ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Sport

Kurilovec je opet svoj! Druga pobjeda zaredom kroz mat u dva poteza

Nogometaši Kurilovca pobijedili su Mladost Petrinju 2-0 na svom Udarniku, uz golove Luke Sedlačeka i Davida Pršira. U posljednja tri kola Kurilovčani su uzeli sedam bodova i opet su u gornjoj polovici tablice

Objavljeno

na

Objavio/la

Kriza je, prema svemu sudeći, stvar prošlosti. Kurilovec je nakon remija s Inkerom na svom i pobjede protiv Ravnica na gostujućem terenu uspio doći i do druge vezane pobjede, prvo na Udarniku još od početka studenog i slavlja kontra HAŠK-a. Ovoga puta u Kurilovec je stigla Mladost Petrinja, smještena na pretposljednjemu mjestu na tablici, a to je bila prilika koju domaći nogometaši nisu željeli propustiti.

Stvar je riješena poprilično brzo, već i prije isteka prve četvrtine utakmice. Bio je to, drugim riječima, mat u dva poteza, i to brzopotezni mat, jer sve se dogodilo u razmaku od tri minute…

Prvo je u 18. minuti sudac Meglić iz Krapinskih Toplica pokazao na bijelu točku, a najbolju moguću priliku u vodstvo je pretvorio prvi strijelac lige Luka Sedlaček. Bio je to dvanaesti gol u sezoni za napadača Kurilovca, koji je i dalje i prvi strijelac Kupa, s pet golova.

Samo tri minute poslije posao je dovršio David Pršir, a tih 2-0 pokazalo se i kao konačan rezultat. Kurilovčani nisu dozvolili da njihova pobjeda dođe pod znak pitanja, sačuvali su ekspresno stečenu prednost do kraja i skočili na osmo mjesto. U prijevodu, povratak je to u gornju polovicu tablice, gdje je Kurilovčanima definitivno i mjesto, bez obzira na to što najbliža pratnja ima po utakmicu manje.

U sljedeća četiri kola Kurilovec će tri puta gostovati, redom kod Maksimira, Samobora i HAŠK-a, prije kojega će doma igrati protiv Dinama iz Odranskog Obreža. Sezonu će naš jedini klub iz četvrtoga ranga zaključiti s tri domaće utakmice, protiv Ponikvi, Tigra i Prečkog.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Sport

Brat na brata: Dominik pobijedio Mateja, Dugo Selo bolje od Gorice

Rukometaši Gorice poraženi su 32-29 na gostovanju kod Dugog Sela. Bio je to četvrti uzastopni poraz naših rukometaša, a dogodio se u sudaru braće Dominika i Mateja Miškovića na klupama

Objavljeno

na

Objavio/la

Okršaj braće, drugi put, pripao je Dominiku Miškoviću, koji je sa svojim Dugim Selom pobijedio Goricu, koju vodi njegov brat Matej. Sudarila su se braća Mišković i u Velikoj Gorici, u prvom dijelu Lige za prvaka, i tad je ishod bio bratski, svakome po bod, no ovoga puta pobjeda je otišla na stranu Dugoseljana. Prva u Ligi za prvaka nakon četiri uzastopna poraza, što je dovelo Dugo Selo na tri boda. Sva tri osvojena su u sudarima s Goricom.

Ispalo je tako da je domaćin prekinuo svoju seriju od četiri poraza, dok su je Goričani – kompletirali. Nakon Sesveta, Nexea i Zagreba, bodove je našim rukometašima tako uzela i do ovog trenutka posljednja momčad poretka u Ligi za prvaka. Iako, uvod u utakmicu je obećavao. Gorica je vodila do 13. minute, nakon čega je Dugo Selo upalilo motore, otišlo na četiri gola razlike, da bi se na predah otišlo s dva gola viška za domaćina (16-14).

Nakon desetak minuta igre gol za gol, ili dva za dva u drugom dijelu, domaćin prvi uspijeva napraviti malo ozbiljniji niz. Zabili su rukometaši iz Dugog Sela tri pogotka za redom od 40. do 42. minute i tako napravili odlučujući korak prema pobjedi. Gosti iz Velike Gorice, doduše, nekoliko su puta prilazili na minus dva, jednom i na samo gol zaostatka (27-26), ali potpuni preokret nisu mogli napraviti.

U najvažnijim trenucima ruke domaćih igrača nisu zadrhtale i serijom 5-3 u zadnje četiri minute došli su do prve pobjede u Ligi za prvaka (32-29). Vladimir Gošić skupio je deset obrana, Ante Kaleb zabio je deset, Tomislav Severec osam kod domaćina, dok je kod Gorice 11 obrana skupio Marin Sorić, a u napadu sjajni Marko Karaula, koji je zabio čak 13 golova, nije imao pravu podršku.

Nakon osam kola Zagreb je vodeći bez poraza sa 16 bodova. Sesvete TO je drugo s 12, a treće je Nexe koje ima dva boda manje. Slijedi Gorica s pet, Dugo Selo ima tri, a posljednji Trogir dva boda. U europska natjecanja vodi četvrto mjesto, na kojem je trenutačno Gorica, koja u sljedećem kolu gostuje kod Trogira. Prije toga, već u srijedu, odradit će Goričani i gostovanje u Sesvetama u četvrtfinalu Kupa…

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Sport

Pobjeda za kraj sezone, legendarni kapetan otišao u mirovinu

Košarkaši Gorice upisali su pobjedu protiv Novog Zagreba u posljednjoj utakmici sezone, a uoči početka ovog susreta posljednji put u dresu Gorice s terena je izašao 40-godišnji Ante Mašić…

Objavljeno

na

Na oproštaju od natjecateljske sezone 2025./2026., košarkaši Gorice su u lijepo ispunjenoj Gradskoj sportskoj dvorani dočekali su najugodnije iznenađenje lige, MKK Novi Zagreb. U rezultatski nevažnoj utakmici za obje ekipe, Bikovi su na kraju slavili s 98-84, čime su potvrdili peto mjesto, dok je MKK Novi Zagreb premijernu sezonu u Prvoj ligi završio na desetome mjestu.

Prvo poluvrijeme proteklo je u napadački raspoloženoj igri s jedne i druge strane, pa se tako na odmor otišlo s goričkom prednošću 52-50. Na krilima napadački raspoloženog Borne Dramalij,e put prema pobjedi utaban je u trećoj četvrtini, koju su naši košarkaši u svoju korist riješili s 35-20. Posljednja četvrtina bila je tako samo formalnost, u kojoj do kraja susreta Goričani nisu ispustili dvoznamenkastu prednost.

– Čestitke mojim igračima na vrlo dobroj sezoni. S naše strane mora postojati žal što nismo izborili nastup na završnici Kupa i što se nismo ugurali među četiri najbolje ekipe, ali to nam je dodatni poticaj za sljedeću sezonu. Na nama je da nastavimo raditi kroz ovaj završetak sezone kako bi bili bolji. Ovim putem čestitam Novom Zagrebu na vrlo dobro sezoni, jer kao novaci u ligi ostvarili su zacrtani cilj, ostanak u ligi – kazao je trener Damir Miljković.

S 29 poena prvi strijelac u našim redovima bio je Borna Dramalija, no epitet najboljeg igrača ponio je Kristijan Validžić koji je uz 24 ubačaja imao 9 skokova i četiri asistencije. Uz njih dvocifren učinak imali su još Roko Ivanković (15) i Frano Miloloža (10). Kod Novog Zagreba prvi strijelac Lukas Šuvak sa 16 poena, na 14 se zaustavio Marko Marić, dok je Luka Bilokapić pridodao 11.

Početak utakmice bio je u revijalnom tonu, jer od aktivne igračke karijere oprostio se dugogodišnji kapetan Gorice Ante Mašić, kojeg su ispred KK Gorice prigodno darivali predsjednik Duško Radović i član Izvršnog odbora Dominik Živanović.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Moja županija

Lekenik u znaku Jurjeva: više od stotinu biciklista sudjelovalo u premijernoj vožnji

Velik interes za ovu biciklijadu potvrđuje potencijal razvoja aktivnog i održivog turizma na području Općine Lekenik, a iz Općine su zahvalili svima koji su sudjelovali u realizaciji događaja, uz najavu novih izdanja u budućnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Više od 110 sudionika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se na prvom izdanju Jurjevske biciklijade, održanom u sklopu proslave Dana Općine Lekenik i blagdana sv. Jurja.

Nakon završetka vožnje, program je nastavljen manifestacijom „Jurjevo na Jurjevcu“, gdje je sudionicima osiguran topli obrok, a druženje je nastavljeno uz kulturno-umjetnički nastup KUD-a Preslica iz Pešćenice, glazbeni program i paljenje tradicionalnog jurjevskog krijesa.

Sama biciklijada održana je u organizaciji Turističke zajednice Općine Lekenik i Biciklističkog kluba Roda iz Siska. Start je bio u Jurjevcu, a sudionici su vozili 25 kilometara dugu rutu koja je prolazila kroz više naselja – od Hotela „Dvorac Jurjevec“, preko Pešćenice i Lekenika, zatim kroz Lekeničku Poljanu i Cerje, sve do cilja kod lovačke kuće u Brežanama Lekeničkim.

Trasa je bila osmišljena tako da bude dostupna širokom krugu sudionika, bez većih fizičkih zahtjeva, čime je omogućeno sudjelovanje i djeci i iskusnim rekreativcima. Tijekom vožnje organizirana su zaustavljanja na nekoliko lokacija, gdje su sudionici imali priliku upoznati lokalnu povijest i znamenitosti te se kratko odmoriti.

Među sudionicima bio je i načelnik Općine Lekenik Božidar Antolec, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom i velikim odazivom te zahvalio organizatorima na inicijativi i uspješnoj provedbi događaja.

Velik interes za ovu biciklijadu potvrđuje potencijal razvoja aktivnog i održivog turizma na području Općine Lekenik, a iz Općine su zahvalili svima koji su sudjelovali u realizaciji događaja, uz najavu novih izdanja u budućnosti.

Fotogalerija/Općina Lekenik

Nastavite čitati

CityLIGHTS

‘Boginja’ u Velikoj Gorici: U petak otvorenje nove izložbe Ane Ratković Sobota

Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Galerija Galženica

Ambijentalna instalacija velikih dimenzija “Boginja”, najnoviji projekt Ane Ratković Sobota, otvara se u petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica, gdje će se moći razgledati do 15. svibnja 2026.

Riječ je o ciklusu u kojem autorica fokus pomiče s pejzaža na unutarnje, arhetipske strukture i odnos čovjeka s prirodom, istražujući (ne)ravnotežu ženskih i muških principa. Vizualni jezik spaja osobno iskustvo i univerzalnu simboliku.

Radovi su izvedeni na svili, korištenjem prirodnih pigmenata dobivenih iz biljaka te tradicionalno fiksirani kuhanjem na pari. Nijanse nastaju iz različitih izvora – od kore drveća do cvjetova i biljaka – a sam proces uključuje i dozu nepredvidivosti. Tekstili velikih formata rezultat su i autoričina usavršavanja batik tehnike tijekom boravka u Indoneziji.

Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje, što se očituje u pojednostavljenom, arhetipskom izrazu.

Ana Ratković Sobota (1988., Zagreb) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i članica je HZSU-a. Izlagala je samostalno i skupno u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala u umjetničkim rezidencijama te u brojnim društveno angažiranim projektima, uključujući rad u bolnicama i zatvorskim ustanovama. Tijekom 2024. provela je istraživački projekt u Indoneziji te objavila umjetničku knjigu “Jezera”.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno