Poveži se s nama

Politika

Dan državnosti – kako, zašto i kada

Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. donio povijesnu Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske čime je pokrenut postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika te se taj dan od 2001. godine obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske

Objavljeno

Referendumom održanim 19. svibnja 1991. godine čak  93,24 posto građana izjasnilo se potvrdno na pitanje da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama, a 92,18 posto građana izjasnilo se da su protiv toga da RH ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da “ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje”. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Podsjetimo,  do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Unatrag mjesec dana, na dnevni red došlo je pitanje obilježavanja Dana državnosti  na datum 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković objašnjavajući ju stavom kako je taj datum više prihvaćen i omiljen, a sukladno javnom mnijenju hrvatskih građana.

Politika

MOST-ovci žele ‘Vodu u Ustav’

Prikupljali potpise za svoju inicijativu u Velikoj Gorici

Objavljeno

on

U srijedu je u Velikoj Gorici Most prikupljao potpise za inicijativu ‘Vodu u Ustav’. Podršku je pružio i saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja.

– Prikupljanje potpisa ide odlično, a u Veliku Goricu sam stigao kako bih podržao stranačke kolege – poručio je Grmoja.

– Svaki pojedinac u Hrvatskoj ima pravo na pitku i čistu vodu! Ne smije se dopustiti privatizacija javne opskrbe vodom, mora ostati neprofitna javna služba, jer vodne resurse treba zauvijek čuvati kao opće dobro pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske – poručili su iz Mosta.

Nastavi čitati

Politika

Poskupljenje cigareta, alkohola, ali i slatkih bezalkoholnih pića

U četvrtom krugu porezne reforme po prvi puta Vlada uvodi porez na slatka pića, rasti će cijene alkoholnih pića, a cigarete će najvjerojatnije poskupiti za dvije kune

Objavljeno

on

U Hrvatskoj puši gotovo svaki treći građanin, a zbog visokih troškova liječenja od bolesti koje se uzrokuju pušenjem Ministarstvo zdravstva je za povećanje cijena cigareta i alkohola. Prema prijedlogu novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećanje cigareta bi trebalo biti 50 posto s čime se ministar financija Marić nije složio, a konkretan prijedlog biti će iznesen krajem godine, iako se nazire poskupljenje cigareta za dvije kune!

Što povećanje trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje znači? Vrlo jednostavno, ako ste nepušač onda baš ništa, osim što ćete vrlo vjerojatno osjetiti manje dima oko sebe,budući da bi povećanje cijena moglo presuditi određenom broju pušača, koji bi demotivirani povećanim mjesečnim troškovima, a da ne spominjemo troškove na godišnjoj razini, mogli odustati! Naime, ako pušite, za svoje ćete pušačke potrebe morati izdvojiti i dvije kune više nego do sada. Svi pušači se s nostalgijom sjećaju vremena kada je kutija cigareta koštala samo 11 kuna. U aktualnom, četvrtom krugu poreznih reformi novost je poskupljenje cijena slatkih bezalkoholnih pića, a zašto? Naime, riječ je, između ostalog o mjeri za borbu protiv pretilosti koja je posebno proširena među mladima.

Inače, trošarina na duhanske proizvode posljednji je put povećana krajem 2018. godine. Tada su cigarete u prosjeku  također poskupile za dvije kune. Koliko će poskupiti alkohol i slatka bezalkoholna pića, još nije poznato, no neminovno je da će do povećanja cijena do kraja godine doći.

Nastavi čitati

Politika

EU Hrvatskoj daje ‘zeleno svijetlo’ za Schengen

Nakon šest godina članstva RH u Europskoj uniji, Hrvatska bi uskoro, prema neslužbenim informacijama iz Bruxellesa, mogla konačno postati dio Schengen zone. Zašto nam je to bitan iskorak, i u čemu će nam ova promjena donijeti olakšanje?

Objavljeno

on

Znate li što je Schengen?

Područje na kojem se kod prelaska granica ne pregledavaju putovnice, takozvano “područje Schengena”, jedan je od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Ovo pravo europskog demosa olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.

Podsjetimo, Schengen trenutno obuhvaća 26 država, od čega su 22 države unutar EU i četiri izvan nje (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn). Šest država članica EU nisu dio Schengena: Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su odlučile same upravljati vlastitim graničnim prostorom, te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje tek trebaju postati dio Schengena.

Hrvatski ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike, na čemu se paralelno radi na političkom i tehničkoj razini. Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine, odnosno do hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Iz Europske komisije Hrvatskoj stigle pristižu zasad još neslužbene informacije kako smo kao članica ispunili sve tehničke uvjete za pristup schengenskom prostoru, doznaje Večernji list.

Kako Komisija uskoro prekida s radom u ljetnim mjesecima, službena se potvrda očekuje u rujnu. Time su Hrvatska i prvenstveno MUP, završili iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanje tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor. No da bi se zaista i ušlo u Schengen, loptica se prebacuje na političko polje jer tu odluku mora odobriti Vijeće EU, odnosno sve njezine članice, a tu se najviše insinuira na Sloveniju.

Naime, treba imati na umu da unatoč ovom napretku, odgovor EU na pitanje ulaska u Schengen još uvijek nije 100 posto ‘DA’! Naime, Rumunjska i Bugarska koje su prije nas zadovoljile kriterije, još nisu ušle u Schengen zbog političke situacije. Hrvatskoj bi u tom smislu, kao što smo prethodno spomenuli, problem mogla predstavljati susjedna Slovenija, otkuda su u više situacija najavljivali kako će svoj pristanak vezati uz hrvatsko prihvaćanje i primjenu arbitražne odluke.

Nastavi čitati

Reporter 385 - 29.08.2019.

Facebook

Izdvojeno