Vijesti
Čemu petarde?! Svake godine 5000 ljubimaca ugine jer je, kao, fora pucati…
Dolazi vrijeme Božića, vrijeme mira i ljubavi… I, nažalost, vrijeme petardi. Jedni se zabavljaju na taj, vrlo primitivan način, a drugi strepe hoće li njihovi ljubimci preživjeti blagdane
Prvu petardu, kaže google, napravio je neki kineski kuhar. Čovjek je prije više od tisuću godina pomiješao sumpor, ugljen i sol, čime je dobio preteču onoga što se danas zove petarda. Tad, prije tisuću godina, stvar se brzo primila, Kinezima toga vremena bila je strašna fora pucati bez veze, a sve je eskaliralo kad su počeli na svakom slavlju pucati petarde jer one, kao, bukom tjeraju zle duhove. Deseto stoljeće, što da im radiš…
Ne zna se ime tog tipa koji je izmislio petardu, ali zna se da je tu stvar koja puca a ne ubija u Europu donio, pogađate, naš čovjek. Imenom i prezimenom – Marko Polo. Na prijelazu s 13. na 14. stoljeće vratio se s Istoka s punom vrećom petardi i, naravno, srednjovjekovna Europa poludjela je za novim čudom. Pucati se, jasno, počelo i na prostoru gdje se srednja Europa sudara s Balkanom. Blagdani, fešte, vjenčanja… Samo rokaj!
Problem u cijeloj priči sastoji se u tome da je vrijeme – kao što to i inače ima običaj – prolazilo, doguralo i do 21. stoljeća. Do 2018. godine, konkretnije. Do jednog mirnog nedjeljnog poslijepodneva, desetak dana prije Božića, u kojem su idilu prekinule – petarde?! Pas Diego u sekundi se uskomešao, krenuo lajati u zrak, mačak Zumba se ukipio – sve je u redu, to je sve od životinja što imam – a ja sam osjetio nemir. Halo, 21. stoljeće i to… Čemu, zašto, kome potrebno?
Ako čak ni kao klinac nisi bio nabrijan na nešto što zapališ, baciš i onda to pukne, još ti je teže shvatiti odakle ikome potreba za nečim toliko, složit ćete se, prizemnim i besmislenim. Ako ništa drugo, sve to košta nekoliko novaca. I onda zapališ, baciš i to pukne… Evo, ponovio sam još jednom, opet zvuči kao nešto što nema smisla.
Pa dobro, reći će možda netko, petarde uglavnom bacaju djeca. Pa dobro, ta djeca imaju roditelje koji očito misle da je to normalno, odgovorit ću na to. Iako, daleko od toga da nema genijalaca starije dobi koji pronalaze zadovoljstvo u zabavi koji nude petarde.
– Evolucijski smo predisponirani za to da jak zvuk izaziva urođenu reakciju straha, a strah je povezan sa adrenalinom. Budući da opasnost od petardi ne doživljavamo kao dovoljno jaku, osjećaj uzbuđenja je dominantniji. Tu je još i popratni svjetlosni efekt, koji simbolizira određenu svečanost, pa sve to kod djece i mladih izaziva određeni audio-vizualni doživljaj. Kao i prskalice, vatromet i slično… – objašnjava pedagoginja Anđela Zlatković.
Pirotehnika 13.12.2018., Zagreb – Pirotehnika.
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Problem je ovo, naravno, koji ima rješenje. Da, recimo, roditelji pokušaju objasniti svojoj djeci da je bacanje petardi u civilizaciji 21. stoljeća naprosto glupo, ali i opasno. Po njih i po okolinu. Čitat ćemo, bojim se, ovih dana u ozljedama uzrokovanima petardama, zna to čudo, zamisli, eksplodirati i u ruci…
I još nešto. Ne manje važno. Studije kažu – opet google – da svake godine u Europi u vrijeme blagdana ugine više od 5000 kućnih ljubimaca! Ej, pet tisuća?! Zbog srčanih udara od petardi pet tisuća obitelji ostane bez svoga člana! Uh, koliko razloga da normalan čovjek shvati da sve to skupa stvarno nema smisla.
Za početak, ne bi bilo loše da policija bude malo ažurnija… Petarde je dozvoljeno bacati od 26. prosinca do 1. siječnja, tako kaže zakon, ali rokaju one već danima. Iako je to, da utvrdimo gradivo, i glupo i opasno.
15. prosinca 2025. godine Muzej Turopolja na adresi Trg kralja Tomislava 1 u Velikoj Gorici do daljnjega zatvara svoja vrata za posjetitelje – stoji u obavijesti na službenoj stranici našega gradskog muzeja.
Naime, natječaj za obnovu zgrade nakon potresa bliži se kraju i uskoro počinje cjelokupna revitalizacija zgrade Muzeja. Osim građevinskih radova predviđen je i novi stalni postav nakon čega će Muzej zasjati novim sjajem.
Foto: Marija Vrbanus
Ostale lokacije – Kurija Modić Bedeković, Zavičajna zbirka Vukomeričkih Gorica i Etno kuća Šćitarjevo – otvorene su za posjete po dogovoru.
Muzejska suvenirnica bit će preseljena u prostor Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja na adresi Šetalište Franje Lučića 15, gdje će se privremeno održavati i ostali programi Muzeja Turopolja.
Foto: Marija Vrbanus
HOTNEWS
NOVI KORAK Velika Gorica potpisala kandidaturu za dobivanje Zero Waste certifikata
U prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika.
U prostorijama Turističke zajednice grada Velike Gorice danas se održava Konferencija o gospodarenju otpadom gdje su predstavljeni ključni koraci te budući planovi za unapređenje sustava zaštite okoliša, a koji doprinose izgradnji čišćeg, sigurnijeg i održivijeg grada.
Ujedno, potpisan je i ugovor o kandidaturi za dobivanje Zero Waste certifikata.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Ovime je Velika Gorica postala kandidat za taj certifikat izvrsnosti a u narednim godinama obvezuje se ispuniti uvjete Zero Europe mreže. Jedan od glavnih uvjeta je postizanje ambicioznih ciljeva u gospodarenju otpadom, odnosno još boljih u odnosu od one propisane na nacionalnoj razini, a riječ je o čak 40 kriterija. Također je naglasak na prevenciji nastanka otpada, te dati maksimum da se već nastali otpad reciklira – objasnio je Marko Košak, koordinator Zero Waste Europe mreže u Hrvatskoj i dao primjer grada Preloga koji je od 2015. godine s tek 18 posto recikliranog otpada došao danas na razinu od više od 70 posto, po čemu je najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj.
Velika Gorica je trenutačno na 40 posto odvajanja otpada – rekao je direktor VG Čistoće Jurica Jurjević.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Dug je put još ispred nas da bi ostvarili ciljeve koji nisu samo da bi se mi mogli hvaliti brojkama, već unaprijedili kvalitetu života u gradu u kojem živimo. U ovom trenutku smo u fazi završetka analize i kontrole odvajanja otpada na području Velike Gorice i svih općina s kojima radimo. Standardna problematika je što nam bio-otpad zauzima 50% od ukupnog miješanog komunalnog otpada. Dodatnih 20% je plastika i to je neki prostor gdje vidimo najveći prostor za napredak. Zato smo odlučili od 2026. godine uvesti dva puta mjesečno odvoz žutih kanti. Nakon plastike ćemo ići prema drugim frakcijama, prvenstveno prema bio-otpadu, a ima tu i prostora i za papir – istaknuo je Jurjević.
Veliki problem grada su i divlja odlagališta, no prema ona su u velikoj mjeri izvan jurisdikcije Velike Gorice.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Velika Gorica je tu kao grad napravila sve što je u njenoj moći, u konačnici i podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja. To je sada predmet ili istraživanja ili provođenja izvida od strane državnog odvjetništva. Najproblematičniji su divlji deponiji na području Kosnice, u blizini vodozaštitnog područja prve i druge kategorije. S javnih površina je unazad oko dvije godine zbrinuti gotovo 3.000 tona glomaznog otpada – dodao je direktor VG Čistoće.
Podaci za prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta koje je otvoreno ove godine u trećem mjesecu zapravo govore o velikoj svijesti građana. U spomenutom razdoblju evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika, što je u prosjeku 200 do 300 ljudi dnevno.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Grad Velika Gorica odlučan je u provedbi prakse da sada zajedno sa svojim partnerima postiže cilj održivijeg gospodarenja otpadom – poručila je Gordana Mikulčić-Krnjaja, viša savjetnica u odjelu za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu u okoliša Grada Velike Gorice.
Vijesti
Vozač s 1,90 promila izazvao sudar u Drnku – policija zabilježila 41 prekršaj i najavljuje novu akciju
Tijekom pojačanog nadzora policija je uhitila dvojicu vozača, zabilježila pet prometnih nesreća i najavila novu akciju.
