolci na području Republike Hrvatske u timovima između 4 i 6 sudionika putem poveznice: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfcLjOWezOOYxJxloocrvuz2qMvmqoSh_JtTQey5cbZf7dnTA/viewform .

Nastavite čitati

Vijesti

Dom zdravlja Orle ide u rekonstrukciju – ordinacije privremeno mijenjaju lokaciju

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Zbog rekonstrukcije zgrade, ordinacije Doma zdravlja Orle privremeno sele na druge lokacije.

Od danas, 4. veljače, ordinacija dentalne zaštite Dr. Daniela Devića (suprotna smjena ordinacije dr. Tee Kosić) seli na adresu Turopolje, Ulica Drage Lučana 19a, Buševec. Ordinacija opće medicine Dr. Maje Grdić (suprotna smjena ordinacije dr. Anite Ivaci), preselit će se sljedeći tjedan, 9. veljače u Novo Čiće, na adresu Velikogorička 42.

Pacijente se moli za razumijevanje i da se za sve detalje jave na [email protected] ili [email protected].

Nastavite čitati

Sport

Dinamo želi Ikera Poza?! Gorica će ga ili zadržati ili – zaraditi…

Navodni interes Dinama za velikogoričkog Španjolca iz obje perspektive “pije vodu”, ali Iker Pozo ugovorom je vezan s Goricom do ljeta 2027. godine. Dođe li doista ponuda iz Maksimira, tu će biti pregovora…

Objavljeno

na

Objavio/la

Španjolski veznjak u dresu Gorice, ove sezone sjajni Iker Pozo, nakon utakmice s Hajdukom došao je u poseban fokus javnosti. Upravo on je potpisao potez odluke, on je strijelac jedinoga gola na utakmici, autor izvrsnog i neobranjivog udarca s 20-ak metara, ali priča ovdje ne staje na samom golu. Gol je “okidač”, a uzroci i povodi nalaze se u svemu što Pozo pokazuje na terenu cijele ove sezone.

U našem gradu pronašao je svoju nogometnu sreću, u sustavu trenera Marija Carevića pronašao je svoje idealno mjesto, o čemu svjedoče i brojke, budući da po ukupnim ocjenama spada među najbolje igrače lige. S obzirom na to, nije posebno neobično da vrijednog 25-godišnjeg Španjolca iz okolice Malage nogometno tržište sve pozornije prati. Očekivale su se ove zime ponude za kapetana Pršira ili mladog i vrlo potentnog Kavelja, no ne bi bilo nikakvo iznenađenje da se u ulogu tržištu najzanimljivijeg igrača Gorice prometne upravo Pozo.

Upiti, naravno, dolaze s raznih strana, iz država u kojima zimski prijelazni rok još nije završio, a jedna od njih je i – Hrvatska! Mercato u HNL-u zatvara se tek 17. veljače, bio je aktivan i dosad, a ima i još dovoljno vremena za nove aktivnosti u svim klubovima, kako u onima s dna, tako i u onima – posebno važno za ovu priču – iz samoga vrha. Priča se, naime, da Dinamo još nije gotovo s tom famoznom doselekcijom…

I da se iz Maksimira sve više gleda prema – Velikoj Gorici!

Najznačajnije promjene, naime, u Dinamu su se dogodile u veznom redu, otišli su Ljubičić, Villar i Mudražija, što znači da su “modri” ostali na petorici igrača za tri pozicije: Mišiću, Zajcu, Stojkoviću, Bennaceru i Soldi. Pravu zamjenu tu nema samo Josip Mišić, jedina šestica u ovom društvu, i tu u priču ulazi Iker Pozo.

Dostupne informacije kažu da su i u Maksimiru impresionirani onim što Pozo pruža ove sezone, koliko ozbiljan nogomet igra u oba smjera, a uz to je i riječ o igraču koji bi se brzo uklopio, koji poznaje i ligu i okruženje… Uloga “back up” opcije za Mišića za prvu ruku ne djeluje nimalo loše iz perspektive igrača, ali i iz perspektive Dinama, kojem takav tip igrača nedostaje. Međutim, nešto će se tu pitati i Goricu…

Kad je Pozo ovog ljeta došao u Veliku Goricu, potpisao je dvogodišnji ugovor, a dosad je isteklo samo malo više od četvrtine tog ugovora. Drugim riječima, u slučaju da ponuda iz Maksimira doista dođe, da se ove kuloarske priče pokažu točnima, u Gorici bi imali na čemu temeljiti svoja potraživanja. U Dinamu financijska situacija nije blistava kao što je nekad bila, svaki euro dvaput se okreće, ali potpuno je logično da će u Gorici u ovoj situaciji imati svoje uvjete.

Drugim riječima, Gorica će ili zadržati Ikera Poza, što bi u natjecateljskom smislu iz našega ugla bilo daleko najbolje, ili zaraditi pristojan novac. Pozova vrijednost po Transfermarktu je 750.000 eura, točno 150 posto više nego što je bila početkom rujna… Još jedna dobra polusezona u dresu Gorice, nema dvojbe, do ljeta bi tu cijenu još malo podignula.

A opet, dođe li zaista ponuda Dinama…

Nastavite čitati

Vijesti

Hitna mijenja rutu – pacijenti iz Velike Gorice privremeno preusmjereni u KB Dubrava

Hitna pomoć će pacijente upućivati u druge bolnice kako bi se smanjile gužve na Rebru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pacijenti iz Velike Gorice koje Hitna pomoć vozi u KBC Zagreb privremeno će se preusmjeravati u Kliničku bolnicu Dubrava.

Kako prenosi Jutarnji.hr, cilj je rasteretiti Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) na Rebru, gdje zbog obnove potresom oštećenih bolnica i smanjenog broja kreveta pacijenti često čekaju dulje nego što je potrebno. Radovi su počeli 2023., a završetak se očekuje tijekom 2026.

Pacijenti koji su već u KBC-u Zagreb i dožive pogoršanje stanja i dalje se liječe u toj bolnici. Hitna služba osigurava prijevoz 24 sata dnevno, a sve bolnice sudjeluju u prihvatu pacijenata prema raspoloživim kapacitetima.

Privremena mjera bit će na snazi do normalizacije kapaciteta u KBC-u Zagreb, što se očekuje za otprilike šest mjeseci. Ministarstvo zdravstva podsjeća građane da manje hitne slučajeve prvo prijave svom liječniku obiteljske medicine.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno