Povežite se s nama

Gospodarstvo

Dragan Perić: Kako sam VG Komunalac spasio od stečaja

Objavljeno

na

Pozitivna priča ovog tjedna stiže iz zamalo posrnulog gradskog poduzeća. Riječ je o VG Komunalcu. Nakon što je neslavna sudbina pogodila VELKOM, tragedija većih razmjera bila bi da se isto dogodilo još jednom gradskom komunalnom poduzeću. Ali na vrijeme se povukao pravi potez. Na čelo VG Komunalca 2013. godine došao je Dragan Perić, mlad čovjek prepun entuzijazma i čvrste volje da zatečene minuse pretvori u pluseve. Nije bilo otpuštanja radnika, svi koji su otišli bilo je to prirodnim putem, a jedino što je učinjeno, rekli bi neki na štetu radnika, no ipak u konačnici na dobrobit, je smanjenje plaća za pet posto, ukinuta su sva materijalna prava, ali sve je to bilo u dogovoru sa Sindikatima i Gradom.

 

“Cilj mene kao predsjednika Uprave je da poduzeće koje je bilo posrnulo, skoro otišlo u stečaj s likvidacijom, izvedemo na pravi put, te osiguramo kvalitetu i stabilnost komunalnog sustava Velike Gorice.” – ističe Dragan Perić.

 

Izrečeno, itekako potkrepljuju rezultati. “Preko deset milijuna poreznog duga je bilo 2012./2013. godine, poduzeće smo stabilizirali, temeljni kapital ove godine trebao bi ostati tri milijuna kuna kako je nekada bio, likvidnost je još narušena, no popravljamo je pozitivnim rezultatima. Važno je reći da je 2014. godina završena s dobiti 1,6 mil.kn, za 2015. još nisu stigli rezultati, ali dobit bi također mogla biti u tim okvirima.” – ističe Perić.

 

Kako je od ničega stvoreno puno

 

Poražavajuća je informacija da jedna ovako važna komunalna tvrtka od svog osnutka nije imala nekretnine u svojem vlasništvu, ali i to se promijenilo “Prvi put u povijesti od osnutka 2002. imamo dvije nekretnine u svom vlasništvu koje nam je dodijelio Grad, nalaze se na Sajmištu i u Rakarju, i nama su od iznimne važnosti, vrijednosti su 4 milijuna kuna.” – kaže Perić.

 

Dragan Perić

U dvije godine je puno uloženo i u opremu, samo u prošloj godini u dugotrajnu imovinu uloženo je milijun i pol kuna, rekao nam je Perić, te istaknuo da toliko nije uloženo četiri godine, a oprema je temelj za pozitivno poslovanje.

 

Radovi na zgradi novog komunalnog centra VG Goričanka su u punom jeku, a Perić kaže kako se “očekuje preseljenje 01. lipnja s Upravnim odjelom. To je odlična investicija, doista je došlo vrijeme da izađemo iz desetogodišnjeg najma, a konačno će biti lakše i nama, i građanima.”

 

Loši vremenski uvjeti ometaju građevinske radove u niskogradnji, ali zato se zelene površine punim kapacitetom pripremaju za nadolazeći blagdan Uskrsa, ali to će za građane biti iznenađenje, a kako bismo doznali o čemu je riječ treba još malo pričekati.

 

Radovi na prometnicama nastavljaju se i ove godine

 

Kako bi bolje održavali ceste i tu se ide u novo ulaganje. “U planu je kupnja termo kontejnera što je bitno za održavanje cesta, kako bismo cijeli dan imali topli asfalt, a ne kao do sad hladnim asfaltom kojim se rupe samo “potapkaju”. To ružno izgleda, i u budućnosti želimo na drugačiji način održavati ceste.” – kaže Perić.

 

Kad govorimo o prometnicama, radovi ove godine očekuju jednu od glavnih gradskih prometnica “Sanirat ćemo dio kolnika od robne kuće do Sberbanke, to je strogi centar i to je zbilja potrebno. Svake godine se ide pomalo, kako bi strogi centar bio uređen kako građani zaslužuju. Također, dio ceste prema školi u Novom Čiču će isto ići u rekonstrukcuiju. Nemoguće je u godinu-dvije sve napraviti.” – kaže Perić.

 

Svjećomati, novina na goričkim grobljima

 

Puno će se raditi i na uređenju groblja što u Velikoj Gorici, što onim okolnim. “Mrtvačnicu u Velikoj Gorici namjeravamo pobojati, te sanirati krovište, ali i asfaltirati nekoliko staza na samom groblju”, kaže Perić, te podsjeća kako se u Vukovini i Novom Čiču ide na proširenje “u Vukovini nema grobnih mjesta koja se mogu kupovati unaprijed jer ih je nedostatak. U roku mjesec dana trebalo bi se napraviti proširenje, krenut će se s izgradnjom okvira kako bi građani ponovno mogli nesmetano kupovati grobna mjesta. Isto je i s grobljem u Novom Čiču gdje smo pokrenuli proširenje, a tamo ćemo izgraditi i plato ispred groblja, kao što smo prošle godine napravili u Vukovini.”

 

Groblja u Kušancu i Novom Čiču, te u skorije vrijeme i Velikoj Buni uskoro će imati – svjećomate! A to znači da ćete lampione moći kupovati 24 sata dnevno putem uređaja u koji samo treba ubaciti kovanice i kupiti ih. Perić ističe kako je to dodatna usluga građanima koja će im zasigurno dobro doći.

 

Tržnica dobiva nove sadržaje

 

Unutar VG Komunalca više nijedan odjel ne posluje s gubitkom. Bilo je tu raznih promjena, ali sve je posloženo. O tržnici se puno govorilo, izmjena lokacije mnogima nije “sjela”, ali danas nitko nema prigovora osim što bi građani voljeli da uz voće i povrće ima i drugih sadržaja, poput npr. mesnica. “Mi ćemo ove godine na tržnicu staviti nove sadržaje, a naš voditelj tržnice napravio je jedan kvalitetan plan za ovu godinu što će raditi i to u dogovoru s našim komitentima koji tamo prodaju. Grad Velika Gorica u suradnji sa svojim odjelima mora osigurati “limenke” koje su tamo potrebne. Ja sam se obvezao da ću iz vlastitih prihoda ako treba osigurati nadstrešnicu, kako ljudi ne bi bili na kiši.Volio bih da ta tržnica zaživi punim kapacitetom jer se uvijek može bolje.” – ističe Perić.

 

Planova je puno, a o njihovoj realizaciji ovisi kakav će nam biti grad, jer, kako ističe Perić “komunalni sustav mora biti ogledalo grada.”

Gospodarstvo

PANEL Identitet grada: tko smo i kamo idemo?

Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Objavljeno

na

Objavio/la

U organizaciji Grada Velike Gorice i Motus Medije, danas je Poduzetničkom inkubatoru u sklopu konferencije „VG30 – Pogled u budućnost“ održana panel rasprava „Identitet grada: tko smo i kamo idemo?“.

Panelisti, osim gradonačelnika Krešimira Ačkara, bili su prof. dr. sc. Božo Skoko iz Millenium promocije & Sveučilište Algebra Bernays, Maša Ivanov iz agencije Bruketa & Žinić, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Maja Toth, direktorica TZ Velike Gorice.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionici su istaknuli urbano-ruralni karakter, tradiciju Turopolja i kvalitetu života kao ključne elemente identiteta.  

Identitet grada nije marketinški projekt. Prije desetak godina bili smo percipirani kao grad u sjeni Zagreba, a danas smo pokretač trendova u Zagrebačkoj županiji. Identitet se gradi dugoročno. Sadržajem, infrastrukturom i ljudima koji ovdje žive – poručio je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz činjenicu da je Velika Gorica kolijevka kravate, direktorica Turističke zajednice Maja Toth istaknula je podršku Grada u projektima. 

-Bez te podrške nema ni turističke priče, a mi smo svoj put već odabrali. To je spoj ruralnog i urbanog. Uz centralni urbani dio, imamo i bogatu okolicu grada, sakralno graditeljstvo i cikloturizam, te bogatu povijesnu baštinu – rekla je Toth. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica je grad koji se vrlo brzo širi i to trebaju pratiti turistički sadržaji. Sama činjenica da Plemenita opčina turopoljska ove godine obilježava 800 godina postojanja govori o povijesnom značaju koji treba naglasiti i isticati – smatra direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, i sama Velikogoričanka. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Konferencija VG30 – Velika Gorica je lider koji puni 28 posto prihoda županijskog proračuna

Prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom 30. godišnjice dobivanja statusa grada, Grad Velike Gorice i Motus Medija danas u Poduzetničkom inkubatoru održavaju konferenciju „VG30 – Pogled u budućnost“.

Ovaj susret otvara dijalog o razvojnim prioritetima, izazovima i prilikama koje će oblikovati gospodarstvo, obrazovanje te identiteta i kvalitetu života u Velikoj Gorici.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Razgovaramo o onome što tek stoji pred gradom bogate turopoljske baštine a koji je nedavno proglašen i najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj. Ako tih 30 godina preselimo u život jedne osobe, većina nas će se sjetiti kako je to vrijeme kada su temelji već postavljeni, u svakom koraku se osjeća iskustvo, a snovi više nisu apstraktni, već postaju konkretni planovi. To je doba kada znamo tko smo, ali još uvijek s uzbuđenjem otkrivamo što sve možemo i postati. Tako je i s Velikom Goricom, gradom koji je u protekla 3 desetljeća izgradio prepoznatljiv identitet, stvorio prostor za različitih prilika i ljude koji ovdje grade svoje dom – istaknula je Marija Dekanić, direktorica Motus Medije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Velika Gorica je prepoznata kao grad po mjeri čovjeka i ima sve predispozicije da u desetljećima koja dolaze, to postane još izraženije. Kroz tri panela, o gospodarstvu, obrazovanju i identitetu, danas će razgovarati ljudi koji grade Goricu iznutra i gledaju je očima vizije, ali i onima koji je vide izvana, objasnila je Dekanić i dodala kako je ovo prilika za pogled u novu budućnost grada.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionik konferencije, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, podsjetio je kako ministarstvo polazi od uvjerenja da se nacionalne politike ostvaruju upravo na lokalnoj razini – u gradovima i općinama koje imaju viziju i znaju je pretvoriti u konkretne projekte, a u razvoj i inovacije osigurano je više od 800 milijuna eura.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Riječ je u laganjima koja se izravno pretaču u lokalna gospodarstva, u nove tehnologije, održivu industriju, kružno gospodarenje resursima i kvalitetnija radna mjesta. Dodatnih 580 milijuna eura usmjereno je u digitalnu preobrazbu i održivi razvoj gospodarstva. To su prilike koje gradovi poput Velike Gorice s razvijenom poduzetničkom infrastrukturom i snažnom logističkom pozicijom mogu posebno dobro iskoristiti. Posebno ulažemo u proizvodne tehnologije, internacionalizaciju i digitalne sustave, što jača lokalne tvrtke, omogućuje izlazak na strana tržišta i stvara dodanu vrijednost upravo ovdje, u zajednici u kojoj ljudi žive i rade – naglasio je Rakocija.

Foto: Sanjin Vrbanus

Dodao je kako su instrumenti financiranja osmišljeni tako da budu dostupni i prilagođeni lokalnim poduzetnicima, a da iskorak predstavlja i nacionalni plan kružnog gospodarstva koji je u završenoj fazi izrade čija snaga leži upravo u lokalnoj provedbi.

-To je put kojem Velika Gorica već ide. Uspjeh, međutim, zahtjeva partnerstvo i sklad uloga. Država osigurava predvidiv okvir, poticaj i regulatornu sigurnost – poručio je državni tajnik i objasnio kako je konačni cilj olakšati poslovanje i svakodnevni život građana čemu pridonosi unaprijeđeni Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji već donosi porezne olakšice i puno manje administracije.

Foto: Sanjin Vrbanus

– Takva Hrvatska gradi se upravo ovdje, u gradovima poput Velike Gorice, koji znaju povezati razvoj, identitet i kvalitetu života. Čestitam vam na svemu što ste postigli i još puno uspjeha u budućem razvojnom razdoblju u kojem će vam Ministarstvo gospodarstva biti partner – obećao je Rakocija.

Šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, prvi gigant grad u Zagrebačkoj županiji, prvi lider u apsolutno svim segmentima i pokazateljima, grad koji puni proračun Zagrebačke županije s čak 28% ukupnih prihoda – opisao je Veliku Goricu u pozdravnom govoru gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica prema popisu stanovništva 2021. godine imao je nešto više od 61.000 stanovnika. Međutim, prema podacima iz policijske postaje, prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi. Velika Gorica je grad vrlo bogatog društvenog života, tradicije, identiteta, grad mirnog stila života i bez obzira na ekspanziju zadržava onu svoju mirnoću i intimu, ljudskost zahvaljujući svim Velikogoričanikama i Velikogoričanima, zbog kojih je iznimno atraktivan svima onima koji ovdje dolaze živjeti. Ne samo iz Zagreba, dolazi nam jako puno stanovnika s Banovine i s ostalih područja Republike Hrvatske, što nas čini iznimno ponosnima – rekao je Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz proslavu 30 godina grada, stigla je i titula najpoželjnijeg grada za život.

-To je zasluga svih naših građana koje su kroz 30 godina gradili i radili Veliku Goricu kao grad po mjeri čovjeka. Grad koji je jedini u Republici Hrvatskoj, a vjerujem i u širem dijelu Europe, koji ima jedno naselje sa nultom stopom delikventnog ponašanja. Naš Buševec je mjesto s kojim se ponosimo, i to se pripisuje upravo sociološkoj koheziji, a k tome i društvenom životu. Sve to potvrđuje da je Velika Gorica jedan od najsigurnijih gradova u Republici Hrvatskoj – dodao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Konferencijia „VG30 – Pogled u budućnost“ obuhvaća tri panel rasprave: ‘Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće’, ‘VG grad koji ostaje mlad’ te ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo?’.

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost na najnižim razinama – evo gdje se najviše radi, a gdje najmanje

Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju 2025. broj zaposlenih porastao je za 28 tisuća, dok je ostopa nezaposlenosti pala na 4,2 %.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatsko tržište rada nastavilo je pozitivan trend i u trećem tromjesečju 2025. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju od srpnja do rujna ove godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 1,72 milijuna ljudi, što je 28 tisuća više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, broj nezaposlenih pao je na 75 tisuća, a stopa nezaposlenosti smanjena je na 4,2 %.

Rast zaposlenosti vidljiv je i kroz stopu zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine, koja je dosegla 69,4 %. To je povećanje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na treće tromjesečje 2024. godine. Gledano po regijama, najviša stopa zaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu, gdje radi čak 75,7 % radno sposobnog stanovništva. Na suprotnom kraju nalazi se Panonska Hrvatska sa stopom zaposlenosti od 62,7 %.

Sličan regionalni raspored vidi se i kod nezaposlenosti. Najniža stopa anketne nezaposlenosti zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje iznosi 2,4 %. Najviša je ponovno u Panonskoj Hrvatskoj, s 7,2 % nezaposlenih.

Podaci ankete pokazuju i širu sliku radnog potencijala zemlje. U trećem tromjesečju 2025. Hrvatska je imala 3,31 milijun radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina. Od toga je 1,79 milijuna činilo aktivno stanovništvo, odnosno zaposlene i nezaposlene, dok je 1,52 milijuna bilo neaktivno.

Većina neaktivnih osoba ne sudjeluje na tržištu rada zbog starosti, bolesti, školovanja ili sličnih razloga, njih 1,09 milijuna. Manji dio čine osobe koje žele raditi, ali ne traže posao, kao i oni koji posao traže, ali ga trenutačno ne mogu prihvatiti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam

Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas. 

Objavljeno

na

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Maloprodaja opet raste: listopad donio snažan skok i na mjesečnoj i na godišnjoj razini

Promet u trgovini na malo u listopadu nastavio je višegodišnji rast, s posebno izraženim povećanjem u neprehrambenom segmentu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

U listopadu,  prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet hrvatskih maloprodajnih trgovina porastao je i u odnosu na rujan i u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos rastu dali su prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, čime se nastavio trend koji traje već više od dvije i pol godine.

Na mjesečnoj razini, sezonski i kalendarski prilagođen promet porastao je za 1,3 %. Trgovine koje prodaju prehrambene proizvode predvodile su oporavak uz rast od 2,9 %, dok je promet neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva) povećan za 1,7 %.

Godišnji rast još je izraženiji. U usporedbi s listopadom 2024., realni promet porastao je za 4,1 %. Kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je povećanje od 1,6 %, dok su neprehrambeni proizvodi rasli čak 7,7 %.

U prvih deset mjeseci ove godine ukupni realni promet bio je 3,6 % viši nego u istom razdoblju lani, što potvrđuje stabilan uzlazni trend potrošnje.

Promatrajući izvorne indekse, rast su ostvarile sve trgovačke struke. Najveći utjecaj na nominalni rast imale su nespecijalizirane trgovine pretežno hranom, pićem i duhanom (+6,6 %), zatim sektor tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda (+12,6 %), te ljekarne i trgovine medicinskim, optičkim i kozmetičkim proizvodima (+10,3 %). Ukupno, nominalni promet na godišnjoj razini porastao je za 6,9 %.

Hoće li se takav ritam zadržati do kraja godine, ovisit će o predblagdanskoj potrošnji koja tradicionalno snažno utječe na rezultate.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno