Službenim okupljanjem koalicije šest stranaka i nezavisnih kandidata, danas je u Gradskoj upravi gradonačelnik Krešimir Ačkar (HDZ) predao konačne potpise podrške za novi gradonačelnički mandat Gradskom izbornom povjerenstvu, a riječ je o 4.031 potpisu.

-Svatko od nas Velikogoričana voli ovaj grad na svoj način. Svatko od nas svojim djelima čini ga boljim i ljepšim mjestom za život. Zahvalan sam na podršci koju su mi pružili sugrađani i idemo snažno naprijed za još bolju i ljepšu Veliku Goricu – rekao je Krešimir Ačkar.

Gradonačelnik je u sljedećem mandatu najavio realizaciju niza projekata koji će Veliku Goricu učiniti još poželjnijim gradom za život.

-Za ostvarenje tih ciljeva trebat će nam zajedništvo svih Velikogoričanki i Velikogoričana. Zajedno sa svojim zamjenikom Nevenom Karasom i sa svima vama – nastavljamo dalje za našu Goricu, jer – Volim ovaj Grad! – poručio je Ačkar.

Mihael Zmajlović, zajednički kandidat SDP-a i platforme Možemo!, u ponedjeljak je službeno predao kandidaturu za župana Zagrebačke županije.

Pred Županijskim izbornim povjerenstvom u Zagrebu u tome su mu se pridružili kandidati za zamjenike Krunoslav Sohora (SDP) i Vildana Botonjić (Možemo!), gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel te načelnici Brdovca i Kloštar Ivanića, Alen Prelec i Željko Filipović. Oni su, kako ističu, svojim prisustvom izrazili potporu kandidaturi i time potvrdili da i stanovnici brojnih općina i gradova iščekuju promjene na županijskoj razini.

– Moj motiv za kandidaturu je iskren i jednostavan, sustav predugo ne funkcionira, a posljedice snose ljudi, gradovi i općine! Vrijeme je za promjenu, za preuzimanje odgovornosti i uvođenje reda! – istaknuo je Zmajlović.

Najavio je i kako će se, ako za to dobije povjerenje građana, od prvog dana posvetiti rješavanju gorućih problema u Županiji; urušenog zdravstvenog sustava, neučinkovitog i preskupog javnog prijevoza i općenito loše prometne povezanosti kao i izazova s kojima se suočavaju mladi.

– Svakodnevno obilazimo teren i vidimo koliko je velika želja za promjenom u svim gradovima i općinama. Građani često niti ne znaju koje su nadležnosti Županije, što je sadašnjem vodstvu omogućilo da se skriva od odgovornosti – dodao je Zmajlović.

Mihael Zmajlović u društvu kandidata za njegove zamjenike

Istaknuo je i kako župan mora biti među ljudima, a ne zatvoren u uredima. U tome ga podupiru kandidati za zamjenike župana, Krunoslav Sohora i Vildana Botonjić, koji dodatno naglašavaju važnost zajedničkog djelovanja stranaka kad je riječ o razvoju i stavljanju potreba ljudi na prvo mjesto.

Zmajlović je zaključno pozvao građane da izađu na izbore i izaberu Županiju posvećenu potrebama svojih stanovnika, ravnomjerno razvijenu, modernu i solidarnu. Službeni početak kampanje najavljen je uz jasnu poruku:

– Nakon 25 godina, vrijeme je za novu snagu u Zagrebačkoj županiji. Vrijeme je za novog župana!

Kandidatkinje koalicije SDP-a, Možemo!, GLAS-a i DOSIP-a za čelne funkcije Grada Velike Gorice, Ivana Mlinar za gradonačelnicu i Ivana Novković za dogradonačelnicu, prve su u ponedjeljak točno u podne službeno predale potpise za kandidaturu.

“Prikupljeni broj potpisa uvelike nadilazi potrebni prag, što potvrđuje snažnu podršku građanki i građana Velike Gorice i okolnih mjesta”, stoji u pripćenju.

Prilikom predaje potpisa Ivana Mlinar je izjavila:

– Zahvalna sam svakoj građanki i svakom građaninu Velike Gorice i okolice koji su nam dali svoj potpis podrške za kandidaturu koju danas ponosno predajemo. Zahvalni smo i na svakom prijedlogu i konstruktivnoj kritici, jer ćemo nastojati uvažiti svaku koja je usmjerena na dobrobit svih. U ime cijelog mojeg tima hvala od srca još jednom i priželjkujem korektnu kampanju koja će biti isključivo u interesu građana našeg grada.

Predaja potpisa označava početak službene kandidature Ivane Mlinar i Ivane Novković, koje naglašavaju da će u predstojećoj kampanji slušati ljude, uvažavati potrebe zajednice te ponuditi rješenja koja će Veliku Goricu učiniti gradom za sve.

Danas je u Dugom Selu župan Zagrebačke županije i kandidat za župana na lokalnim izborima, Stjepan Kožić održao konferenciju za medije na kojoj su predstavljeni rezultati ulaganja Zagrebačke županije u školstvo i obrazovanje. Na konferenciji je župan govorio uz podršku koalicije Stjepan Kožić – nezavisna lista (SKNL), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Domovinskog pokreta (DP).

–Brojke pokazuju ono što je najvažnije, a to je da je Zagrebačka županija predvodnik u Hrvatskoj kada je riječ o ulaganju u školstvo i stvaranju boljih uvjeta za obrazovanje djece i mladih. Među svim hrvatskim županijama, upravo smo mi osigurali najviše sredstava za izgradnju škola i prelazak na jednosmjensku nastavu, što je cilj koje odgovorno i sustavno težimo – istaknuo je župan Kožić.

Dogradnjom škola do jednosmjenske nastave

Zagrebačka županija danas provodi najveći investicijski ciklus u školstvu u svojoj povijesti. Poseban naglasak stavljen je na sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Za pet školskih objekata ukupne vrijednosti 55 milijuna eura odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 47 milijuna eura. Najveći pojedinačni projekt među dosad odobrenim je izgradnja nove osnovne škole u Dugom Selu, za 24 razredna odjela, s dvodijelnom i malom sportskom dvoranom, ukupne vrijednosti 19,3 milijuna eura. Realizacijom tog projekta, Osnovna škola Josipa Zorića u Dugom Selu i Osnovna škola Stjepana Radića u Božjakovini prijeći će na rad u jednoj smjeni.

Uz već osigurana sredstva, Zagrebačka županija priprema nove projekte za prijavu na NPOO – tijekom svibnja bit će prijavljena još četiri školska objekta, ukupne procijenjene vrijednosti oko 25 milijuna eura. Također, u tijeku je izrada projektne dokumentacije za još devet škola, s ciljem prijave na iduće pozive do kraja rujna 2025. godine.

–Naša odgovornost bila je prepoznati priliku i iskoristiti sve izvore financiranja kako bismo unaprijedili školsku infrastrukturu i omogućili što većem broju učenika kvalitetnu jednosmjensku nastavu. Uz izgradnju i dogradnju novih škola, jednako nam je važno modernizirati postojeće objekte kako bismo učenicima osigurali bolje uvjete, a školama veću energetsku učinkovitost i niže troškove. Trenutno se provodi energetska obnova škola kroz projekt ukupne vrijednosti 21,5 milijuna eura – dodao je župan.

Ravnomjeran razvoj – dugogodišnja vizija Zagrebačke županije

Kako bi dodatno ojačala školsku infrastrukturu, Zagrebačka županija je kroz mandatno razdoblje provela mjere ravnomjernog ulaganja u školsku infrastrukturu, dodjeljujući potpore gradovima i općinama, pri čemu je uloženo više od 8 milijuna eura za izgradnju i opremanje 18 dječjih igrališta, pet vrtića i pet područnih škola. Posebna pažnja posvećena je i jačanju strukovnog obrazovanja kroz tri regionalna centra kompetentnosti u Velikoj Gorici, Dugom Selu i Samoboru. U tim centrima učenici stječu znanja iz robotike, 3D modeliranja i rada na CNC strojevima, pripremajući se za tržište rada budućnosti.

– Obrazovanje je ono što me najviše motivira u ovom poslu. Brojke, projekti i osigurana sredstva jasno pokazuju da znamo što radimo i da ulaganja planiramo odgovorno i strateški. Iskustvo koje sam stekao i ostvareni rezultati obvezuju me da nastavim raditi predano, s jasnim ciljem da svako dijete u Zagrebačkoj županiji ima priliku učiti u jednoj smjeni, u modernoj i kvalitetnoj školi – zaključio je župan Stjepan Kožić.

Uz infrastrukturna ulaganja, Zagrebačka županija sustavno ulaže i u podršku mladima. Tako su od 1. siječnja 2025. godine stipendije za učenike i studente povećane za 50 posto, kao dodatna potpora obrazovanju i mladima na području županije.

Dodajmo kako su na konferenciji nazočili i zamjenik župana Ervin Kolarec, načelnik Općine Rugvica Mato Čičak te kandidat za gradonačelnika Dugog Sela Stipo Velić.

Umirovljenici u Hrvatskoj sve više odlučuju nastaviti raditi, a trend rasta broja zaposlenih umirovljenika postaje sve očigledniji. U posljednjem mjesecu na tržištu rada pojavilo se gotovo 500 novih zaposlenih umirovljenika, a najviše ih je našlo zaposlenje u trgovini, prenosi Mirovina.hr.

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena, što je za gotovo 500 više nego u veljači. Najveći broj umirovljenika zaposlen je u trgovini, koja okuplja više od 5.700 zaposlenih korisnika mirovina. I dok trgovina i dalje prednjači, sve više umirovljenika zaposleno je i u drugim djelatnostima, poput prerađivačke industrije, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, zdravstva i obrazovanja.

Umirovljenici se sve češće zapošljavaju u administraciji, građevinskoj industriji, prijevozu, skladištenju, pa čak i u obrazovanju. Na tržištu rada trenutno se nudi više od 500 oglasa namijenjenih umirovljenicima, pri čemu gotovo polovica tih oglasa traži prodavače, dok su tu i oglasi za medicinske sestre, kuhare, konobare, čistače, vozače i zaštitare.

Prilika i izazovi za poslodavce i umirovljenike

Iako se čini da rad u mirovini postaje sve češća opcija za starije radnike, sektor zapošljavanja umirovljenika suočava se s nekoliko izazova. S obzirom na porast broja stranih radnika koji mogu raditi na puno radno vrijeme, poslodavci u turističkoj industriji sve više preferiraju strane radnike zbog njihove veće fleksibilnosti u pogledu radnog vremena. Ipak, za mnoge umirovljenike rad u mirovini predstavlja priliku za dodatni prihod i aktivnost, bez potrebe za odustajanjem od uživanja u mirovini.

Mirovinska reforma koja će stupiti na snagu u srpnju 2025. godine donijet će promjene u načinu zapošljavanja umirovljenika. Umirovljenici stariji od 65 godina moći će birati opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine, što će im omogućiti dodatnu financijsku fleksibilnost. Međutim, na primjenu ovih izmjena morat ćemo pričekati do 2026. godine.

Hrvatska se suočava s rastućim trendom zapošljavanja starijih radnika. Trenutno je na tržištu rada oko 147.000 zaposlenih starijih od 60 godina, dok ih je više od 36.000 starijih od 65 godina. Za usporedbu, prije pet godina bilo ih je gotovo 50.000 manje, a broj starijih zaposlenika raste iz godine u godinu.

Rad u mirovini postaje normalna stvar?

Rad u mirovini još je uvijek novo područje za mnoge, čini se da postaje ozbiljna opcija za sve više umirovljenika. Kroz prilagodbu zakonodavstva i promjene u mirovinskom sustavu, Hrvatska je na dobrom putu prema omogućavanju veće fleksibilnosti za starije radnike. Uz to, porast broja umirovljenika na tržištu rada može donijeti koristi i poslodavcima koji traže iskusne radnike, kao i samim umirovljenicima koji žele ostati aktivni i financijski neovisni.