Povežite se s nama

Vijesti

Čemu petarde?! Svake godine 5000 ljubimaca ugine jer je, kao, fora pucati…

Dolazi vrijeme Božića, vrijeme mira i ljubavi… I, nažalost, vrijeme petardi. Jedni se zabavljaju na taj, vrlo primitivan način, a drugi strepe hoće li njihovi ljubimci preživjeti blagdane

Objavljeno

na

Prvu petardu, kaže google, napravio je neki kineski kuhar. Čovjek je prije više od tisuću godina pomiješao sumpor, ugljen i sol, čime je dobio preteču onoga što se danas zove petarda. Tad, prije tisuću godina, stvar se brzo primila, Kinezima toga vremena bila je strašna fora pucati bez veze, a sve je eskaliralo kad su počeli na svakom slavlju pucati petarde jer one, kao, bukom tjeraju zle duhove. Deseto stoljeće, što da im radiš…

Ne zna se ime tog tipa koji je izmislio petardu, ali zna se da je tu stvar koja puca a ne ubija u Europu donio, pogađate, naš čovjek. Imenom i prezimenom – Marko Polo. Na prijelazu s 13. na 14. stoljeće vratio se s Istoka s punom vrećom petardi i, naravno, srednjovjekovna Europa poludjela je za novim čudom. Pucati se, jasno, počelo i na prostoru gdje se srednja Europa sudara s Balkanom. Blagdani, fešte, vjenčanja… Samo rokaj!

Problem u cijeloj priči sastoji se u tome da je vrijeme – kao što to i inače ima običaj – prolazilo, doguralo i do 21. stoljeća. Do 2018. godine, konkretnije. Do jednog mirnog nedjeljnog poslijepodneva, desetak dana prije Božića, u kojem su idilu prekinule – petarde?! Pas Diego u sekundi se uskomešao, krenuo lajati u zrak, mačak Zumba se ukipio – sve je u redu, to je sve od životinja što imam – a ja sam osjetio nemir. Halo, 21. stoljeće i to… Čemu, zašto, kome potrebno?

Ako čak ni kao klinac nisi bio nabrijan na nešto što zapališ, baciš i onda to pukne, još ti je teže shvatiti odakle ikome potreba za nečim toliko, složit ćete se, prizemnim i besmislenim. Ako ništa drugo, sve to košta nekoliko novaca. I onda zapališ, baciš i to pukne… Evo, ponovio sam još jednom, opet zvuči kao nešto što nema smisla.

Pa dobro, reći će možda netko, petarde uglavnom bacaju djeca. Pa dobro, ta djeca imaju roditelje koji očito misle da je to normalno, odgovorit ću na to. Iako, daleko od toga da nema genijalaca starije dobi koji pronalaze zadovoljstvo u zabavi koji nude petarde.

– Evolucijski smo predisponirani za to da jak zvuk izaziva urođenu reakciju straha, a strah je povezan sa adrenalinom. Budući da opasnost od petardi ne doživljavamo kao dovoljno jaku, osjećaj uzbuđenja je dominantniji. Tu je još i popratni svjetlosni efekt, koji simbolizira određenu svečanost, pa sve to kod djece i mladih izaziva određeni audio-vizualni doživljaj. Kao i prskalice, vatromet i slično… – objašnjava pedagoginja Anđela Zlatković.

Pirotehnika 13.12.2018., Zagreb – Pirotehnika.
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Problem je ovo, naravno, koji ima rješenje. Da, recimo, roditelji pokušaju objasniti svojoj djeci da je bacanje petardi u civilizaciji 21. stoljeća naprosto glupo, ali i opasno. Po njih i po okolinu. Čitat ćemo, bojim se, ovih dana u ozljedama uzrokovanima petardama, zna to čudo, zamisli, eksplodirati i u ruci…

I još nešto. Ne manje važno. Studije kažu – opet google – da svake godine u Europi u vrijeme blagdana ugine više od 5000 kućnih ljubimaca! Ej, pet tisuća?! Zbog srčanih udara od petardi pet tisuća obitelji ostane bez svoga člana! Uh, koliko razloga da normalan čovjek shvati da sve to skupa stvarno nema smisla.

Za početak, ne bi bilo loše da policija bude malo ažurnija… Petarde je dozvoljeno bacati od 26. prosinca do 1. siječnja, tako kaže zakon, ali rokaju one već danima. Iako je to, da utvrdimo gradivo, i glupo i opasno.

Moja županija

Kontinuirani razvoj sporta donosi nove prilike za županiju

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija zaslužila je ulazak u utrku za naslov Europske regije sporta 2027., čijim bi osvajanjem osvojila priznanje najatraktivnije regije u razvoju sporta i promicanju zdravog načina života u Europi.

Partner udruženja ACES iz Bruxellesa, Berislav Čižmek, danas je uručio certifikat o prihvaćanju kandidature zamjeniku župana Ervinu Kolarecu.

– Ovim aktom Zagrebačka županija dokazuje svoju sposobnost ispunjavanja svih kriterija za ulazak u završnu fazu izbora za Europsku regiju sporta 2027. Nastavit ćemo kontinuirano pratiti razvoj i kvalitetu sportskih programa i infrastrukture u tekućoj godini – rekao je Čižmek te istaknuo kako će posebna pažnja biti posvećena dostupnosti sporta svim građanima, zajedničkom djelovanju županije i lokalnih zajednica te dugoročnoj održivosti sportskih politika.

Zagrebačka županija u 2026. godini izdvaja rekordnih 2,5 milijuna eura za razvoj i rad sportskih saveza i klubova, školski sport, parasport, sportsku rekreaciju, nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događanja te za izgradnju i obnovu sportskih dvorana, igrališta i terena. Također je odobreno 88,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata.

– Kontinuiranim ulaganjima pokazujemo da sport u Zagrebačkoj županiji nije trošak, nego ulaganje u zdravlje i kvalitetu života građana. Vjerujem da će naš rad, rezultati i energija naših sportaša biti prepoznati i nagrađeni ovim europskim priznanjem – rekao je Kolarec, ističući da Zagrebačka županija ima sve što je potrebno za osvajanje titule Europske regije sporta 2027.

Završna odluka i svečana dodjela priznanja održat će se krajem 2027. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Foto: Zagrebačka županija

Nastavite čitati

Vijesti

Pronađeno rješenje za odvoz otpada u Kučama! VG Čistoća dogovorila novi termin

Objavljeno

na

Izazovi s otežanim pristupom komunalnim vozilima u Ulici Franje Lučića u Kučama, o kojima smo izvjestili ranije, dobili su konkretno rješenje. VG Čistoća je s izvođačem radova dogovorila novi model odvoza, kojim se nastoji osigurati što redovitije pražnjenje spremnika unatoč rekonstrukciji prometnice.

Prema dogovoru, komunalni otpad na toj će se lokaciji odvoziti u ranim jutarnjim satima, između 6 i 7 sati, prije početka građevinskih radova. Time bi se trebalo izbjeći preskakanje spremnika i dodatna kašnjenja u rasporedu.

Građani su pozvani da svoje spremnike iznesu večer prije planiranog odvoza, kako bi komunalna vozila mogla nesmetano obaviti posao u dogovorenom terminu.

Nastavite čitati

Vijesti

Hrana koja ne ide u smeće – inicijativa za održivije navike

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrana koja završi kao otpad predstavlja gubitak vrijednih resursa. Taj „višak“ mogao bi postati pomoć najugroženijim skupinama društva.

Kao inicijativa za sprečavanje bacanja hrane, Kaufland u Hrvatskoj provodi preventivne i donacijske aktivnosti u sklopu projekta „Reci neću hrani u smeću“.

U posljednjih sedam godina donirano je više od 1700 tona voća i povrća, preko milijun komada pekarskih proizvoda te više od 500 tisuća prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja.

Zamislite to ovako: ova količina vitamina teži kao 85 punih šlepera koji bi, poredani jedan iza drugoga, stvorili kolonu dugu čak 1,5 kilometar, a pekarski proizvodi činili bi traku dugu preko 160 kilometara što je jednako udaljenosti od Zagreba do Rijeke.

Uspoređujući s prethodnom godinom, količina doniranih pekarskih proizvoda, voća i povrća  u 2025. godini porasla je za 25%, dok je za broj doniranih prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja zabilježen rast od čak 130%.

Kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca, Kaufland prepoznaje svoju odgovornost i nastavlja razvijati inicijative usmjerene na borbu protiv food waste-a te poticati odgovornije upravljanje hranom, svjestan kako su održive promjene moguće samo kroz kontinuiran i zajednički angažman.

Nastavite čitati

Vijesti

Obnova Starog grada Lukavca u punom jeku! Radovi vrijedni 400 tisuća eura traju do ljeta

Cilj je završiti radove u roku od četiri mjeseca i omogućiti održavanje tradicionalne Jurjevske proslave u obnovljenom prostoru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Plemenita opčina turopoljska/FB

Druga faza radova na Starom gradu Lukavcu službeno je započela 6. veljače, a izvodi je građevinska tvrtka Manigra Bau, koja je na javnom natječaju dobila posao vrijedan 400 tisuća eura. Riječ je o fazi konstruktivne obnove dvorca, a radovi bi trebali trajati 120 dana, s ciljem dodatnog statičkog ojačanja objekta i uređenja pročelja.

U ovoj fazi obnove izvode se ključni konstruktivni zahvati koji bi trebali dodatno učvrstiti povijesnu građevinu. Predviđeno je ojačavanje uglova zidova, dodatno učvršćivanje svodova prizemlja te zahvati na zidovima atrija i pročelja. Radovi uključuju i žbukanje svih pročelja te soboslikarske radove, čime će dvorac dobiti i vidljivo obnovljen vanjski izgled. U sklopu zahvata uklanjaju se i postojeće zatege, a cilj je dugoročno stabilizirati objekt.

Planovi ne staju samo na ovoj fazi. Do kraja godine planira se i uređenje poda atrija, kao i priprema dokumentacije za budući unutarnji postav. Paralelno se očekuje i dovršetak glavnog projekta za vanjsko uređenje park-šume, koji je trenutačno u postupku usuglašavanja s konzervatorima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno