Vijesti
Društveni dom nekad je bio ‘dnevni boravak’ našeg sela
Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara, a godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom
Društveni domovi po naseljima nekad su bili mjesta sastajanja i druženja mještana. Bili su svojevrsni centri društvenih događanja u svakom mjestu. Tu su se održavale zabave i rađale prve ljubavi, uživalo u televizijskim serijama i filmovima na crno-bijelom ekranu, slušale ploče i učilo plesati. Ovo je priča o jednom takvom domu.
Ideja o izgradnji Društvenog doma u Velikoj Buni rodila se 1957. godine, a njezina realizacija kreće tri godine poslije. Nije bilo lako doći do cigle pa se raskopavaju zapušteni svinjci na području Laza, Mraclina i Okuja, a preostali dio, 2 500 komada Općina Velika Gorica kupila je u Žažini. Materijal je dovezen traktorima OPZ-a Mraclin.
– Dom su zidala dva zidara porijeklom Slavonci koji su radili na crkvi u Kravarskom, nemamo podataka o njihovim imenima, a zidanje je bilo plaćeno po vrlo povoljnoj cijeni. Šljunak potreban za dom dobiven je besplatno od zadruge Mraclin, a vadio se, a gdje drugdje, u okolici Čiča. Krov na domu su radili dečki iz Okuja i posao je trajao osam dana. Kako bi posao normalno išao, Rovišan Stjepan – Pepa cijelo vrijeme bi je s njima, a jelo se svaki dan kod druge kuće – otkrio nam je Zlatko Petrac, tajnik DVD-a Velika Buna.
Foto: Iz arhive Zlatka Petraca
U samom početku bilo je onih koji nisu željeli sudjelovati u izgradnji. Problem je bio u tome što se Velika Buna prostirala se na prilično velikoj površini i imala nekoliko zaselaka. Loši putevi i nedostatak prijevoznih sredstava doveli su do toga da su neki zaseoci razmišljali o nekakvim svojim domovima.
– Dečki iz Pišinskog brega i od Brkića bili su totalno neaktivni što se tiče rada u društvu i oko njega. Kako je u početku nekoliko njih bilo i u osnivačima društva, ali su ga relativno brzo i napustili, tako uopće nisu sudjelovali u gradnji doma. Rekli su da će oni sami sebi napraviti dom – rekao nam je Zlatko.
Unatoč svim problemima, dom je otvoren 1961. godine. Prvi televizor nabavljen je 8. ožujka 1962. godine za tadašnjih 100 tisuća dinara. Ispred crno-bijelog ekrana okupljalo se cijelo selo i uživalo u televizijskom programu. Svoje sjećanje na taj period s nama je podijelio i bračni par Huđber.
– Ljudi su se okupljali, jer tada nitko u selu nije imao televizor u kući. Ljudi bi sjedili na klupama, a Josip Huđber je bio zadužen za paljenje i ‘štelanje’ programa, jer na tim starim televizorima slika se često gubila. Gledali smo sportske prijenose, a najpopularnije su bile televizijske serije Gradić Peyton, Poštanska kočija i Vihor. Sjećam se i da smo uživo pratili i prijenos pogreba pokojnog američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja – prisjetio se Stjepan, koji je tada imao 10-tak godina.
Godinu dana kasnije kupljen je i radio s gramofonom pa su mladi u Velikoj Buni mogli uživati slušajući tadašnje glazbene hitove s vinila. Počele su se organizirati i zabave.
– Okupljali smo se u maloj sali i slušali rock ‘n’ roll. Cijela naša generacija upravo je tu naučila plesati. U društvenim domovima su se organizirale zabave, a svaki vikend neka od društvenih organizacija organizirala je druženje. Mladi su se na tim zabavama upoznavali i družili, tada nije bilo kafića. Ako zabava taj vikend nije bila u Velikoj Buni, bila je u Kozjači, Kravarskom, Šiljakovini ili Maloj Buni. Seoske zabave bile su mjesta okupljanja gdje su se mladi upoznavali, družili i zaljubljivali. Na jednoj takvoj zabavi u Maloj Buni ja sam upoznao moju Vesnu i od tada smo nerazdvojni – dodao je Stjepan.
Foto: Iz arhive Zlatka Petraca
Supruga Vesna prisjetila se kako je to izgledalo u Društvenom domu u Velikoj Mlaki, gdje je živjela prije no što se udala u Veliku Bunu.
– Skoro svaku drugu nedjelju imali smo zabavu. Osim toga, uspjeli smo organizirati i disko, tako da smo cijelo ljeto provodili uz gramofon i uživali u plesnim hitovima. Mladi su se tada znali zabavljati i bez alkohola. Najomiljenija pića bila su nam Nara i Cockta – ispričala nam je Vesna.
Osim zabava, u domu su se sve do 90-tih godina prošlog stoljeća održavale razne aktivnosti društveno-političkih organizacija. Bilo je tu izložbi ručnih radova i kolača, školskih priredbi i druženja s vojnicima iz obližnje vojarne, sve te manifestacije okupljale su mještane. U periodu od 1985. do 1995. godine tu je bila smještena i trgovina.
U Društvenom domu u Velikoj Buni održale su se raznorazne zabave, ali samo je jedna fešta postala je antologijska. Naime, Veliku Bunu 1984. godine posjetila je momčad njemačkog prvoligaša Borussije iz Dortmunda. Cijelo mjesto potrudilo se oko organizacije večere. Druženje se protegnulo do dugo u noć, a veselo društvo malo se razuzdalo. Prema tvrdnjama svjedoka tog povijesnog događaja za selo, bilo je tu svega od nekontroliranih i emotivnih ljubavnih izljeva pa do nesretnih nesporazuma koji su završili teškim tjelesnim ozljedama. Kako god, Nijemci su u Veliku Bunu došli zahvaljujući svojoj sumještanki Slavi koja se udala za Harolda, igrača Borussije. Upravo on je zaslužan da je došlo do bratimljenja između domaćeg i njemačkog nogometnog kluba.
-Tri dana bili su naši gosti i spavali su po kućama u selu, a u Maloj Buni odigrana je i prijateljska utakmica. Iduće godine naši dečki otišli su u Dortmund u uzvratni posjet – objasnila nam je Slavica Hostić.
Foto: Iz arhive Zlatka Petraca
Novo vrijeme donijelo je i nove navike. Seoske zabave u potpunosti su iščezle, a domovi se danas uglavnom koriste proslave rođendana i krstitki. Svadbe su se davnih dana preselile u luksuznije restorane i hotele. U posljednje vrijeme mlađa generacija počela se okupljati u Društvenom domu u Velikoj Buni, a nabavili su si i stol za stolni tenis. Nije puno, ali ipak je nekakav pomak. Osim njih, prostor koriste vatrogasci, kao i političke stranke. Manje više riječ je o zatvorenim skupovima, jer je zakonska regulativa poprilično rigorozna prema organizatorima javnih događanja.
– Kako bi organizirali zabavu morate zadovoljavati sanitarne uvijete i imati fiskalnu blagajnu, što udrugama uvelike otežava organizaciju takve vrste manifestacija – otkrio nam je Ivan Grđan, predsjednik DVD-a Velika Buna.
Društveni dom nekad je bio mjesto okupljanja ljudi i središte društvenog života Velike Bune. Gradili su ga i više puta obnavljali sami mještani, ali danas njegov značaj nije ni blizu onome u 60-tim, 70-tim i 80-tim godinama prošlog stoljeća. Njegovu sudbinu dijele mnogi takvi objekti, uz određene izuzetke u naseljima koja imaju bogatu tradiciju društvenog organiziranja. Iako su se potrebe građana vremenom promijenile, trebalo bi pronaći način i osmisliti kako te javne prostore privesti njihovoj prvotnoj namjeni. Jer ne radi se ovdje samo o tradiciji i nostalgiji, već i realnoj mogućnosti da se popravi kvaliteta društvenog života ljudi u manjim sredinama.
Najave
Majke brinu o svima, ali tko brine o njima? Nova tribina otvara temu o kojoj se rijetko govori
Izazovi koji često ostaju nevidljivi…
Moja županija
Zagrebačka županija podijelila više od 1,5 milijuna eura civilnoj zaštiti! “Vi ste ponos Zagrebačke županije jer je činite sigurnom”
Rekordan iznos za sigurnost građana, najveći dio dodijeljen vatrogascima.
Zagrebačka županija obilježila je Dan civilne zaštite dodjelom ugovora vrijednih 1.518.300 eura operativnim snagama sustava civilne zaštite, što je gotovo pola milijuna eura više nego prošle godine. Sredstva su uručena u utorak, 3. ožujka, a namijenjena su financiranju rada, opremanja i razvoja ključnih službi koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju građana.
Najveći dio sredstava, 1.458.300 eura, usmjeren je na sustav zaštite od požara putem Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Preostali iznos raspodijeljen je ostalim sastavnicama civilne zaštite. Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije dodijeljeno je 20.000 eura za opremanje interventnih timova, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja ukupno 30.000 eura za stanice Samobor i Zagreb, dok je 10.000 eura osigurano Hrvatskoj udruzi za obuku potražnih pasa.
Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Ervin Kolarec istaknuo je kako je riječ o rekordnom iznosu te nastavku višegodišnjeg povećanja ulaganja u sustav civilne zaštite.
“Sustav civilne zaštite temelj je sigurnosti, a njegovu snagu čine upravo ljudi. Vi ste ponos Zagrebačke županije jer ste bezbroj puta pokazali da, zahvaljujući vama, naša je županija sigurna županija. U ovoj 2026. godini, županija je osigurala rekordan proračun za snage civilne zaštite, 1,5 milijun eura, to je povećanje u odnosu na prošlu godinu 500 tisuća eura, ali isto tako želim istaknuti da smo i prošle godine povećali sredstva za 300 tisuća eura. Ovo samo pokazuje da kontinuirano ulažemo u snage civilne zaštite, a to samo pokazuje da vi svojim radom, trudom i djelovanjem, ovakvu podršku kakvu imate, apsolutno zaslužujete”, rekao je Kolarec. Dodao je i da je najveći iznos dodijeljen vatrogasnoj zajednici, jer kako je istaknuo, temelj sustava civilne zaštite čine dobrovoljna vatrogasna društva.
Voditelj Županijskog centra 112 Zagreb Antonio Stanić posebno je istaknuo dobru koordinaciju svih službi uključenih u sustav.
“Zahvalni smo što smo dobili pozamašna sredstva ove godine jer to i nama olakšava posao u konačnici. Čestitam svima dan civilne zaštite i dan civilne zaštite Republike Hrvatske”, rekao je.
Predstavnici službi naglasili su kako će sredstva imati konkretan učinak na njihov svakodnevni rad. Tako će vatrogasci svoja sredstva usmjeriti na poboljšanje svog kadra.
“Zahvaljujemo na donacijama i mi ćemo se truditi opravdati ta sredstva. Sigurno se možete osjećati bezbrižno jer ćemo ta sredstva sigurno upotrijebiti za školovanje vatrogasaca, unaprjeđenje sustava, poboljšanje uvjeta, požarne zaštite i odaziv svakoj nezgodi ili nesreći koja se dogodi. obećavam da ćemo ih iskoristiti korektno, kvalitetno i svrsishodno”, istaknuo je Slavko Povrlišek, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije.
Foto: Zagrebačka županija
Slično će napraviti i Crveni križ koji novac planira iskoristi za unaprjeđenje svoje opreme.
“Zagrebačka županija neposredno, kroz Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, a i naših gradskih društava pomaže svim našim korisnicima i svim našim građanima u potrebi na čemu im zahvaljujemo. Ovih 20 tisuća eura koje smo dobili ove godine, mi namjeravamo opremiti naše županijske timove nabavom šatora i isušivača”, rekla je Drinka Sopta, ravnateljica Društva Crvenog Križa Zagrebačke županije.
Iz HGSS-a upozoravaju da, uz rast aktivnosti, raste i potreba za financiranjem, ali i za ljudstvom. Sve je veći izazov održati volonterski sustav, istaknuli su predstavnici stanica Zagreb i Samobor, naglasivši kako financijska podrška pomaže, ali da su ključni novi volonteri.
“Vidim u kakvim vremenima živimo i mi kao stanica se razvijamo, pokušavamo pratiti trendove. Naravno, s većim aktivnostima je veća potreba za financiranjem, zahvalni smo što nas županija u tome prati. Svim kolegama želim sretan Međunarodni dan civilne zaštite”, rekao je Nikola Tot, pročelnik HGSS stanice Samobor.
“Ono što je važno, osim sredstava, mi smo ovdje svi volonteri, mi bilježimo u zadnjih nekoliko godina, sve je teže održat volontersku djelatnost i zato mi je jako drago da županija prepoznaje i nas i DVD-ove, HUOPP i sve ostale koji zapravo ulažu u volonterstvo. Prije negdje 20-ak godina, kad sam se ja počeo, sredstva su biča problem, a ljudi je bilo više. Sad mogu reći da zbog ovih potpora imamo dovoljno, ali svi zajedno trebamo što više raditi na zajedništvu i stvaranju ljudskih potencijala”, dodao je Marin Lukas, pročelnik HGSS stanice Zagreb.
S Lukasom se složila i Petra Čović, dopredsjednica HUOPP-a. “Vjerujem da ćemo s povećanim sredstvima imati prilike privući i zadržati volontere koji se uključe u naš rad”.
Međunarodni dan civilne zaštite obilježava se 1. ožujka, a u Hrvatskoj se službeno slavi od 1992. godine, s ciljem jačanja svijesti o važnosti sustava koji reagira u nesrećama, elementarnim nepogodama i drugim izvanrednim događajima.
-
Vijestiprije 2 dana(EKSLUZIVNO) Goričan iz Dubaija – “Mediji krivo prenose, evo što se zapravo događa”
-
Sportprije 5 danaNogomet u blatu
-
Sportprije 3 danaGalovićev rani pogodak odveo Polet u četvrtfinale Kupa NSVG
-
HOTNEWSprije 6 danaPOTPISAN UGOVOR Odobreno 66 milijuna eura za škole! “Obrazovanje je ključ demografske obnove i ekonomske snage”