Sinoć je proslavom i dodjelom priznanja na svečanom druženju obilježen Dan dobrovoljnih darivatelja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica. Svečanosti su, koja je održana u posve ispunjenom prostoru restorana Phoenix, bili nazočni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa dr. Josip Jelić, pročelnik za društvene djelatnosti Grada Velika Gorica Zvonko Kunić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Velika Gorica Marija Žirović, ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica mr.sc. Zvonko Katalinić, predsjednik GD Crvenog križa Velika Gorica dr. Ivan Jurkin, ravnateljica Suzana Strunjak i vrijedan tim zaposlenika GD Crvenog križa.
Popis priznanja, zahvalnica, malog i velikog srebrnog znaka, te zlatnog znaka za darovanu krv bio je vrlo dug, čak 246 imena: 24 (žene – 5 puta darovana krv), 76 (10x), 46 (20x), 31 (30x), 32 (40x); 20 (žene 35x, muški 50x), 9 (75x); 100 puta darovana krv – zahvalnica i zlatni znak: Mladen Crnković i Tomislav Bogović; zahvalnica za 125 puta darovanu krv, te izraženu plemenitost i humanost: Dragutin Vanđura i Krešimir Kralj. Dobitnici obiteljskog priznanja (obitelj u kojoj najmanje dva ili više članova kontinuirano i redovno 5 godina daruju krv): Draganić Vesna i Kruno, Đakulović Ružica i Mate, Hanžek Vera, Ana i Petra, Kučiš Tihomir i Ozren. Završno priznanje uručeno je onima (21 osoba) koji po ocjeni liječnika ne mogu više darivati krv (zdravstveni razlozi, odnosno godine starosti).
U Republici Hrvatskoj osobe ženskog spola krv mogu darivati svaka 4 mjeseca (3 puta godišnje), a muškarci svaka tri mjeseca (4 puta godišnje). Minimalna tjelesna težina darivatelja mora biti 55 kilograma. Po krvnim grupama kod nas je zastupljenost slijedeća: krvna grupa A – 42%, krvna grupa 0 (nula) – 34%, krvna grupa B – 18% i krvna grupa AB – 6%. Zavod za transfuzijsku medicinu (Petrova 3, Zagreb) dnevno skupi između 350 i 400 doza krvi. U cijeloj Hrvatskoj skupi se između 600 i 650 doza dnevno, odnosno oko 180.000 doza krvi godišnje.
Prije dodjele priznanja prigodni program, pjesme i plesove Zagorja i Turopolja, izveo je Folklorni ansambl Turopolje. Za dobro raspoloženje tijekom večeri pobrinuo se Ivica Vincar, ‘sam svoj orkestar’.
Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.
U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb.
Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.
Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak
Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.
Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi.
Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme.
Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo.
Povodom Dana grada, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica sutra, u subotu, 13. prosinca, u 20 sati organizira besplatnu projekciju filma “Downton Abbey: Veliko finale“.
Film donosi završni nastavak popularne sage o obitelji Crawley i izazovima s kojima se suoćavaju.
Ulaznice mogu preuzeti isključivo na blagajni POUVG-a i to sat vremena prije početka filma, pa vrijedi doći ranije i osigurati svoje mjesto.
Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.
Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”, predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić.
Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike.
Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl:
Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.
Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost jepriča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.
U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u serijiPrvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.
Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.