Povežite se s nama

Vijesti

Čemu petarde?! Svake godine 5000 ljubimaca ugine jer je, kao, fora pucati…

Dolazi vrijeme Božića, vrijeme mira i ljubavi… I, nažalost, vrijeme petardi. Jedni se zabavljaju na taj, vrlo primitivan način, a drugi strepe hoće li njihovi ljubimci preživjeti blagdane

Objavljeno

na

Prvu petardu, kaže google, napravio je neki kineski kuhar. Čovjek je prije više od tisuću godina pomiješao sumpor, ugljen i sol, čime je dobio preteču onoga što se danas zove petarda. Tad, prije tisuću godina, stvar se brzo primila, Kinezima toga vremena bila je strašna fora pucati bez veze, a sve je eskaliralo kad su počeli na svakom slavlju pucati petarde jer one, kao, bukom tjeraju zle duhove. Deseto stoljeće, što da im radiš…

Ne zna se ime tog tipa koji je izmislio petardu, ali zna se da je tu stvar koja puca a ne ubija u Europu donio, pogađate, naš čovjek. Imenom i prezimenom – Marko Polo. Na prijelazu s 13. na 14. stoljeće vratio se s Istoka s punom vrećom petardi i, naravno, srednjovjekovna Europa poludjela je za novim čudom. Pucati se, jasno, počelo i na prostoru gdje se srednja Europa sudara s Balkanom. Blagdani, fešte, vjenčanja… Samo rokaj!

Problem u cijeloj priči sastoji se u tome da je vrijeme – kao što to i inače ima običaj – prolazilo, doguralo i do 21. stoljeća. Do 2018. godine, konkretnije. Do jednog mirnog nedjeljnog poslijepodneva, desetak dana prije Božića, u kojem su idilu prekinule – petarde?! Pas Diego u sekundi se uskomešao, krenuo lajati u zrak, mačak Zumba se ukipio – sve je u redu, to je sve od životinja što imam – a ja sam osjetio nemir. Halo, 21. stoljeće i to… Čemu, zašto, kome potrebno?

Ako čak ni kao klinac nisi bio nabrijan na nešto što zapališ, baciš i onda to pukne, još ti je teže shvatiti odakle ikome potreba za nečim toliko, složit ćete se, prizemnim i besmislenim. Ako ništa drugo, sve to košta nekoliko novaca. I onda zapališ, baciš i to pukne… Evo, ponovio sam još jednom, opet zvuči kao nešto što nema smisla.

Pa dobro, reći će možda netko, petarde uglavnom bacaju djeca. Pa dobro, ta djeca imaju roditelje koji očito misle da je to normalno, odgovorit ću na to. Iako, daleko od toga da nema genijalaca starije dobi koji pronalaze zadovoljstvo u zabavi koji nude petarde.

– Evolucijski smo predisponirani za to da jak zvuk izaziva urođenu reakciju straha, a strah je povezan sa adrenalinom. Budući da opasnost od petardi ne doživljavamo kao dovoljno jaku, osjećaj uzbuđenja je dominantniji. Tu je još i popratni svjetlosni efekt, koji simbolizira određenu svečanost, pa sve to kod djece i mladih izaziva određeni audio-vizualni doživljaj. Kao i prskalice, vatromet i slično… – objašnjava pedagoginja Anđela Zlatković.

Pirotehnika 13.12.2018., Zagreb – Pirotehnika.
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Problem je ovo, naravno, koji ima rješenje. Da, recimo, roditelji pokušaju objasniti svojoj djeci da je bacanje petardi u civilizaciji 21. stoljeća naprosto glupo, ali i opasno. Po njih i po okolinu. Čitat ćemo, bojim se, ovih dana u ozljedama uzrokovanima petardama, zna to čudo, zamisli, eksplodirati i u ruci…

I još nešto. Ne manje važno. Studije kažu – opet google – da svake godine u Europi u vrijeme blagdana ugine više od 5000 kućnih ljubimaca! Ej, pet tisuća?! Zbog srčanih udara od petardi pet tisuća obitelji ostane bez svoga člana! Uh, koliko razloga da normalan čovjek shvati da sve to skupa stvarno nema smisla.

Za početak, ne bi bilo loše da policija bude malo ažurnija… Petarde je dozvoljeno bacati od 26. prosinca do 1. siječnja, tako kaže zakon, ali rokaju one već danima. Iako je to, da utvrdimo gradivo, i glupo i opasno.

Kultura

MATIČIN ČETVRTAK kako istražiti svoje pretke i obiteljsku povijest

Deda, a jesi i ti imao dedu?

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 2. travnja održat će se novo izdanje Matičinog četvrtka u organizicaciji Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Predavanje pod naslovom „Deda, a jesi i ti imao dedu?“ održat će Alka Horvat, članica Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“.

Horvat će također govoriti o praktičnim savjetima za početnike u istraživanju predaka, matematici predaka, odnosno eksponencijalnom rastu broja predaka kroz generacije te o životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića, znamenitog hrvatskog polihistora i jednog od prvih rodoslovaca u Hrvatskoj.

Predavanje će biti održano na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a moći će se pratiti i putem web stranice Ogranka, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Vijesti

Zagreb opet podrhtava – potres magnitude 1,5 osjetili građani s istoka grada

Građani javljali su da su osjetili kratko podrhtavanje i čuli glasan zvuk.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: potres, ilustrativna/ Borna Filic/PIXSELL

Dio građana Zagreba jutros je isjetio novo podrhtavanje tla. Kako piše Zagreb.info, potres magnitude 1,5 prema Richteru zabilježen je u 10:11 sati, a prema podacima EMSC-a epicentar je bio oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Najviše dojava stiglo je s područja Gornje Dubrave, Markuševca, Čučerja, Dankovca i okolnih naselja. Neki su opisivali “glasan zvuk”, drugi “lagano drmanje”, a bilo je i komentara da se čulo “kao eksplozija u daljini”.

Krajem ožujka Seizmološka služba zabilježila je još jedan potres na području Medvednice. Tada je magnituda iznosila 2,6 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je III stupnja EMS ljestvice.

Nastavite čitati

Moja županija

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Lovački savez Zagrebačke županije obilježio je u Zaprešiću 30 godina djelovanja, a svečanost je održana u prostoru Vršilnice uz sudjelovanje brojnih predstavnika lovačkih društava, lokalne samouprave i državnih institucija.

Ovo značajno jubilejsko okupljanje poslužilo je kao prilika za osvrt na razvoj i rezultate Saveza kroz tri desetljeća rada. Prema riječima predsjednika Lovačkog saveza Zagrebačke županije i Hrvatskog lovačkog saveza Mate Čička, danas u sastavu županijske organizacije djeluje 83 lovačka društva te više od 3600 lovaca.

Istaknuo je kako su od 1996. godine do danas mnogi pojedinci dali svoj doprinos razvoju i promociji lovstva te im je ovom prilikom uputio zahvalu.

„Puno dobrih ljudi radilo je na promociji lovstva od 1996. godine do danas. Ovo je prilika da se svima njima kaže jedno veliko hvala“, rekao je Čičak, istaknuvši brojne uspjehe u protekla tri desetljeća.

U svom obraćanju posebno se osvrnuo na rezultate u kinologiji i sportskom streljaštvu, gdje su članovi Saveza ostvarili zapažene uspjehe, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Među istaknutim rezultatima izdvojio je pojedinačne i ekipne uspjehe na europskim natjecanjima.

„Bilo je tu puno sjajnih kinologa, a i rezultati u lovnom streljaštvu bili su izvrsni, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, kada imamo državne prvake, ali i brojne uspjehe na međunarodnoj sceni. Mario Genzić bio je treći na Europskom prvenstvu, dok je naša ekipa lani bila ukupni pobjednik. Tu su i naši kinolozi Postić, Gligora, Štritof, Škrobot i brojni drugi“, rekao je Čičak, istaknuvši kako je Lovački savez Zagrebačke županije perjanica hrvatskog lovstva.

Posebno je zahvalio Zagrebačkoj županiji te gradovima i općinama na kontinuiranoj podršci, istaknuvši kako se kroz različite modele financiranja i suradnje osigurava stabilno djelovanje lovačkih društava.

U ime Županije na svečanosti je sudjelovao zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je podsjetio na važnu ulogu Županije u razdoblju kada su prvi put dodjeljivane koncesije lovišta domaćim društvima.

„Bio je to pun pogodak, a slijedom toga mi njima i produžujemo koncesije, ali i osiguravano značajne potpore za njihovo djelovanje, od uređenja lovačkih domova pa do potpora za unos divljači u lovište“, naglasio je Tomljenović, dodajući kako Županija i dalje pruža snažnu potporu lovcima i njihovim aktivnostima.

Svečanosti je nazočio i ministar unutarnjih poslova te potpredsjednik Vlade RH Davor Božinović, koji je istaknuo važnost i širu društvenu ulogu lovaca.

„Trideset godina Lovačkog saveza obljetnica je koja je vrijedna svakog poštovanja. Vaša je uloga je puno više od lovačke aktivnosti, jer vi doprinosite očuvanju prirode, kao i odgovornosti prema sigurnosti zajednice“, rekao je Božinović.

Program obilježavanja 30. obljetnice održan je u Vršilnici, a najavljeno je da će tijekom 2026. godine Zaprešić biti domaćin nizu lovnih manifestacija koje će završiti svečanim Lovačkim balom 27. studenoga.

Čestitku povodom jubileja uputio je i gradonačelnik Željko Turk, koji je naglasio kako Grad Zaprešić prepoznaje i cijeni doprinos lovačkih društava u zaštiti prirode i okoliša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Uskrsni sajam u Dubravici okupio OPG-ove i brojne posjetitelje

Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, a sajmovi su važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Dubravici je protekle subote održan tradicionalni Uskrsni sajam koji je i ove godine okupio lokalne OPG-ove, udruge te posjetitelje iz same općine i okolnih područja.

Manifestacija je svečano otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je tom prilikom naglasio važnost razvijene komunalne i prometne infrastrukture u općini, ali i veliki broj djece i mladih na sajmu kao snažan pokazatelj perspektive i vitalnosti lokalne zajednice.

Programu se pridružio i načelnik Općine Dubravica Marin Štritof, koji je u svom obraćanju istaknuo zajedništvo i optimizam kao ključne preduvjete za održavanje i razvoj ovakvih događanja.

U ime Zagrebačke županije nazočio je zamjenik župana Damir Tomljenović, zajedno s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović. Tomljenović je istaknuo kako su sajmovi važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije, a pritom je uputio i poziv poljoprivrednicima na prijavu na županijske natječaje. „Ove godine raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine“, naglasio je Tomljenović.

Sajamski prostor bio je ispunjen ponudom domaćih proizvoda – od suhomesnatih delicija, jaja i kolača do raznih uskrsnih dekoracija i rukotvorina, a posjetitelji su mogli kušati i kupiti najbolje iz lokalne proizvodnje.

U sklopu programa organizirano je i ocjenjivanje proizvoda, pri čemu je stručni žiri odabrao najbolje izlagače. Dodijeljena su priznanja najboljim vinarima te nagrada za najbolju domaću šunku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Škole u fokusu nove inicijative: otvoren poziv za pilot projekt

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay by Luboshouska

Borba protiv bacanja hrane ulazi i u učionice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt „Moja škola bez otpada od hrane“, a istodobno je otvorilo i javni poziv kojim traži tri osnovne ili srednje škole spremne sudjelovati u pilot-provedbi.

Riječ je o projektu koji u praksu prenosi preporuke iz nedavno izrađenog Vodiča za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama. Taj dokument nudi konkretne metode za prepoznavanje gdje i kako nastaje višak hrane te načine kako ga smanjiti, a sada će se isti pristup testirati u školskim kuhinjama.

Projekt je zamišljen kroz dva paralelna pravca. S jedne strane, u odabranim školama provodit će se detaljna analiza postojećeg stanja, nakon čega slijedi izrada i provedba mjera za smanjenje otpada te završno vrednovanje rezultata. S druge strane, naglasak je i na edukaciji – znanja će stjecati učenici, nastavnici i profesori, ali i djelatnici koji sudjeluju u pripremi i distribuciji hrane.

Jedan od važnijih ciljeva jest i razvoj konkretnih alata i materijala koji će ostati dostupni i drugim školama, kako bi mogle samostalno primijeniti slične modele i nakon završetka projekta.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci. Sudjelovanje donosi niz prednosti: od stručne podrške i praktičnih rješenja za dugoročno smanjenje otpada, do edukativnih sadržaja i javne promocije kao primjera dobre prakse.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno