Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

Kultura

FOTO Svečano obilježene 45 godina Biblioteke Albatros

Objavljeno

na

Objavio/la

Jubilej 45. obljetnica Biblioteke Albatros obilježena je danas (četvrtak, 20.11.2025., početak u 19 sati) u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imao je Stipe Bilić, voditelj izdavačke djelatnosti POU-a, koji je dao kratki pregled osnutka, djelovanja i izdavačke djelatnosti Biblioteke Albatros. Ravnateljica POU-a Anita Pišković prigodnim riječima pozdravila je posjetitelje te dodijelila zahvalnice utemeljiteljima i urednicima Biblioteke Albatros.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Biblioteka Albatros utemeljena je 1980. godine kako bi mladi i nepoznati pisci dobili prilikupredstaviti svoja književna ostvarenja široj čitalačkoj publici. Biblioteka Albatros trebala je objediniti mnoge sredine kroz književno stvaralaštvo , ali je na kraju ostala samo velikogorička i usprkos tome postala poznata diljem Hrvatske, a i šire.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Već prve godine 1980. tiskano je šest knjiga, koje su nekim autorima bile književni prvijenci, koji su kasnije obilježili hrvatsku književnost. Među njima treba istaknuti Zlatu Cundeković, Maju Gjerek i Renea Matoušeka, hrvatskog branitelja ubijenog u Vukovaru. Dvije autorice prvih izdanih knjiga Biblioteke Albatros su Zlata Cundeković i Jolanda Marija Pažanin.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Biblioteka Albatros je kroz svoju dosadašnju djelatnost objavila mnoge značajne knjige: Monografija Grada Velike Gorice, Povijest plemenite općine turopoljske Ivana Rožića, monografije likovnih umjetnika Dragutina Trumbetaša, kao i njegove romane, Mate Lovrića, Mladena Mikulina i drugih, kao i mnogobrojne slikovnice za najmlađe i knjige dobitnika Književne nagrade Albatros.

Do danas u Biblioteci Albatros izdane su 144 knjige: 44 zbirke pjesama, 43 romana, 23 djela publicistike, 16 monografija, 15 slikovnica i jedna zvučna knjiga. Pisana riječ ostaje vječni spomen na događaje i ljude stoga Biblioteka Albatros, koja je ostavila svoj trag kroz ovih 45 godina djelovanja, planira i u budućnosti dati prigodu piscima i istraživačima da njihovi radovi budu ukoričeni i dostupni svima.

Na kraju treba reći veliko hvala inicijatorima, osnivateljima, urednicima, grafičarima, ilustratorima, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju i radu Biblioteke Albatros.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uz podsjećanje na početke Biblioteke Albatros u drugom dijelu večeri promovirane su i dvije knjige u izdanju Biblioteke Albatros o Novom Čiču: Novo Čiče – autor Đuro Mesić i KUD Čiče – Naših dvadeset godina. Uvod je prezentirala dr.sc. Petra Batelja Majić, a zatim su govorili Đuro Mesić i vlč. Marijan Prepeljanić.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glazbeni dio večeri odlično je otpjevala vokalna skupina starije životne dobi KUD-a Čiče. Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz piće i domaće kolače.

Galerija fotografija

 

 

Nastavite čitati

Sport

VIDEO Spektakl na Zvrniku: Kako je breški Kamerunac golčinom šokirao i oduševio…

Nogometaši Poleta i Bune odigrali su nevjerojatnu utakmicu na Zvrniku. Domaćin je vodio 3-0 do 69. minute, da se Buna vratila i u 94. minuti došla do boda strašnim golom breškog Kamerunca. Zadnje kolo jeseni na rasporedu je za vikend…

Objavljeno

na

Objavio/la

Bio je to pravi pravcati, iskonski lokalni niželigaški derbi. U tom trenutku šestoplasirana Buna, novak u ligi, stigla je na 8,2 kilometara udaljeno gostovanje u Buševec, kod vodećeg Poleta. Dva su to lokalna rivala, ali i dva prijateljska kluba s brojnim poveznicama, a budući da je u svijetu selskog nogometa stara priča da je najslađe pobijediti susjeda, mogao se i očekivati solidan “krešendo” na kultnom Zvrniku.

Brežani nigdje ne dolaze s bijelom zastavom, nisu stigli ni u obližnji Buševec, no tamo ih je čekao “nabrušen” domaćin, željan pobjede i dodatnog odvajanja na samom vrhu. Tako je momčad trenera Jože Rožića i krenula u utakmicu, agresivno i autoritativno, sa željom da što prije osigura nove bodove. I krenulo je sve po idealnom scenariju domaćeg stratega…

Samo dvije minute nakon što je iz igre morao igrati Buni iznimno važni Matija Čumpek, u 33. minuti, Polet je poveo. Za 1-0 pogodio je Dominik Smolković, da bi u posljednjoj minuti prvog poluvremena sudac Mihael Milin iz Dugog Sela pokazao na bijelu točku i dao novu veliku priliku Buševčanima. Damir Matković realizirao je penal i odveo Polet na 2-0 uoči odmora.

Pedesetak domaćih navijača je uživalo u trenutku, a onih dvjestotinjak gostujućih očajavalo je nakon prvih 45 minuta. Taj se osjećaj još malo pojačao, i to na obje strane, kad je u 59. minuti Dominik Smolković zabio i svoj drugi gol, čime je odveo Polet na velikih 3-0, prednost koja je odavala dojam nedostižne…

– Niš’ od ovoga, ajmo doma – čuli su se prijedlozi na gostujućem dijelu tribina, ali nije prošlo.

A nije zato što ne treba baš uvijek vjerovati dojmu… Pogotovo kad se transportiraš u čudesdni svijet niželigaškog nogometa. I ovaj put dojam je varao, jer Brežani, da ponovimo gradivo, nisu tipovi koji tako lako odustaju. Sljedećih deset minuta čekali su svoju priliku, a kad se ona pojavila, Emanuel Đuretić bio je spreman. Smanjio je na 3-1 i probudio nadu kod gostiju.

Nadu koja se razbuktala u 75. minuti, kad je sudac Milin ponovno pokazao na bijelu točku, istu onu kao u finišu prvog dijela, uz razliku što je ovoga puta penal dobila Buna. Robert Huđber bio je siguran realizator i krenula je drama…

Pokušavali su gosti doći do trećega gola u sljedećih 15-ak minuta, ali ništa nije prolazilo sve do duboke sudačke nadoknade. Igrala se četvrta minuta nakon isteka devedesete kad se dogodilo ovo:

Junak Bune zove se Irvin Joel Vetma, jedan je od dvojice breških Kamerunaca, a gol za konačnih 3-3 zaista je spektakularan. Najveći dio gledatelja Jura iz Kameruna, kako su ga prozvali na Buni, bacio je u delirij, jer dominacija gostujućih navijača bila je očita, dok su domaći kibici do birtije išli gledajući u pod, svjesni propuštenog.

Unatoč dva boda izgubljena na nevjerojatan način, Buševčani su zadržali prvo mjesto i osigurali jesensku titulu uoči posljednjega kola, vikenda u kojem će se nakratko oprostiti od “prave Premier lige”. I u kojm će Polet ovog vikenda u goste petoplasiranoj Lonji, a Buna će na svom Wembleyu dočekati Zrinski iz Farkaševca.

Naravno, u lgii sa osam naših klubova mora biti i lokalnih derbija, pa nas tako za oproštajni vikend čekaju još neke poslastice. Međusobno će, naime, igrati susjedi iz Lomnice i Lukavca, kao i Gradići protiv mičevečkoga Klasa. U Kuče domaćem Turopoljcu stiže drugoplasirana Dubrava, mogu Kučani i pomoći Buševčanima, a Jelačić iz Vukovine putuje u Bestovje.

Nakon vodećeg Poleta, prva turopoljska pratnja je Jelačić na petome mjestu, Buna je sedma, Lukavec deveti, Turopoljac jedanaesti, Klas i Lomnica dijele trinaesto mjesto, a Gradići su pet bodova iznad posljednjeg Strmca.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Vijesti

Velika Gorica postaje epicentar akrobatskog rock ‘n’ rolla! Stiže više od 1.200 plesača iz 15 zemalja

Dvodnevno natjecanje u dvorani Srednje strukovne škole donosi vrhunske akrobacije i nastupe mladih sportaša iz cijelog svijeta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: TZVG

Velika Gorica će 22. i 23. studenoga 2025. ugostiti Svjetsko prvenstvo i Svjetski kup u akrobatskom rock ‘n’ rollu, najveći međunarodni događaj ovog sporta koji se u Hrvatsku vraća nakon 16 godina. U dvorani Srednje strukovne škole očekuje se više od 1200 sportaša iz cijelog svijeta, uz preko 200 trenera i službenih osoba, dok će finala najboljih parova i formacija biti na rasporedu oba dana od 18 sati.

Natjecanje se održava pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice te uz podršku međunarodnih i domaćih sportskih organizacija, među kojima su WRRC, HRRS, WDSF, ZŠUGVG i Turistička zajednica Velike Gorice. Hrvatska u ovom sportu već godinama drži status jedne od najuspješnijih nacija, s brojnim svjetskim i europskim titulama, pa je domaći teren dodatni poticaj za visoka očekivanja.

Program će oba dana početi u 10 sati, a sportaši će se natjecati u deset kategorija. Nastupe će pratiti međunarodni sudački panel, a tribine bi, prema procjenama organizatora, moglo ispuniti između dvije i tri tisuće gledatelja.

Poseban interes izaziva nastup domaćeg kluba, SPK VEGA, čiji parovi i formacije redovito ulaze u svjetska finala. Publika će tako imati priliku bodriti goričke sportaše pred domaćom publikom, što im, prema organizatorima, može dati značajnu prednost.

“Iskustvo nam govori da je podrška hrvatske publike za naše parove dodatni vjetar u leđa. Pozivamo sve ljubitelje sporta, akrobatike i plesa da dođu u Veliku Goricu, ispune tribine i stvore atmosferu kakvu naši svjetski prvaci zaslužuju. Dođite i budite dio spektakla”, poručuju.

Nastavite čitati

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Moja županija

Gradski muzej Jastrebarsko otvoren nakon dvogodišnje obnove! Uloženo više od 1,5 milijuna eura

Završena je cjelovita obnova povijesne zgrade iz 1826., a prvi postav donosi izložbu kiparice Milene Lah.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Gradski muzej Jastrebarsko ponovno je otvorio vrata nakon dvogodišnje obnove uzrokovane potresom. Rekonstrukcija, vrijedna oko dva milijuna eura, financirana je sredstvima Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskog, a novi početak muzeja obilježen je izložbom radova kiparice Milene Lah.

Zagrebačka županija u obnovu je uložila gotovo 1,5 milijuna eura kroz decentralizirana sredstva, dok je grad sudjelovao s dodatnih pola milijuna. Na svečanosti otvorenja prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo kako je suradnja različitih razina vlasti ubrzala povratak objekata u javnu funkciju. Podsjetio je i da Županija trenutačno provodi 126 projekata obnove vrijednih 51 milijun eura, od čega se 7,2 milijuna odnosi na područje Jastrebarskog.

Foto: Zagrebačka županija

Gradonačelnik Zvonimir Novosel naglasio je važnost kulturnih institucija za identitet grada, poručivši kako muzej predstavlja mjesto susreta lokalne povijesti i suvremenosti. Prema riječima projektantice Dijane Špirić, zgrada iz 1826. godine doživjela je kompletnu protupotresnu, energetsku i funkcionalnu obnovu. Ugrađena je dizalica topline, čime je objekt postao energetski učinkovit i bez emisija.

Muzej čuva arheološku, kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu jaskanskog kraja, uključujući poznatu bulu kralja Bele IV. iz 1257. godine, kojom je Jastrebarsko steklo status slobodnog kraljevskog trgovišta.

Foto: Zagrebačka županija

Otvorenjem obnovljenog muzeja Jastrebarsko vraća jedan od svojih ključnih kulturnih prostora u punu funkciju, a posjetitelji opet istraživati kulturnu i povijesnu baštinu Jastrebarskog u obnovljenom i suvremenom prostoru.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno