Povežite se s nama

Vijesti

Danas je najslađi dan u godini!

Uz nju se lakše uči, odlična je ‘antistres’ namirnica, dokazano nas čini sretnijima jer potiče rast hormona sreće, a i odličan je afrodizijak pa su se uz nju rađale i nove ljubavi. Dokazano je i da želju za njome ne može zadovoljiti niti jedan drugi slatkiš – TO JE ČOKOLADA!

Objavljeno

na

Današnji dan diljem svijeta obilježava se kao Svjetski dan čokolade. Ova poslastica dobivena od mješavine kakaa i šećera omiljena je među svim generacijama, a tijekom stoljeća postala je univerzalna gesta bliskosti, prijateljstva i ljubavi. Iako u proizvodnji prednjače Belgija, Švicarska i Sjedinjene Američke Države, po uživanju u čokoladi svi smo jednaki – volimo ju i jedemo u velikim količinama i gotovo svakodnevno.

Zašto se Svjetski dan čokolade obilježava baš 7. srpnja? Zato što se vjeruje kako je na današnji dan 1550. godine kakao prvi puta stigao u Europu, odakle je počela ova najslađa priča. Povodom Dana najdraže nam slastice, donosimo Vam  nekoliko slatkih zanimljivosti!

  • Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu, a čokoladu su poznavali i Maje koji su priređivali slavlja u čast boga kakaa. Koliko ju smatrali vrijednom, govori i podatak kako su kakaovo zrno koristili kao valutu.  Koristili su ga u svim svečanim prilikama i uvijek tretirali kao božansku hranu!
  • Čokolada kakvu poznajemo danas novijeg je nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah.
  • Osvajač Napoleon Bonaparte uvijek je imao čokoladu uz sebe, pogotovo tijekom vojnih operacija
  • Svakodnevno konzumiranje umjerenih količina čokolade smanjuje rizik od bolesti srca za 1/3! Čokolada ima antibakterijski efekt na usnu šupljinu i štiti zube od truljenja, a popularno vjerovanje da čokolada uzrokuje akne zapravo je samo mit!
  • Nacisti su navodno planirali ubojstvo Winstona Churcilla eksplozivnom čokoladnom bombom, međutim nisu to realizirali.
  • Bijela čokolada zapravo uopće nije čokolada jer ne sadrži niti kakao niti kakaov sirup!
  • Briselski aerodrom najveći je prodavač čokolade u svijetu – njegove trgovine godišnje prodaju više od 800 tona čokolade!
  • Krv u sceni tuširanja u kultnom filmu Psiho zapravo je bio slatki čokoladni sirup.
  • Čokolada pospješuje proizvodnju endorfina, koji je poznat i kao hormon sreće, a sadrži i seratonin – hormon koji stabilizira raspoloženje. U čokoladi se još nalaze i teobromin te niska razina kofeina koji daju blagi stimulativni učinak na organizam i raspoloženje.
  • Švicarac Daniel Peter je uspio proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. godine, eksperimentirajući s mlijekom kao sastojkom u čokoladi. Švicarci su nastavili usavršavati različite recepte, a ostalo je povijest.

Zapamtite da za dobivanje, davanje i dijeljenje čokolade, ne postoji univerzalnija gesta od one da nekome kažete “Bok, drago mi je što si mi prijatelj”. Sretan Vam svjetski dan čokolade! U slast!

Moja županija

Stručnjaci iz Geonature potvrdili: Odransko polje s Turopoljskim lugom dom je za 5 novih vrsta šišmiša

Istraživanje je provedeno za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Istraživanja šišmiša na području ekološke mreže Odransko polje, a koje uključuje i Značajni krajobraz Turopoljski lug, pokazala su da na tom području obitava najmanje 5 vrsta šišmiša koji ranije nisu bili zabilježeni u području – ističu iz Javne ustanove Zeleni k prsten Zagrebačke županije.

U sklopu istraživanja su pregledana poznata skloništa šišmiša, dio lovačkih čeka, pogodne pukotine u stablima te ostali za šišmiše prikladni objekti, a jedinke šišmiša hvatane su mrežama specijaliziranima za lov šišmiša.

Nakon što je njihovo glasanje snimljeno ultrazvučnim detektorom, određivano je kojim vrstama pripadaju.

Uhvaćeno je 38 jedinki šišmiša – pripadnicima 6 vrsta: velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, riđi šišmiš, resasti šišmiš, patuljasti šišmiš i patuljasti močvarni šišmiš. Više od polovice uhvaćenih šišmiša su činile gravidne ženke, što znači da u okolici postoje formirane kolonije tih vrsta.

Snimanjem pomoću stacionarnih detektora zabilježeno je 7 vrsta šišmiša: širokouhi mračnjak, primorski šišmiš, dugokrili pršnjak, rani večernjak, patuljasti šišmiš, patuljasti močvarni šišmiš i veliki potkovnjak, a zabilježeni su i neki rodovi unutar kojih nije moguće razlikovati pojedine vrste zbog sličnog glasanja. To znači da je broj vrsta šišmiša na području gotovo sigurno veći od trenutno poznatog.

Prema literaturnim podacima, na području ekološke mreže HR20000451 Odransko polje, unutar kojeg se nalazi i značajni krajobraz Turopoljski lug, tijekom prijašnjih istraživanja zabilježeno je 10 vrsta šišmiša,  a ovogodišnjim istraživanjem zabilježeno ih je 11. Od toga ih je 6 već bilo zabilježeno na ovom području, a 5 ih je novih: dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, resasti šišmiš i patuljasti šišmiš.

Dodajmo kako je prisutnost širokouhog mračnjaka, riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka potvrđena i tijekom novog istraživanja, što je vrlo dobar indikator kvalitete istraživanog područja.

Istraživanja su za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proveli stručnjaci za šišmiše iz tvrtke Geonatura.

VAŽNO: Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Pokazatelji su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.

(Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije)

Nastavite čitati

Vijesti

Župa bl. Alojzija Stepinca pokrenula adventski kalenDAR

Svakoga dana dodaj jedan artikl u kutiju!

Objavljeno

na

Objavio/la

Kako bi pomogla župljanima slabijeg imovinskog stanja, u ovo blagdansko vrijeme, Župa bl. Alojzija Stepinca Velika Gorica pokrenula je humanitarnu akciju “Adventski kalenDAR”.

-Svakoga dana dodaj jedan artikl u kutiju, a paket dostavi potrebitoj obitelji koju želiš razveseliti. Ukoliko ne znaš ni jednu potrebitu obitelj, a želiš biti dio ovog darivanja, trebaš se javiti Mihaeli (098 993 0868) do 10. prosinca i prijaviti da ćeš imati DAR paket, kako bismo mogli tvoj dar namijeniti obitelji u potrebi. Zamisli samo koliko obitelji možemo razveseliti ovog Božića! – poručuju iz župe.

Donirati možete namirnice poput brašna, ulja, juhe iz vrećice, riže, konzervirane hrane…

Nastavite čitati

Vijesti

Tri velikogorička liječnika među najboljima u Hrvatskoj prema izboru pacijenata

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Portal najdoktor.com objavio je svoju tradicionalnu godišnju listu najboljih liječnika u Hrvatskoj, a među imenima za 2025. godinu našla su se i troje liječnika iz Velike Gorice. Lista se temelji isključivo na komentarima pacijenata, njihovom broju, odnosu pozitivnih i negativnih iskustava te kvaliteti samih opisa.

U kategoriji najboljih radiologa, među istaknutima se našao i poznati gorički radiolog Nikola Ivan Leder kojeg je ugostila naša Matea Brenčić u emisiji o zdravlju FM Ordinacija.

Kada je riječ o najboljim ginekolozima, na popisu se našla i Ana Lukas-Stančin, doktorica ginekologije u Domu Zdravlja Velika Gorica, koja je također bila gošća u FM Ordinaciji City Radija. Također, na listi se našao i poznati neurokirug iz KB-a Dubrava, Fadi Almahariq, koji je svoj dom pronašao na Ciblji.

Pacijenti su još jednom jasno pokazali kome najviše vjeruju, a Velika Gorica tako i ove godine ima svoje predstavnike među najboljima.

Nastavite čitati

Kultura

Ovogodišnja dobitnica Albatrosa: Marijana Balog-Parazajda

Koprivničanka jednostavnim stilom donosi snažne slike svakodnevice.

Objavljeno

na

(Foto: knjizevnost.hr)

Među 12 pristiglih radova na natječaj, Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Književne nagrade Albatros za 2025. godinu, odlučilo je dodijeliti priznanje književnici Marijani Balog-Parazajda, za njezinu zbirku kratkih priča Tiho urušavanje.

Kako je Povjerenstvo istaknulo, kratkim i jednostavnim stilom autorica donosi snažne slike svakodnevice, prikazujući odnose među ljudima, njihove unutarnje borbe i trenutke u kojima se poznati svijet tiho, gotovo neprimjetno urušava.

-U svojim pričama Marijana Balog-Parazajda otvara pitanje čovjekove egzistencije, preispitujući kako pojedinac doživljava vlastitu stvarnost, ali i kako njegove promjene iznenađuju okolinu i najbliže. Riječ je o djelu koje snažno, ali nenametljivo progovara o teretu koji nosi „obični čovjek“ i o unutarnjim lomovima koji oblikuju njegov život – objasnili su iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u čijem sklopu djeluje Biblioteka Albatros.

Nagrada se dodjeljuje kontinuirano od 1995. godine i jedna je od rijetkih takvih nagrada na državnoj razini.

Svečana dodjela Književne nagrade Albatros 2025. održat će se utorak, 9. prosinca u 19 sati u Gradskoj vijećnici.

  • O AUTORICI: Rođena je 1981. godine u Koprivnici, a živi i radi u Križevcima. Svoj profesionalni rad, ispunjen susretima s ljudima i njihovim životnim pričama, prenosi u književnost stvarajući autentične i emotivne pripovijetke.

Nastavite čitati

Sport

Šokantan poraz košarkaša! Brođani uvjerljivo do prve pobjede u sezoni

Košarkaši Gorice doživjeli su treći poraz ove sezone u Prvoj ligi, bolja od njih bila je Marsonia iz Slavonskog Broda, koja je rezultatom 85-69 došla do svoje prve pobjede u prvenstvu, nakon sedam uvodnih poraza

Objavljeno

na

Iznenađenje u Velikoj Gorici. Neugodno iznenađenje, nažalost, ali oni koji su ispratili znaju da je drukčije teško moglo biti… Jer, u susretu između Gorice i Marsonije gosti iz Slavonskog Broda sasvim su zasluženo slavili pobjedu. Završilo je 85-69 za Marsoniju, za čije je igrače ovo prva prvenstvena pobjeda nakon sedam uvodnih poraza!

Goričani su u susret ušli s nizom od četiri pobjede, no ovoga puta nisu bili na željenoj razini. Najblaže rečeno. Prvi dio su završili u plusu, no u drugih dvadeset minuta gosti su serijom dalekometnih ubačaja prešli u vodstvo, koje su do kraja susreta podebljali do konačnih plus16.

Tijekom prve četvrtine ni jedan sastav nije imao osjetniju prednost, s time da su većim dijelom igre u prvih deset minuta minimalnu prednost imali gosti. Druga četvrtina pripada Gorici, koja nakon 15 minuta igre po prvi puta ima deset razlike (36:26), da bi nakon koševa Filipa Kalajžića domaći sastav na dvije i pol minute prije kraja odlaska na odmor imao i najvećih plus 12 (42:30). Međutim, s dvije uzastopne trice iskusnoga Pere Ćosića Brođani na odmor odlaze sa samo minus šest (44:38).

Te dvije trice kao da su gostima dale krila, te su nakon samo četiri minute igre stigli do egala (50:50), da bi u posljednjih deset minuta ušli s prednošću 64:60. Košem Roka Ivankovića odmah na početku četvrtine Gorica je došla na minus dva (62:64), na što gosti odgovaraju serijom 8:0 za vodstvo 62:72, koje domaći igrači do kraja susreta nisu uspjeli preokrenuti. Sve što su pokušavali nije padalo na plodno tlo, dok su gosti predvođeni Maričevićem i Ćosićem znalački sačuvali prednost za prvu ovogodišnju pobjedu.

– Čestitka Marsoniji na pobjedi. Moji igrači drugo poluvrijeme nisu se pojavili na terenu. Jednostavno, nismo imali volje ni želje pobijediti utakmicu. Ekipa Marsonije to je iskoristila i ja im na tome čestitam te im želim puno sreće u nastavku natjecanja – kazao je nakon utakmice trener Damir Miljković.

Antun Maričević s 24 poena bio prvi strijelac Marsonije za koju je Nikola Miletić ubacio 19, a Duje Lisica 16 uz 13 skokova. Kod Gorice bolji od ostatka Filip Kalajžić s 19 poena i osam skokova. Dvocifren učinak imao je još jedino Roko Ivanković s deset ubačenih poena.

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno