ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Carrie Bradshaw iz Buševca: Ana je novinarka, voditeljica i glumica

Objavljeno

na

Rijetke su prilike u životu novinara kad je intervju zapravo – kava s prijateljem. Ili prijateljicom. U ovom slučaju upravo je tako.– Slušaj, imam ti prijedlog za priču koju će tebi biti vrlo lako napraviti – javio se gazda jednog sunčanog poslijepodneva. – Dobro… – ostao sam malo zbunjen. – Ana Katulić! – otkrio je karte šef, a evo i mene već u sljedećoj sekundi:– Prodano! Ana je, naime, prijateljica. Dugogodišnja, draga prijateljica, kolegica. I odmah sam okrenuo njen broj.

 

-Bok, Ana. Jel’ čitaš ti one moje Priče iz kvarta u Reporteru?- Da… – sad je ona bila zbunjena. – E, znaš tko je glavni lik moje sljedeće priče?- Tko? – mogao sam čuti njene upitnike iznad glave. – Ti – rekao sam i dobro je nasmijao. Preostalo je još jedino uvjeriti je da mislim ozbiljno, dogovoriti kavu, naći se i sjesti… Nismo već dugo, teško je Anu uloviti, a vidjet ćete i zašto. – Kako mi izgleda radni dan? To je kaos. Ima dana kad se budim ujutro u 5.45, radim do jedan na radiju, nešto pojedem, idem dalje i kući se vratim taman na spavanje. Ne bih to smjela reći jer će memama ubiti, ali zadnjih tjedan dana doslovno ni ne spremam krevet, nema smisla – smije se Ana.

 

Novinarstvo je posao, gluma najveća strast

 

Zanimljivo je ovo razdoblje u njenom životu. U novinarstvu je Ana od 19 godina, tamo negdje 2003. je prvi put došla na RVG, onako mlada, prpošna i energična, ali i vrlo talentirana. Bila je i u kadru Velikogoričkih kronika, u informativnom programu RVG-a, često i u eteru, puno je toga natipkala i na stranicama Reportera, a posljednje četiri godine novinarski je rasla i napredovala na Media servisu. Znate ono, “za Media servis, Ana Katulić”… Od prije nekih mjesec dana možemo je slušati na frekvencijama Gold FM-a, radija koji je neka vrsta nasljednika RVG-a, ali novinarstvo je trenutačno u drugom planu. Ana Katulić (5)Ana je, naime, zaluđena glumom. Koketirala je s glumom kao srednjoškolka, a ljubav je ponovno planula kad joj je bilo 28. Otkud netko u glumi u tvojim godinama, krenuo sam “stankovićevski”. – A čuj njega, što to znači u mojim godinama? Dobre su to godine – nasmijala se Ana i nastavila: – Danas kad gledam, mislim da dobar glumac može biti samo onaj tko životno i mentalno sazrije. Ti s 18 godina možeš upisati akademiju, educirati se i učiti, ali tek kad čovjek dođe u zrelije godine, kad skuži i život i samog sebe, istinski može početi promišljati kao glumac. Barem je kod mene tako. Tek kad sam došla u neke godine shvatila sam što je gluma, da tu nema onoga ‘sad ću ja biti lijepa na pozornici’. Ne, gluma je umjetnost koja dolazi iz tebe, nešto što se istinski osjeća. I ja istinski osjećam da je gluma moje biće. Posebna se strast pojavi u očima kad govori o glumi, iako je dodala Ana i da je novinarstvo njen posao, da je toga svjesna, no ljubav je ljubav… – Kad stanem na pozornicu, ja guštam, super mi je. Ali, što je puno važnije, vidim da i ljudi koji me gledaju super. Nema boljeg osjećaja od toga. Da je bilo malo više hrabrosti, možda bi Ana već odavno bila u glumi, možda se ne bi ni dotakla novinarstva. – Nakon srednje škole sam se pripremala za Akademiju, ali bila sam stvarno premlada. Tad me držao taj ‘ja ću biti lijepa na pozornici’ sindrom. A nisam imala pojma što znači biti glumica. Na kraju sam odustala, mislila sam da nisam dovoljno dobra… Nikad nisam otišla na prijemni, umjesto toga sam upisala novinarstvo, završila ga i dosad već u karijeri napravila toliko da mogu biti zadovoljna. Neki kolege imaju više ciljeve, biti super poznati, nagrađivani istraživački novinari, ali ja sam u svim ovim godinama, kroz RVG, Reporter, Vjesnik, Media servis i sad Gold FM, uspjela raditi na širokom dijapazonu poslova, od lokalnog novinarstva, televizijskog, radijskog, praćenja vlade, Sabora… Dobro, čekaj, sad pričamo o glumi, poslije ćemo o novinarstvu. – Aha, oprosti, malo sam se zaletila. Zna joj se dogoditi, čudo je koliko ta može pričati… Dakle, gluma je najbolje što ti se trenutačno događa u životu? – Da, da, da.

 

Predstava s nas dvije kao da rodiš dijete

 

Da se otvori prilika, bi li radila samo to i ništa više? – Naravno! Gledaj, meni je drago što nikad nisam otišla na taj prijemni za Akademiju, više mi se sviđa ovako. Ja to uvijek govorim, a frendovi mi se smiju, ali mislim da se sve u životu događa u nekim krugovima, u spirali. Svaki krug se mora zatvoriti da bi krenuo dalje, ali na kraju te put ipak dovede tamo gdje treba. Možda djeluje malo mistično, duhovno, ali ja to tako nekako vidim. Kao spiralu. Evo, gledaj mene. Htjela sam upisati glumu, odustala sam, krenula na drugu stranu, bavila se novinarstvom, ali opet sam se vratila na glumu. I u njoj bi, jasno vam je već, žarko željela ostati. A počela je jako dobro.

 

 

Sredinom travnja premijeru je doživjela monodrama “Mala poduzetnica u velikoj blokadi”, autorice Romane Rožić, u kojoj glavnu i jedinu ulogu igra Ana Katulić. I, kažu kritike, igra je sjajno. – S Romanom, našom goričkom akademski obrazovanom redateljicom, našla sam se jedan dan na kavi i pitala me: ‘Hoćemo nešto zajedno raditi?’ I tako smo se dogovorile da napravi monodramu koju će napisati baš za mene. I ja sam rekla: ‘Super, može!’ Napisala je tekst i poslala mi ga, a kad sam ga pročitala u sekundi sam shvatila: ‘Da, to je ono što želim raditi’ – prepričava mi Ana početak suradnje sa svojom rođakinjom.– Da, daljnje smo rođakinje, i ona je porijeklom iz Buševca. Znamo se još iz vremena dok je radila u pučkom kazalištu u Buševcu, u kojem sam bila i ja, a sretale smo se i kasnije u novinarsko-glumačkim krugovima. Ona je puno radila u Berlinu, osmislila je koncept emisije Parlaonica na HTV-u, puno je radila s pučkim kazalištima, ima i neke filmove… – nabrajala je Ana. Od teksta i euforije do premijere prošlo je dosta vremena, više od plana.- Znale smo se zezati da smo porodile dijete, i za to treba devet mjeseci, koliko i nama za predstavu – kaže Katulićka i nastavlja: – Prošlo ljeto smo krenule s probama i u to smo ušle potpuno same. Ona, ja i baš nitko više. Pazi, nemamo love, nemamo prostor… Imamo tekst i volju. Imale smo probe kod Romane doma, pa kod mene u stanu, snalazile smo se. Tu su i poslovi, svaka ima svoje obaveze, nije nam to bila primarna stvar u životu… I na kraju se sve to otegnulo na skoro godinu dana. Ili, ako ćemo tako gledati, punih devet mjeseci. U zadnjoj fazi, ističe i zahvaljuje, pomogao je i Grad, dobila je na korištenje dvoranu Galženica, u kojoj bi uskoro moglo doći i do goričke premijere. Izvedbu na Susrete kazališnih amatera Zagrebačke županije Ana naziva pretpremijerom. – Uh, sreća da nam se otvorila ta prilika. To ti je kao kad žvačeš žvakaću predugo, jednostavno je moraš ispljunuti. Meni je došao taj moment, da smo još malo čekali, vjerojatno bi mi predstava postala grozna, počela me živcirati. Ukratko, progutala bi tu žvakaću – opisuje taj osjećaj Ana. Kad smo već kod osjećaja, kakav je osjećaj bio ispljunuti žvakaću? – Bilo je super! Prošlo je odlično. Osvojile smo nagrade, Romana za najbolji novi dramski tekst, a ja za najbolju glavnu žensku ulogu na smotri. I kritike su jako dobro, a sve to je dobra polazna točka, govori da sve to nešto vrijedi. To nam je važno jer ćemo predstavu raditi i dalje – najavila je Ana.

 

Kad prijatelji ne znaju smije li se smijati…

 

Predstava nije jedna od onih “laganih”, izaziva emocije, ali glavni cilj cure su postigle. – Kako je ovo na neki način angažirano kazalište, nismo znali kako će publika reagirati, hoće li taj tekst doživjeti kao nas dvije. Nama je to bilo super od početka, ali nismo znali hoće li biti i publici. Tema krize, represije, nema se novaca, svi kukaju… To je svakodnevna tema koju slušamo po kafićima, bojala sam se da će ljudima biti dosadno sad gledati i predstavu s tom tematikom. U smislu, ‘o super, još jedna predstava o krizi, to je već viđeno…’ A mi smo baš takve komentare htjele izbjeći. Htjele i uspjele. A koja je priča predstave? – Radi se o profesorici hrvatskog jezika koja u nekom trenutku nije htjela dati mito da bi dobila posao u školi i odlučila je postati poduzetnica u kulturi, baviti se izdavaštvom. I nakon nekog vremena krenu represije, blokade, prisilne naplate, ovrhe… Ana Katulić (3)Sve ono što je zadnjih desetak godina zapravo hrvatska svakodnevica. I taj lik male poduzetnice, koja predstavlja svakog od nas, okosnica je priče u kojoj ona ostaje pozitivna cijelo vrijeme. Iako je smeta cijeli sustav funkcioniranja države, koji je samo prividno tu da bi bio na usluzi građanima – ukratko će Ana. Za više informacija, naravno, posjetite prvu sljedeću izvedbu “Male poduzetnice u velikoj blokadi”… Glumici u svojoj prvoj monodrami nije lako prvi put izaći pred publiku. – Uh, opasno me uhvatila trema. Otkad sam dobila tekst u ruke, svojski sam se dala u to, željela samo to raditi, ali opet ti u cijelom tom procesu prođe kroz glavu: ‘Moj Bože, ja radim monodramu koja traje sat i 15 minuta. Ja sama moram ljude držati budnima sat i 15 minuta!’ To nije mala stvar. I onda sam krenula gledati monodrame, pa počneš misliti da ovo što radiš nije dovoljno dobro… I onda smo Romana i ja krenule malo čeprkati i nešto smo, eto, iščeprkale. Ispričala mi je i priču o demonu koji ju je mučio, malom vragu s ramena koji je postavljao stotine pitanja. Kako će biti, hoću li uspjeti… Riješila se tog demona na generalnoj probi, pred desetak prijatelja koji su došli, sjeli i – šutjeli. A to nije bila poanta, jel tako? – Pazi, ja izvodim predstavu, a među njima muk. I mislim si: ‘Što je krivo, zašto ne reagiraju, ovo ništa ne valja, zašto šute…’ I poslije dođu do mene i kažu: ‘Odlično, stvarno si bila dobra’. Mislim si, kako je bilo dobro kad sjedite i šutite. A oni mi kažu: ‘Nismo znali jel se smijemo smijati’. Ha, ha, pa naravno da smijete… – prepričava Ana i nastavlja: – Na premijeri je bilo puno drukčije, više ljudi, bilo je i smijeha, i svega. A to smo i željele, da bude humora, ali i trenutaka koji te natjeraju da se zamisliš. Najveće priznanje bilo mi je kad su mi ljudi poslije prilazili brišući suze. Predstava ih je dirnula, a glumcu je to najbolji mogući kompliment. Svaka emocija znači da sam dirnula čovjeka koji gleda, a to je cilj, ta neka mala katarza. Drukčije Ana promišlja glumu i kazalište od običnog čovjeka. – Gluma nije umjetnost zbog umjetnosti, kazalište funkcionira i kao neka vrsta medija, mora donositi neku poruku, ne smije biti samo zabava za publiku, nego i i pozornica s koje glumac, lik, odašilje poruku. Mora izazivati emocije, da čovjek kući odlazi s gomilom pitanja, da ga to što vidi potakne na razmišljanje. Zato sam oduvijek i željela raditi takve predstave, zato sam se toliko i oduševila tekstom za “Malu poduzetnicu…” – objašnjava Ana. Radila je, kaže, i na jednom kratkom filmu s poznatim hrvatskim glumicama Jadrankom Đokić i Ksenijom Marinković, koja ju posebno oduševljava, a u budućnosti želi… – Bitno mi je raditi, bilo što. Kazalište mi je broj jedan, u kazalištu staneš na scenu, voz krene i ‘furaš’ ga, voziš do kraja. Na filmu je drukčije. Stop, rez, deset minuta pauze dok namjestimo svjetla, vratite se, ajmo sad drugi kadar… Kazalište mi bolje odgovara, ali zaista se ne opterećujem time što ću raditi i gdje ću doći, ne mislim da ću postati neka slavna glumica – prilično uvjerljivo  kaže  Ana.

 

Prvi šef bio joj je – gradonačelnik

 

Možda završiš u sapunicama, prekinuo sam je. – Glupo mi je reći kategorički ne. Ovisi o puno faktora, čak ne toliko o novcu, koliko o projektu. Možda se pojavi nešto super, cool, fora, pa bi i probala. Nije mi skroz odbojno, da mi netko nešto ponudi, dobro bih razmislila – iskrena je Ana, svjesna što takve uloge donose sa sobom.– Ako ljudi ne idu u kazalište, a baš i ne idu, ako ne idu u kina gledati hrvatske filmove, a baš i ne idu, sude glumce po sapunicama. A to nije pravo mjerilo. Sapunica ima svoj budžet, svoje rokove, glumci dođu na set, dvaput snime scenu i ajmo dalje. Tu je važna brzina, a ako snimaš brzo, često nije kvalitetno. No zato je gluma u hrvatskim filmovima odlična – priča Ana. I to kao navijena. A kad hoćeš malo o novinarstvu, zaustavi se. – Znaš što, o glumi mogu pričati danima, o novinarstvu s vremenom sve manje i manje. Nije da me ne zanima, ali zanima me na, recimo, drukčiji način – kaže Ana, koja nije posebno oduševljena stanjem u svojoj, u našoj struci u posljednje vrijeme. 31975– Puno se toga svodi na nebitne polemike, a ja mislim da ljudi to ne žele stvarno čitati. A puno se toga događa oko nas što nije popraćeno. Zadnjih godina bila sam na hrpi prosvjeda, kao novinar i kao građanka, ali to se prati na razini vijesti. Malo tko ide u dubinu, na vrhu našeg novinarstva su teme koje su vrlo površne. U Saboru se bavimo smiješnim replikama zastupnika, a zapravo je tragično što na taj način komuniciraju ljudi koji nas predstavljaju. Ali mi novinari to potenciramo zato što je atraktivno, smiješno i ljude zabavlja. Ne bavimo se važnim stvarima nego nasmijavamo publiku, a to nije dobro. Ima super novinara, super tekstova, da se razumijemo, ali sve manje. Radije ću pročitati dobar komentar, kolumnu, kvalitetne tekstove… I priče iz kvarta u Reporteru i na Cityportalu, naravno. – Naravno, ha, ha. Imaš i ti uspomene iz Reportera, tu si počela, na ovim stranicama. – Prvi put sam došla na RVG još u srednjoj školi, direktor je bio današnji gradonačelnik Dražen Barišić, a ja sam jako htjela biti novinarka. I Dražen mi je odmah dao neke zadatke, da se učim, a onda sam skužila da sve to baš i ne stignem. Zašto? Zato što moram u školu, ha, ha. Nešto jesam radila, moj tata i danas čuva taj moj prvi tekst iz Reportera, izvještaj s vatrogasne skupštine DVD-a Buševec – sa smiješkom se prisjeća Ana, podsjećajući svog sugovornika na jednu davno odigranu utakmicu između Lomnice i Gradića, završenu 1-1.. – Eto, vidiš da se prvi tekstovi pamte. Iako, ja bi vjerojatno i zaboravila da mi nije tate. I to mi i on stalno govori: ‘Vidiš, da nema mene, tko bi ti to čuval?’ Znači, gradonačelnik Barišić kao šef… Kako je to izgledalo iz tvoje perspektive? – Dobar je bio, dobar, ha, ha. Nismo imali puno konflikata, praktički niti jedan, korektno smo surađivali, bez problema – sa smiješkom nabraja Ana. Što bi ti rekla, je li bolji direktor ili gradonačelnik? – Iskreno, ne pratim ga toliko kao gradonačelnika otkad živim u Zagrebu, ali mislim da dobro radi. OK radi svoj posao, nadam se da je okružen pametnim ljudima, koji mu pomažu, ali čini mi se da je dosta aktivan, puno ga ima po Gorici, a to je važno za gradonačelnika. Danas je zagrebačka cura, ali dođe Ana često i doma u Buševec, i u Goricu.– Nešto se radi, nešto se događa, a to je važno za Goricu. Glupo je biti šesti grad po veličini u Hrvatskoj, a istovremeno spavaonica, u kojoj se ljudi zabavljaju tako da šeću pse po par. Često mi se dogodi da dođem u Goricu i na ulici ne vidim ni jednog čovjeka na cesti. Posao gradonačelnika i gradske vlasti je da omogući ljudima da se osjećaju ugodno u gradu, da imaju sadržaj koji mogu konzumirati, da mogu zadovoljiti sve svoje potrebe, od kulture, umjetnosti, bilo čega – poručuje Ana.

 

Doček Nove u društvu s Anom

 

Puno priča, stvarno puno, ispričala mi je ponešto i o profesijama zapisanim u zvijezdama.  – Jednom mi je prijateljica rekla da svaki čovjek u sebi ima tri profesije, razmislila sam i shvatila da  to ima smisla. Sve u životu se događa s razlogom, a ako nešto istinski želiš, na kraju dođe na svoje. Ja sam to spoznala s 28, kad sam se vratila glumi. Moja prva je novinarstvo, druga gluma, a treća… Ne znam, nju još moram pronaći – ‘karamarkovski’ je nabrojala Ana, jer zaboravila je da je ona i voditeljica. – Ajde, neka to bude treće – prihvatila je sugestiju. – I to je stvar u kojoj guštam, nekakav spoj novinarstva i glume. U vrijeme dok sam bila na RVG-u počela voditi neke manifestacije, a sad već godinama vodim Jurjevo i Ivanje, a posljednjih pet godina i doček Nove. Sve manje posjećen doček, ubacio sam se. – Da, žao mi je samo što mi se čini da je svake godine sve manje ljudi, kao da Goričani više nisu zainteresirani za doček na otvorenom. Koga god od izvođača dovedemo, čini mi se da je ljudima svejedno, opet ne dolaze. Možda je i to dio priče koja kaže da Goričani nisu dovoljno zainteresirani za svoj grad. Ali ipak bude veselo, iako je recimo prošle godine bilo -18 stupnjeva, doslovno smo se smrznuli, ali vidi se da su ljudi sretni, raspoloženi. Bude baš zabavno – kaže Ana. Tako nekako prošla je i ova kava. Ana je, naravno, morala dalje, a ja sam sjeo u auto i krenuo kući. Upalio se i radio, kad ono – Ana Katulić u eteru. Koliko ta može pričati…

 

Preneseno iz Reportera broj 351

HOTNEWS

Biciklistički spektakl: Otvorene prijave za 44. Večernjakovu biciklijadu

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Tradicionalna Večernjakova biciklijada, koja već desetljećima okuplja tisuće rekreativaca, ove će se godine održati u subotu, 13. lipnja, na ruti dugoj 21 kilometar od Zagreba do Samobora.

Start je predviđen na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, dok je cilj na samoborskom Vugrinščaku, gdje će sudionike i posjetitelje dočekati cjelodnevni zabavni i glazbeni program uz bogatu gastronomsku ponudu.

Naglasak na rekreaciji i aktivnom životu

Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj događaja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako biciklijada ima važnu ulogu u promociji rekreativnog sporta i aktivnog načina života, ali i u predstavljanju turističke i gastronomske ponude županije. Naglasio je i da je za razvoj sporta ove godine osigurano rekordnih 2,5 milijuna eura, što je za 840.000 eura više nego lani: „Posebno bih istaknuo novi program koji provodimo u suradnji sa Županijskim savezom za rekreaciju kroz inicijativu Sport za sve, jer želimo što više naših sugrađana, i mladih i starijih, potaknuti na aktivan način života“, pojasnio je Kolarec.

Samobor ponovno domaćin

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot podsjetila je da biciklijada već petu godinu zaredom završava u tom gradu.
„Ovo je peta godina zaredom da Večernjakova biciklijada dolazi ponovno u Samobor“, rekla je, dodavši da će na otvorenim bazenima biti organiziran raznovrstan program za sve generacije.

Dugogodišnja tradicija i važnost događaja

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je kontinuitet manifestacije koja traje još od 1979. godine.
„Od 1979. godine pa do danas, Večernjakova biciklijada postala je jedan od najmasovnijih rekreativno-sportskih događaja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te predstavlja važan dio urbanog i sportskog identiteta zagrebačkog područja“, rekao je Klarić.

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Kako sudjelovati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem službene stranice: www.biciklijada.hr.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

INTERAKTIVNA KARTA Voda javnih slavina Velike Gorice je sigurna za korištenje

Građani koji koriste vodu s javne slavine u parku A. K. Miošića, kao i one u Rakarskoj ulici, prema dostupnim podacima mogu je koristiti bez ograničenja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Olga Lioncat/Pexel

Prvo ovogodišnje uzorkovanje vode u Zagrebačkoj županiji pokazalo je da su obje testirane javne slavine na području Velike Gorice – u parku A. K. Miošića i u Rakarskoj ulici – zdravstveno ispravne za korištenje.

Riječ je o dijelu redovitog višegodišnjeg projekta praćenja kvalitete vode iz javnih bunara i izvora, u sklopu kojeg su za 2026. planirana ukupno četiri kruga uzorkovanja. Prvi je već uspješno proveden, a rezultati su objavljeni na ažuriranoj interaktivnoj karti.

Velika Gorica: pozitivni rezultati na obje lokacije

Posebno se ističu rezultati s područja Velike Gorice, gdje su obje analizirane javne slavine označene zelenom bojom. To znači da su uzorci vode s tih lokacija ocijenjeni kao sukladni važećim zakonskim propisima, odnosno da zadovoljavaju kriterije zdravstvene ispravnosti.

Građani koji koriste vodu s javne slavine u parku A. K. Miošića, kao i one u Rakarskoj ulici, prema dostupnim podacima mogu je koristiti bez ograničenja.

Kako tumačiti rezultate

Na interaktivnoj karti rezultati su prikazani pomoću jednostavnog sustava oznaka:

  • Zelena oznaka označava sukladne uzorke, odnosno vodu koja je sigurna za korištenje.
  • Narančasta i crvena oznaka upućuju na odstupanja od parametara „A“ analize vode.

Uz svaku lokaciju dostupni su i dodatni podaci – fotografije, datumi uzorkovanja te kratke preporuke za građane, osobito u slučajevima kada se voda koristi unatoč utvrđenim odstupanjima.

Projekt se nastavlja tijekom godine, a nova mjerenja dodatno će upotpuniti uvid u kvalitetu vode na području cijele Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

‘Mliječni dan’ u Križu: učenici učili o proizvodnji mlijeka i zdravim navikama

Hrvatska mljekarska udruga pridružila se obilježavanju Svjetskog dana zdravlja na način da pošalje poruku da je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvodnja važna u svakoj životnoj dobi, a posebno u onoj najranijoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, u Osnovnoj školi Milke Trnine u Križu održano je edukativno događanje „Mliječni dan“, u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i Zagrebačke županije.

U fokusu aktivnosti bila je promocija zdravih prehrambenih navika među djecom, uz poseban naglasak na važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Učenici su kroz praktične primjere imali priliku doznati više o primarnoj proizvodnji mlijeka, a o samom procesu – od proizvodnje do konzumacije – govorio im je Rafael Hubak, proglašen najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka za 2024. godinu i vlasnik OPG-a Hubak iz Okešinca.

Događanju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost edukativnih programa za najmlađe. Istaknuo je kako djeca kroz ovakva događanja mogu steći korisna i primjenjiva znanja te podsjetio na kontinuiranu podršku Županije domaćoj poljoprivredi. „Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine”, rekao je Tomljenović, istaknuvši širok spektar namjena potpora, od postavljanja solara, gradnje ili rekonstrukcije proizvodnih i gospodarskih objekata, edukacija, potpora ekološkim poljoprivrednicima pa do sufinanciranja sjetve i sadnje.

Predsjednik Hrvatske mljekarske udruge Zdravko Barać podsjetio je na širi kontekst obilježavanja ovog datuma. „Svjetski dan zdravlja obilježava se kroz različite kampanje diljem svijeta ukazujući na važnost zdravlja i usvajanje zdravih životnih navika, a Hrvatska mljekarska udruga pridružila se obilježavanju na način da pošalje poruku da je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvodnja važna u svakoj životnoj dobi, a posebno u onoj najranijoj“, rekao je Barać.

Ravnateljica škole Martina Marek Marinić istaknula je kako ustanova aktivno sudjeluje u projektu „Živjeti zdravo u školi“ (Healthy living in schools), koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U sklopu tog programa učenici svakog ponedjeljka obilježavaju „mliječni dan“.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

BIRAJTE MUDRO Novi KTC trgovački centar u Velikoj Gorici otvara se 10. travnja

Povodom otvorenja organiziran je prigodan program za sve posjetitelje – torta i pjenušac dobrodošlice!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Velikoj Gorici 10. travnja 2026. godine otvara se novi trgovački centar KTC na adresi Ulica Franje Kuharića 4, čime grad dobiva dodatnu ponudu za svakodnevnu kupnju i usluge na jednoj lokaciji.

Novi centar okuplja više sadržaja prilagođenih potrebama kupaca, uključujući supermarket, restoran, poljoljekarnu te benzinsku postaju. Time se stanovnicima Velike Gorice i okolice omogućuje brza i praktična usluga na jednom mjestu.

Program otvorenja uz pogodnosti za posjetitelje

Povodom otvorenja organiziran je prigodan program za sve posjetitelje. Među najavljenim sadržajima su torta i pjenušac dobrodošlice, druženje s prepoznatljivom KTC sovom, tombola, degustacije te različita iznenađenja i pokloni.

U restoranu će posjetitelji moći kušati ćevapčiće u lepinji po promotivnoj cijeni, što je dodatni poticaj za dolazak na dan otvorenja.

Aktivnosti se nastavljaju i dan kasnije

Program se ne završava prvog dana – u subotu, 11. travnja, za članove KTC kluba vjernosti osigurani su dupli bodovi u svim poslovnicama novog centra u Velikoj Gorici.

Otvorenjem ovog centra KTC dodatno širi svoju maloprodajnu mrežu, a Velika Gorica dobiva novo mjesto za kupnju, druženje i svakodnevne potrebe.

Supermarket KTC Velika Gorica

Radno vrijeme: od ponedjeljka do subote od 7 do 21 sat a nedjeljama, praznicima i blagdanima ne radi.

Prostire se na na 1700 metara kvadratnih maloprodajnog prostora. Moderno je uređen, prilagođen najvišim trgovačkim standardima i u njemu se može obaviti kupnja svega potrebnog za domaćinstvo na jednom mjestu.

U ponudi supermarketa je dnevno svježe voće i povrće, svježe meso s pulta (mesnica), suhomesnati i mliječni proizvodi, kruh i pecivo, bezalkoholna i alkoholnih pića, tekstil, igračke, čistila, kozmetika, kućne potrepštine, audio-video oprema, bijela tehnika, mali kućanski aparati, računala, informatička oprema, auto kozmetika i ponuda za kućne ljubimce.

Restoran KTC Velika Gorica

Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 7 do 18, subotom od 7 do 17 sati a nedjeljama, praznicima i blagdanima ne radi.

Restoran uz a la carte ponudu svakodnevno nudi 5 vrsta gotovih toplih obroka (gableca). Restoran može primiti do 350 gostiju a pogodan je za organizaciju svadbenih svečanosti, raznih domjenaka i proslava ( dvije sale). Restoran nudi i uslugu cateringa i dostava. Kod organizacije svadbenih svečanosti mladenci će moći koristiti apartman koji je u sastavu restorana. Interijer restorana i apartmana je moderno uređen a kuhinja je opremljena prema svim najsuvremenijim standardima.

Poljoljekarna KTC Dugo Selo

radno vrijeme: od ponedjejlka do petka od 8 do 17 sati, subotom od 8 do 13 sati a nedjeljama, blagdanima i praznicima ne radi.

Poljoljekarna nudi široku paletu proizvoda, kako za hobiste koji žele urediti vrt i okućnicu, tako i za profesionalne poljoprivredne proizvođače. Prodajno osoblje je educirano za savjetnike i distributere u prodaji sredstava za zaštitu bilja, kako bi svojim kupcima prenijeli što više novih znanja.

Benzinska postaja

Radno vrijeme: od ponedjeljka do nedjelje od 06-23 sata. Benzinska postaja je otovrena krajem prošle godine i posluje već nekoliko mjeseci.

Adresa: Avenija Pape Ivana Pavla II 20, Velika Gorica.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Započeli radovi na novom autobusnom ugibalištu u blizini Tržnog centra

Zbog izvođenja radova uvedena je privremena regulacija prometa s ciljem osiguravanja sigurnog odvijanja prometa i potrebnog prostora za radove.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Na Trgu kralja Petra Krešimira IV. u Velikoj Gorici započeli su radovi na izgradnji autobusnog ugibališta, projekta koji prati širenje i jačanje sustava javnog prijevoza u gradu.

Uvođenje besplatnog lokalnog prijevoza te povećanje broja autobusnih linija s 11 na 16 dodatno su opteretili postojeću prometnu infrastrukturu zbog čega je, ističu iz grada, bilo nužno pristupiti njezinu unaprjeđenju.

Novo ugibalište bit će dugačko 70 metara i široko tri metra, a vrijednost investicije iznosi nešto više od 90.000 eura bez Završetak radova planiran je do kraja svibnja.

Privremena regulacija prometa

Zbog izvođenja radova uvedena je privremena regulacija prometa s ciljem osiguravanja sigurnog odvijanja prometa i potrebnog prostora za radove.

Na jugozapadnom privozu Trga kralja Petra Krešimira IV. zatvoren je desni prometni trak uz koji se izvodi ugibalište, dok se promet odvija lijevim trakom koji privremeno služi za skretanje ulijevo prema Trgu kralja Tomislava.

Istodobno, na jugoistočnom privozu iz smjera Trga kralja Tomislava zatvoren je trak za lijevo skretanje prema Trgu kralja Petra Krešimira IV., pa sva vozila nastavljaju ravno. Vozači koji inače koriste to skretanje preusmjeravaju se na obilazni pravac preko Kurilovečke ulice s nastavkom prema Ulici Matice hrvatske i Ulici Stjepana Fabijačnića Jape.

Bez utjecaja na vozni red

Unatoč izmjenama u prometu, privremena regulacija neće utjecati na vozni red javnog linijskog prijevoza.

Po završetku radova, promet će se u zoni zahvata vratiti u prvobitno stanje. Iz Grada apeliraju na građane za strpljenje, a vozače pozivaju na dodatni oprez i poštivanje privremene signalizacije tijekom trajanja radova.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno