Povežite se s nama

Vijesti

Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela

Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom

Objavljeno

na

Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.

Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.

– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.

– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.

Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.

– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.

Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.

– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.

– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta  – ispričala nam je Vesna.

Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.

U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo,  bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.

-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.

Foto: Iz arhive Zlatka Petraca

Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.

– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.

Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.

 

 

CityLIGHTS

Uskrsno druženje u Velikoj Gorici: gradonačelnik Ačkar podijelio ribice i čestitao Uskrs

Okupljanje je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju, uz zajedničko druženje i najavu skorog uskrsnog slavlja koje je dodatno unijelo radost među okupljene građane.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Danas je na Veliki petak kod Tržnog centra održano tradicionalno uskrsno druženje koje je okupilo brojne građane u blagdanskom ozračju.

U jutarnjim satima, od 9:30, građani su imali priliku uživati u podjeli besplatnih porcija prženih ribica, što je i ove godine privuklo velik broj Velikogoričanki i Velikogoričana koji su se odazvali pozivu na zajedničko druženje.

Događaju je nazočio gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima, koji je tom prigodom osobno čestitao sugrađanima nadolazeće uskrsne blagdane te poručio:

“Jako nam je drago da se tradicionalno održava druženje na Veliki petak, podjela ribica našim sugrađankama i sugrađanima. Veliki petak, blagdan muke gospodnje, kada je uistinu prilika da svi zajedno steknemo snagu. Zajedno je to prilika za svakoga od nas da pobudi u sebi više razumijevanja, tolerancije i ljubavi prema svakome čovjeku, prema svome bližnjemu i da ako s nekime i jesmo u zavadi, da se pruži ruka pomirenja i da se dočeka Uskrs čista srca onako kako to i priliči. Prošle godine smo imali 1.000 porcija, ove godine 1.200 porcija, ali prema svemu sudeći, kako danas vidimo, vjerojatno će biti iduće godine i  1.500.”

Okupljanje je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju, uz zajedničko druženje i najavu skorog uskrsnog slavlja koje je dodatno unijelo radost među okupljene građane.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Želiš mijenjati stvari u svom gradu? Velika Gorica traži nove članove Savjeta mladih

Rok za podnošenje kandidatura traje 15 dana od objave poziva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay

Grad Velika Gorica otvorio je postupak izbora novog saziva Savjeta mladih, tijela koje ima važnu ulogu u povezivanju mladih s lokalnom vlasti i donošenju odluka koje ih se tiču.

Riječ je o savjetodavnom tijelu koje zastupa interese mladih, potiče njihovo aktivno uključivanje u društveni i javni život te služi kao platforma za iznošenje prijedloga i inicijativa. Kroz njegov rad mladi imaju priliku sudjelovati u oblikovanju politika i aktivnosti na lokalnoj razini.

Savjet mladih broji 11 članova, uključujući predsjednika i njegova zamjenika. Prijaviti se mogu osobe u dobi od 15 do 30 godina koje žive ili borave na području Velike Gorice. Važno je napomenuti kako članstvo u Savjetu nije spojivo s funkcijom vijećnika u Gradskom vijeću.

Kandidate mogu predlagati organizacije i skupine koje djeluju u području mladih – od udruga i obrazovnih institucija do političkih podmladaka, sindikata i neformalnih inicijativa mladih. U slučaju neformalnih skupina, potrebno je okupiti najmanje 20 mladih koji zajednički predlažu kandidata.

Prijave se podnose na službenim obrascima dostupnima na mrežnim stranicama Grada, uz sve tražene podatke i dokumentaciju, uključujući obrazloženje i životopis kandidata.

Rok za podnošenje kandidatura traje 15 dana od objave poziva. Rezultati izbora bit će objavljeni na službenim stranicama Grada, čime će i službeno započeti mandat novog saziva Savjeta mladih.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Najave

U Gradskoj knjižnici održava se tribina za sve koji žele smršavjeti i zadržati rezultat

Razgovor je namijenjen svima koji se bore s kilogramima, motivacijom i povratkom starih navika

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica u Središnjem odjelu za odrasle, u četvrtak 9. travnja u 18 sati, organizira tribinu pod nazivom „Izgubi, zadrži!“, posvećenu temi mršavljenja i održavanja rezultata u stvarnim životnim okolnostima. Tribina je zamišljena kao otvoreni razgovor bez pritiska, zabrana i idealiziranih planova.

Cilj tribine je ponuditi prostor u kojem će se govoriti realno i bez uljepšavanja o izazovima s kojima se susreću ljudi koji pokušavaju promijeniti prehrambene navike i životni stil – od manjka motivacije do povremenih „posrtaja“ i povratka starim rutinama. Poseban naglasak stavljen je na iskustva iz svakodnevice te na razgovor s publikom, koja će moći postavljati pitanja, iznositi dileme ili podijeliti vlastite situacije i frustracije.

Tribina nije zamišljena kao klasično predavanje, već kao interaktivan susret u kojem će se otvoreno govoriti i o uspjesima i o neuspjesima, uz dozu humora i razumijevanja.

Ulaz je besplatan i nije potrebna prijava.

Nastavite čitati

Sport

Traži se najbolji tenisač u gradu! Krenula je 15. sezona Velikogoričke lige

Svakog dana od 17 sati kreću mečevi tenisača rekreativaca na terenima uz srednju školu, igra se u četiri razreda, a na kraju svakog mjeseca najbolji napreduju u “ligu više”:..

Objavljeno

na

S početkom ovog mjeseca, unatoč vremenskim uvjetima koji su daleko od idealnih, počela je i nova sezona rekreativnog tenisa u Velikoj Gorici. Naravno, tenisači rekreativci ne miruju ni tijekom zime, igra se pod balonima, ali sezona tenisa na otvorenom ono je što svi željno očekuju. Zima ionako služi samo da bi se odradile pripreme za ono što je krenulo na prvi april…

“Prvog dana travnja počelo je 15. izdanje Velikogoričke teniske lige! Ligaško natjecanje za velikogoričke tenisače pokrenuto je 2012. godine, vodi ga TK iTeam Velika Gorica, a namijenjeno je svim rekreativcima željnima kvalitetnog tenisa i druženja”, objavili su iz kluba.

“Princip natjecanja je jednostavan – igrači su raspoređeni u redove, a u svakom redu u skupine po pet igrača koji igraju međusobno u ciklusima od mjesec dana kroz vanjsku tenisku sezonu, od 1. travnja do 30. rujna, nakon čega se igra završi turnir i dodjeljuju se nagrade. Prvi red je najjači, a četvrti, ulazni red, je za igrače koji su nešto slabijeg teniskog ranga. Kako igraju i pobjeđuju ili gube, igrači napreduju u više, odnosno ispadaju u niže redove.

Specifičnost lige je da se novi igrači mogu pridružiti prije početka svakog ciklusa, a za sad nas igra točno 50! Sve zainteresirane za odlične rekreativne teniske mečeve pozivamo da navrate do našeg kluba u Cvjetnom naselju svaki dan od 17 sati na dalje i bace oko na izvedbe naših članova. Više informacija za prijave može se saznati na www.tkiteamvelikagorica.hr ili na našem facebooku TK iTeam VG.”

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Prodekanica Veleučilišta Velika Gorica moderirala panel o kružnom gospodarstvu

Sudjelovanje na ovoj konferenciji dodatno potvrđuje, kako je naglašeno, kontinuiranu posvećenost Veleučilišta razvoju znanstvene izvrsnosti, održivosti te aktivnom doprinosu temama od šireg društvenog značaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Veleučilište Velika Gorica

U Zagrebu je 25. i 26. ožujka 2026. godine održana stručna konferencija pod nazivom „Tko plaća kružno gospodarstvo?“, u organizaciji Međunarodne udruge za kruti otpad (ISWA) i Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO).

Konferencija je okupila stručnjake iz akademskog, javnog i industrijskog sektora, a među sudionicima je bila i prodekanica za znanost prof. dr. sc. Sanja Kalambura, koja je sudjelovala i u organizacijskom dijelu događanja.

Posebno zapaženu ulogu imala je kao moderatorica panela posvećenog sortirnicama otpada. Fokus rasprave bio je na njihovoj ulozi u sustavu gospodarenja otpadom, tehničkim i organizacijskim aspektima rada te pitanjima financiranja i dugoročne održivosti. U središtu razgovora našla se i njihova važnost za povećanje učinkovitosti recikliranja, uz otvoreno pitanje kako raspodijeliti troškove sortiranja te uspostaviti stabilan i održiv model funkcioniranja.

Panel je okupio predstavnike različitih sektora, što je dodatno naglasilo potrebu za suradnjom znanosti, industrije i javne uprave u razvoju učinkovitog sustava kružnog gospodarstva. Uz moderatorsku ulogu, prof. dr. sc. Kalambura aktivno je sudjelovala i u širem dijelu konferencijskih rasprava, gdje su otvorene teme financijskih modela, regulatornih okvira i primjene održivih rješenja u praksi. O važnosti tranzicije prema kružnom gospodarstvu govorila je i u medijskim istupima za HRT, OTV te Radio Sljeme, gdje je istaknula potrebu za sustavnim pristupom i jačanjem suradnje svih uključenih dionika.

Sudjelovanje na ovoj konferenciji dodatno potvrđuje, kako je naglašeno, kontinuiranu posvećenost Veleučilišta razvoju znanstvene izvrsnosti, održivosti te aktivnom doprinosu temama od šireg društvenog značaja.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno