Povežite se s nama

Vijesti

Čemu petarde?! Svake godine 5000 ljubimaca ugine jer je, kao, fora pucati…

Dolazi vrijeme Božića, vrijeme mira i ljubavi… I, nažalost, vrijeme petardi. Jedni se zabavljaju na taj, vrlo primitivan način, a drugi strepe hoće li njihovi ljubimci preživjeti blagdane

Objavljeno

na

Prvu petardu, kaže google, napravio je neki kineski kuhar. Čovjek je prije više od tisuću godina pomiješao sumpor, ugljen i sol, čime je dobio preteču onoga što se danas zove petarda. Tad, prije tisuću godina, stvar se brzo primila, Kinezima toga vremena bila je strašna fora pucati bez veze, a sve je eskaliralo kad su počeli na svakom slavlju pucati petarde jer one, kao, bukom tjeraju zle duhove. Deseto stoljeće, što da im radiš…

Ne zna se ime tog tipa koji je izmislio petardu, ali zna se da je tu stvar koja puca a ne ubija u Europu donio, pogađate, naš čovjek. Imenom i prezimenom – Marko Polo. Na prijelazu s 13. na 14. stoljeće vratio se s Istoka s punom vrećom petardi i, naravno, srednjovjekovna Europa poludjela je za novim čudom. Pucati se, jasno, počelo i na prostoru gdje se srednja Europa sudara s Balkanom. Blagdani, fešte, vjenčanja… Samo rokaj!

Problem u cijeloj priči sastoji se u tome da je vrijeme – kao što to i inače ima običaj – prolazilo, doguralo i do 21. stoljeća. Do 2018. godine, konkretnije. Do jednog mirnog nedjeljnog poslijepodneva, desetak dana prije Božića, u kojem su idilu prekinule – petarde?! Pas Diego u sekundi se uskomešao, krenuo lajati u zrak, mačak Zumba se ukipio – sve je u redu, to je sve od životinja što imam – a ja sam osjetio nemir. Halo, 21. stoljeće i to… Čemu, zašto, kome potrebno?

Ako čak ni kao klinac nisi bio nabrijan na nešto što zapališ, baciš i onda to pukne, još ti je teže shvatiti odakle ikome potreba za nečim toliko, složit ćete se, prizemnim i besmislenim. Ako ništa drugo, sve to košta nekoliko novaca. I onda zapališ, baciš i to pukne… Evo, ponovio sam još jednom, opet zvuči kao nešto što nema smisla.

Pa dobro, reći će možda netko, petarde uglavnom bacaju djeca. Pa dobro, ta djeca imaju roditelje koji očito misle da je to normalno, odgovorit ću na to. Iako, daleko od toga da nema genijalaca starije dobi koji pronalaze zadovoljstvo u zabavi koji nude petarde.

– Evolucijski smo predisponirani za to da jak zvuk izaziva urođenu reakciju straha, a strah je povezan sa adrenalinom. Budući da opasnost od petardi ne doživljavamo kao dovoljno jaku, osjećaj uzbuđenja je dominantniji. Tu je još i popratni svjetlosni efekt, koji simbolizira određenu svečanost, pa sve to kod djece i mladih izaziva određeni audio-vizualni doživljaj. Kao i prskalice, vatromet i slično… – objašnjava pedagoginja Anđela Zlatković.

Pirotehnika 13.12.2018., Zagreb – Pirotehnika.
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Problem je ovo, naravno, koji ima rješenje. Da, recimo, roditelji pokušaju objasniti svojoj djeci da je bacanje petardi u civilizaciji 21. stoljeća naprosto glupo, ali i opasno. Po njih i po okolinu. Čitat ćemo, bojim se, ovih dana u ozljedama uzrokovanima petardama, zna to čudo, zamisli, eksplodirati i u ruci…

I još nešto. Ne manje važno. Studije kažu – opet google – da svake godine u Europi u vrijeme blagdana ugine više od 5000 kućnih ljubimaca! Ej, pet tisuća?! Zbog srčanih udara od petardi pet tisuća obitelji ostane bez svoga člana! Uh, koliko razloga da normalan čovjek shvati da sve to skupa stvarno nema smisla.

Za početak, ne bi bilo loše da policija bude malo ažurnija… Petarde je dozvoljeno bacati od 26. prosinca do 1. siječnja, tako kaže zakon, ali rokaju one već danima. Iako je to, da utvrdimo gradivo, i glupo i opasno.

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno