Uz nju se lakše uči, odlična je ‘antistres’ namirnica, dokazano nas čini sretnijima jer potiče rast hormona sreće, a i odličan je afrodizijak pa su se uz nju rađale i nove ljubavi. Dokazano je i da želju za njome ne može zadovoljiti niti jedan drugi slatkiš – TO JE ČOKOLADA!
Današnji dan diljem svijeta obilježava se kao Svjetski dan čokolade. Ova poslastica dobivena od mješavine kakaa i šećera omiljena je među svim generacijama, a tijekom stoljeća postala je univerzalna gesta bliskosti, prijateljstva i ljubavi. Iako u proizvodnji prednjače Belgija, Švicarska i Sjedinjene Američke Države, po uživanju u čokoladi svi smo jednaki – volimo ju i jedemo u velikim količinama i gotovo svakodnevno.
Zašto se Svjetski dan čokolade obilježava baš 7. srpnja? Zato što se vjeruje kako je na današnji dan 1550. godine kakao prvi puta stigao u Europu, odakle je počela ova najslađa priča. Povodom Dana najdraže nam slastice, donosimo Vam nekoliko slatkih zanimljivosti!
Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu, a čokoladu su poznavali i Maje koji su priređivali slavlja u čast boga kakaa. Koliko ju smatrali vrijednom, govori i podatak kako su kakaovo zrno koristili kao valutu. Koristili su ga u svim svečanim prilikama i uvijek tretirali kao božansku hranu!
Čokolada kakvu poznajemo danas novijeg je nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah.
Osvajač Napoleon Bonaparte uvijek je imao čokoladu uz sebe, pogotovo tijekom vojnih operacija
Svakodnevno konzumiranje umjerenih količina čokolade smanjuje rizik od bolesti srca za 1/3! Čokolada ima antibakterijski efekt na usnu šupljinu i štiti zube od truljenja, a popularno vjerovanje da čokolada uzrokuje akne zapravo je samo mit!
Nacisti su navodno planirali ubojstvo Winstona Churcilla eksplozivnom čokoladnom bombom, međutim nisu to realizirali.
Bijela čokolada zapravo uopće nije čokolada jer ne sadrži niti kakao niti kakaov sirup!
Briselski aerodrom najveći je prodavač čokolade u svijetu – njegove trgovine godišnje prodaju više od 800 tona čokolade!
Krv u sceni tuširanja u kultnom filmu Psiho zapravo je bio slatki čokoladni sirup.
Čokolada pospješuje proizvodnju endorfina, koji je poznat i kao hormon sreće, a sadrži i seratonin – hormon koji stabilizira raspoloženje. U čokoladi se još nalaze i teobromin te niska razina kofeina koji daju blagi stimulativni učinak na organizam i raspoloženje.
Švicarac Daniel Peter je uspio proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. godine, eksperimentirajući s mlijekom kao sastojkom u čokoladi. Švicarci su nastavili usavršavati različite recepte, a ostalo je povijest.
Zapamtite da za dobivanje, davanje i dijeljenje čokolade, ne postoji univerzalnija gesta od one da nekome kažete “Bok, drago mi je što si mi prijatelj”. Sretan Vam svjetski dan čokolade! U slast!
Priredba povodom proslave 50. godišnjice Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina održana je danas (srijeda, 25. ožujka 2026., početak u 12 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Odlični voditelji umjetničkog programa bili su učenici trećih razreda Zrakoplovne škole: Lara Knežević (3. ZP), Arman Osmani (3. ZIM) i Nika Pavlović (3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehniČke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Govorili su: Vedran Šarac – ravnatelj škole, Ivica Radanović – izaslanik župana Zagrebačke županije, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Momir Karin – predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja mladih, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Među uzvanicima su bili: Branko Hrg – izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske, državni tajnik, Krešimir Ražov – brigadni general, Josip Štimac – general bojnik, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), Michael Križanec – general bojnik, bivši zapovjednik HRZ-a i nekadašnji učenik Zrakoplovne škole, gospođa Ljerka Perešin, supruga Rudolfa Perešina, Goran Huljev – brigadir, dekan Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman, Silvana Kovačić – brigadirka, voditeljica službe za izobrazbu, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima MORH-a.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ivo Tunjić – izaslanik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, voditelj Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije, inženjerstvo i mobilnost, David Gabelica – član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, Ivan Damjanović – izvršni direktor MZLZ-a, Jasmin Bajić – predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, Ranko Ilić – predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb, Ivica Vidović – predsjednik Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra, Marko Cvijin – direktor Trade AIR-a, Ana Kapetanović – direktorica Agencije za civilno zrakoplovstvo, Alana Vukić – ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dr. znanosti Tamara Čendo Metzinger – dekanica Veleučilišta Velika Gorica, izv.prof.dr. znanosti Ivona Bajor – izaslanica dekana Fakulteta prometnih znanosti, izv.prof.dr.sc. Martina Kolar Billege, prodekanica Učiteljskog fakulteta, Dora Ulaga – bivša ravnateljica Zrakoplovne škole, Juraj Odrčić – župan Plemenite općine turopoljske.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David ćJolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vokalni dio programa (Dobro mi došel, prijatel, Tvoja zemlja, Maštarija) ispunio je pjevač Martin Kosovac, nekadašnji učenik ove škole.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju programa dodijeljeni su učenicima ugovori o stipendiranju MORH-a. Stipendistima, ukupno devet, ugovore su uručili Branko Hrg, Krešimir Ražov i Vedran Šarac: 1. Luka Banožić, 2. Tvrtko Barišić, 3. Kira Dorotić, 4. Filip Hodak, 5. Julija Zečević (svi 3. ZIM), 6. Lukas Barić, 7. David Jelovečki, 8. Nino Komušar, 9. Filip Saračević (svi 3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program proslave pripremila je Dobrila Arambašić-Kopal, prof. uz podršku kolegica (abecednim redom) Anemarije Peroš, prof., Sandre Tejić, prof., knjižničarke Tihane Strmo, prof. te sugestije učenica/učenika, sudionika programa (bez korištenja UI).
Karate klub Centar iz Velike Gorice osvojio je osam medalja i zauzeo peto mjesto u borbama na međunarodnom turniru Kik kup Rudolf Perešin 2026., održanom u subotu, 21. ožujka u Križu. Na natjecanju je sudjelovalo gotovo 300 boraca iz 32 kluba iz Hrvatske, Austrije i Bosne i Hercegovine.
Najbolji rezultat ostvarila je Kim Kumic, koja je osvojila dva zlata, u kategoriji učenica do 49 kilograma te među mlađim kadetkinjama do 47 kilograma.
Vrlo dobar nastup imala je i Sara Brletić koja je osvojila zlato među učenicama do 44 kilograma te srebro u kategoriji mlađih kadetkinja do 42 kilograma. Dora Paić također je uzela zlato među kadetkinjama do 37 kilograma i broncu u kategoriji učenica do 39 kilograma.
Broj medalja upotpunili su Karlo Đukić sa srebrenom medaljom u kategoriji do 34 kilograma te Noa Smolčić koji je turnir završio s broncom.
Jučer je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Velika Gorica, održano predavanje “Zemlja Govori”.
U Središenjm odjelu Gradske knjižnice, s početkom u 18 sati, mr. Nives Opačić je održala predavanje o Toponimima u Turopolju i što nam oni ukazuju. Inače, Nives Opačić je hrvatska jezikoslovka, znanstvenica i filologinja te književnica. Predavanje je započela moderatorica i upraviteljica Zavoda – Katja Matković Mikulčić, pojašnjavajući zašto je odabran naslov Zemlja govori: ” Nismo ni svjesni koliko pojedini nazivi govore o nekim karakteristikama, o povijesti, o nekim osobinama terena. Mislim, cijela nauka se na tome bazira”.
Mr. Nives Opačić je na samome početku uvela publiku s pričom o zagrebačkom kvartu – Kajzerica:
“Dakle, već krećući iz Zagreba i prebacivši se na obalu Save, mogu početi govoriti o tome što mi zemlja govori. Mogu pratiti po riječima što bi zapravo pojedini predjeli značili. Jedan od njih je recimo Kajzerica. Čuli ste svi za taj predio Kajzerica. A isto tako hodate u pekaru pa kupite kajzericu. Kajzerica je pecivo, okruglo, ali ima određene nabore, zareze na sebi. A samo joj ime već nekako asocira na kajzera, na cara. E sad, u kakvoj su vezi Kajzerica – dio Zagreba i kajzerica pecivo”?
S takvim duhovitim i pronicljivim pristupom, uvela nas je i u značenje imena našeg grada koje uz malu goru čak može značiti i vinograd. Međutim, gorica po svom postavu, može značiti nešto što je nastalo gorenjem: “Mi znamo da su se tereni katkada dobivali tako da bi se zapalilo ono što je na njemu bilo i da su na taj način ljudi dolazili do zemlje koja bi bila plodnija”.
Svi koji se ponekad osjećaju preplavljeno svojim pametnim telefonom sada imaju priliku naučiti kako ga koristiti jednostavno i bez stresa. Gradska knjižnica Velika Gorica organizira besplatnu radionicu pod nazivom “Mobitel u malom prstu”, namijenjenu svima koji žele savladati osnovne funkcije mobitela, od slanja poruka i poziva do fotografiranja i korištenja aplikacija.
Radionica se odvija u opuštenoj atmosferi, po individualnom tempu svakog sudionika, a vodit će je Martina Rebrović Sopek, koja će sudionicima pružiti i savjete o sigurnosti i zaštiti privatnosti.
Zainteresirani se mogu prijaviti telefonom na broj 098 950 9928, jer je broj sudionika ograničen.
Velika Gorica od jutros miriše na Uskrs. U Parku dr. Franje Tuđmana predstavljeno je 15 velikih uskrsnih pisanica koje su, u sklopu projekta Grada Velike Gorice, oslikala djeca iz lokalnih osnovnih škola.
Umjesto kupnje novih ukrasa, Grad je odlučio obnoviti postojeće, a kistove su u ruke uzeli učenici iz Mičevca, Novog Čiča, Bukevja, Veleševca te škola Jurja Habdelića i Eugena Kumičića.
Radove je obišao i gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalivši djeci i učiteljima na trudu i idejama koje su uljepšale grad.
“Draga djeco i učiteljice, hvala vam što što ste svojim idejama, bojama i trudom pokazali koliko malo mašte može uljepšati svijet oko nas. Hvala svima koji ste se odazvali ovoj lijepoj inicijativi i pomogli da ovog Uskrsa naše zelene površine zasjaju u najljepšim bojama”, rekao je gradonačelnik.
Nakon današnjeg predstavljanja, pisanice se sele na svoje stalne blagdanske lokacije. Svih 15 radova bit će raspoređeno po javnim zelenim površinama diljem grada.