Povežite se s nama

Gospodarstvo

Dragan Perić: Kako sam VG Komunalac spasio od stečaja

Objavljeno

na

Pozitivna priča ovog tjedna stiže iz zamalo posrnulog gradskog poduzeća. Riječ je o VG Komunalcu. Nakon što je neslavna sudbina pogodila VELKOM, tragedija većih razmjera bila bi da se isto dogodilo još jednom gradskom komunalnom poduzeću. Ali na vrijeme se povukao pravi potez. Na čelo VG Komunalca 2013. godine došao je Dragan Perić, mlad čovjek prepun entuzijazma i čvrste volje da zatečene minuse pretvori u pluseve. Nije bilo otpuštanja radnika, svi koji su otišli bilo je to prirodnim putem, a jedino što je učinjeno, rekli bi neki na štetu radnika, no ipak u konačnici na dobrobit, je smanjenje plaća za pet posto, ukinuta su sva materijalna prava, ali sve je to bilo u dogovoru sa Sindikatima i Gradom.

 

“Cilj mene kao predsjednika Uprave je da poduzeće koje je bilo posrnulo, skoro otišlo u stečaj s likvidacijom, izvedemo na pravi put, te osiguramo kvalitetu i stabilnost komunalnog sustava Velike Gorice.” – ističe Dragan Perić.

 

Izrečeno, itekako potkrepljuju rezultati. “Preko deset milijuna poreznog duga je bilo 2012./2013. godine, poduzeće smo stabilizirali, temeljni kapital ove godine trebao bi ostati tri milijuna kuna kako je nekada bio, likvidnost je još narušena, no popravljamo je pozitivnim rezultatima. Važno je reći da je 2014. godina završena s dobiti 1,6 mil.kn, za 2015. još nisu stigli rezultati, ali dobit bi također mogla biti u tim okvirima.” – ističe Perić.

 

Kako je od ničega stvoreno puno

 

Poražavajuća je informacija da jedna ovako važna komunalna tvrtka od svog osnutka nije imala nekretnine u svojem vlasništvu, ali i to se promijenilo “Prvi put u povijesti od osnutka 2002. imamo dvije nekretnine u svom vlasništvu koje nam je dodijelio Grad, nalaze se na Sajmištu i u Rakarju, i nama su od iznimne važnosti, vrijednosti su 4 milijuna kuna.” – kaže Perić.

 

Dragan Perić

U dvije godine je puno uloženo i u opremu, samo u prošloj godini u dugotrajnu imovinu uloženo je milijun i pol kuna, rekao nam je Perić, te istaknuo da toliko nije uloženo četiri godine, a oprema je temelj za pozitivno poslovanje.

 

Radovi na zgradi novog komunalnog centra VG Goričanka su u punom jeku, a Perić kaže kako se “očekuje preseljenje 01. lipnja s Upravnim odjelom. To je odlična investicija, doista je došlo vrijeme da izađemo iz desetogodišnjeg najma, a konačno će biti lakše i nama, i građanima.”

 

Loši vremenski uvjeti ometaju građevinske radove u niskogradnji, ali zato se zelene površine punim kapacitetom pripremaju za nadolazeći blagdan Uskrsa, ali to će za građane biti iznenađenje, a kako bismo doznali o čemu je riječ treba još malo pričekati.

 

Radovi na prometnicama nastavljaju se i ove godine

 

Kako bi bolje održavali ceste i tu se ide u novo ulaganje. “U planu je kupnja termo kontejnera što je bitno za održavanje cesta, kako bismo cijeli dan imali topli asfalt, a ne kao do sad hladnim asfaltom kojim se rupe samo “potapkaju”. To ružno izgleda, i u budućnosti želimo na drugačiji način održavati ceste.” – kaže Perić.

 

Kad govorimo o prometnicama, radovi ove godine očekuju jednu od glavnih gradskih prometnica “Sanirat ćemo dio kolnika od robne kuće do Sberbanke, to je strogi centar i to je zbilja potrebno. Svake godine se ide pomalo, kako bi strogi centar bio uređen kako građani zaslužuju. Također, dio ceste prema školi u Novom Čiču će isto ići u rekonstrukcuiju. Nemoguće je u godinu-dvije sve napraviti.” – kaže Perić.

 

Svjećomati, novina na goričkim grobljima

 

Puno će se raditi i na uređenju groblja što u Velikoj Gorici, što onim okolnim. “Mrtvačnicu u Velikoj Gorici namjeravamo pobojati, te sanirati krovište, ali i asfaltirati nekoliko staza na samom groblju”, kaže Perić, te podsjeća kako se u Vukovini i Novom Čiču ide na proširenje “u Vukovini nema grobnih mjesta koja se mogu kupovati unaprijed jer ih je nedostatak. U roku mjesec dana trebalo bi se napraviti proširenje, krenut će se s izgradnjom okvira kako bi građani ponovno mogli nesmetano kupovati grobna mjesta. Isto je i s grobljem u Novom Čiču gdje smo pokrenuli proširenje, a tamo ćemo izgraditi i plato ispred groblja, kao što smo prošle godine napravili u Vukovini.”

 

Groblja u Kušancu i Novom Čiču, te u skorije vrijeme i Velikoj Buni uskoro će imati – svjećomate! A to znači da ćete lampione moći kupovati 24 sata dnevno putem uređaja u koji samo treba ubaciti kovanice i kupiti ih. Perić ističe kako je to dodatna usluga građanima koja će im zasigurno dobro doći.

 

Tržnica dobiva nove sadržaje

 

Unutar VG Komunalca više nijedan odjel ne posluje s gubitkom. Bilo je tu raznih promjena, ali sve je posloženo. O tržnici se puno govorilo, izmjena lokacije mnogima nije “sjela”, ali danas nitko nema prigovora osim što bi građani voljeli da uz voće i povrće ima i drugih sadržaja, poput npr. mesnica. “Mi ćemo ove godine na tržnicu staviti nove sadržaje, a naš voditelj tržnice napravio je jedan kvalitetan plan za ovu godinu što će raditi i to u dogovoru s našim komitentima koji tamo prodaju. Grad Velika Gorica u suradnji sa svojim odjelima mora osigurati “limenke” koje su tamo potrebne. Ja sam se obvezao da ću iz vlastitih prihoda ako treba osigurati nadstrešnicu, kako ljudi ne bi bili na kiši.Volio bih da ta tržnica zaživi punim kapacitetom jer se uvijek može bolje.” – ističe Perić.

 

Planova je puno, a o njihovoj realizaciji ovisi kakav će nam biti grad, jer, kako ističe Perić “komunalni sustav mora biti ogledalo grada.”

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno