Povežite se s nama

Vijesti

Danas je najslađi dan u godini!

Uz nju se lakše uči, odlična je ‘antistres’ namirnica, dokazano nas čini sretnijima jer potiče rast hormona sreće, a i odličan je afrodizijak pa su se uz nju rađale i nove ljubavi. Dokazano je i da želju za njome ne može zadovoljiti niti jedan drugi slatkiš – TO JE ČOKOLADA!

Objavljeno

na

Današnji dan diljem svijeta obilježava se kao Svjetski dan čokolade. Ova poslastica dobivena od mješavine kakaa i šećera omiljena je među svim generacijama, a tijekom stoljeća postala je univerzalna gesta bliskosti, prijateljstva i ljubavi. Iako u proizvodnji prednjače Belgija, Švicarska i Sjedinjene Američke Države, po uživanju u čokoladi svi smo jednaki – volimo ju i jedemo u velikim količinama i gotovo svakodnevno.

Zašto se Svjetski dan čokolade obilježava baš 7. srpnja? Zato što se vjeruje kako je na današnji dan 1550. godine kakao prvi puta stigao u Europu, odakle je počela ova najslađa priča. Povodom Dana najdraže nam slastice, donosimo Vam  nekoliko slatkih zanimljivosti!

  • Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu, a čokoladu su poznavali i Maje koji su priređivali slavlja u čast boga kakaa. Koliko ju smatrali vrijednom, govori i podatak kako su kakaovo zrno koristili kao valutu.  Koristili su ga u svim svečanim prilikama i uvijek tretirali kao božansku hranu!
  • Čokolada kakvu poznajemo danas novijeg je nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah.
  • Osvajač Napoleon Bonaparte uvijek je imao čokoladu uz sebe, pogotovo tijekom vojnih operacija
  • Svakodnevno konzumiranje umjerenih količina čokolade smanjuje rizik od bolesti srca za 1/3! Čokolada ima antibakterijski efekt na usnu šupljinu i štiti zube od truljenja, a popularno vjerovanje da čokolada uzrokuje akne zapravo je samo mit!
  • Nacisti su navodno planirali ubojstvo Winstona Churcilla eksplozivnom čokoladnom bombom, međutim nisu to realizirali.
  • Bijela čokolada zapravo uopće nije čokolada jer ne sadrži niti kakao niti kakaov sirup!
  • Briselski aerodrom najveći je prodavač čokolade u svijetu – njegove trgovine godišnje prodaju više od 800 tona čokolade!
  • Krv u sceni tuširanja u kultnom filmu Psiho zapravo je bio slatki čokoladni sirup.
  • Čokolada pospješuje proizvodnju endorfina, koji je poznat i kao hormon sreće, a sadrži i seratonin – hormon koji stabilizira raspoloženje. U čokoladi se još nalaze i teobromin te niska razina kofeina koji daju blagi stimulativni učinak na organizam i raspoloženje.
  • Švicarac Daniel Peter je uspio proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. godine, eksperimentirajući s mlijekom kao sastojkom u čokoladi. Švicarci su nastavili usavršavati različite recepte, a ostalo je povijest.

Zapamtite da za dobivanje, davanje i dijeljenje čokolade, ne postoji univerzalnija gesta od one da nekome kažete “Bok, drago mi je što si mi prijatelj”. Sretan Vam svjetski dan čokolade! U slast!

Udruge

FOTO Održana izborna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob”, za predsjednicu izabrana Jadranka Klarić

Objavljeno

na

Objavio/la

Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Koja je najstarija hrvatska božićna popijevka čuvana u Parizu?

Nalazi se u zbirci crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku nastaloj 1380. godine

Objavljeno

na

U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb. 

Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.  

Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak

Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.  

Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi. 

Prilagodba-teksta-Bog-se-rodi-v-Vitliomi-kajkavskom-dijalektu-–-usporedba-s-kajkavskom-popijevkom-Bog-se-rodi-vu-Betleheme.-Izvor-httpshr.wikisource.orgwikiBog_se_rodi_v_Vitliomili

Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme. 

Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo

Nastavite čitati

Najave

DAN GRADA Besplatno po gradu – od klizanja do bazena

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatne sadržaje!

Objavljeno

na

Sutra, na blagdan Svete Lucije je Dan grada Velike Gorice, kada možete uživati u mnogim besplatnim programima na području grada. 

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatan: 

  • parking 
  • klizanje 
  • filmske projekcije u kinu 
  • ulaz na gradske bazene  
  • muzej 

Vrhunac slavlja je koncert grupe Magazin na Trgu Stjepana Radića od 20 sati – koji je također – besplatan.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna filmska večer za Dan grada: građane čeka finale popularne franšize

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana grada, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica sutra, u subotu, 13. prosinca, u 20 sati organizira besplatnu projekciju filma “Downton Abbey: Veliko finale“.

Film donosi završni nastavak popularne sage o obitelji Crawley i izazovima s kojima se suoćavaju.

Ulaznice mogu preuzeti isključivo na blagajni POUVG-a i to sat vremena prije početka filma, pa vrijedi doći ranije i osigurati svoje mjesto.

Nastavite čitati

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno