S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Fortenova grupa je navodno pokrenula proces prodaje mesne industrije PIK Vrbovec, doznaje portal Danica.hr iz menadžerskih krugova bliskih kompaniji. Kako tvrde, razgovori s potencijalnim kupcima već traju, a konačna odluka o novom vlasniku mogla bi biti poznata uskoro. U užem krugu navodno su jedna domaća i jedna strana tvrtka iz mesne industrije.

Fortenova je u sklopu restrukturiranja prema trgovini, logistici, komercijalnim nekretninama i sektoru pića, već prodala niz velikih prehrambenih kompanija, među kojima su Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Agrolaguna, Zvijezda i Dijamant. Stoga, prodaja PIK Vrbovca odgovara novom strateškom usmjerenju tvrtke.

Na šuškanje o prodaji osvrnula se i poznata Facebook stranica Halo, inspektore. “Pojam prehrambeni suverenitet upravo je stavljen na najveću kušnju. Gubitkom kontrole nad PIK-om, gubimo kontrolu nad našom sigurnošću. Hoće li vrbovečka šunka sutra biti iz Poljske, a juneći ćevapi iz Argentine, samo zapakirani pod starim imenom?”, poručili su.

Rasplet oko sudbine PIK Vrbovca trebao bi biti poznat uskoro, a ishod će svakako imati širi utjecaj na domaću prehrambenu industriju.

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.