Poveži se s nama

Gospodarstvo

Budi promjena koju želiš vidjeti u ovom plastičnom svijetu!

Objavljeno

Plastika. Najpopularniji pojam na društvenim mrežama, u negativnom smislu. Lagana je, jeftina, korisna, sveprisutna i ne možemo živjeti bez nje. Plastika je fantastična, no ima i ozbiljno prokletstvo, a to je dugi vijek trajanja nakon odbacivanja u prirodu, zbog čega se sve više gomila u okolišu i tako uništava naš planet. Svake minute jedan kamion pun plastike završi u moru zbog naših konzumerističkih navika i obrazaca ponašanja, proizvodnje i potrošnje. U oceanima se plastika raspada na sitne, oku nevidljive čestice koje ulaze u hranidbeni lanac. Tu mikroplastiku jede plankton, njega jedu ribe, a ribe jedemo mi. Mikroplastika se nalazi u mnogim kozmetičkim proizvodima i sintetičkim tkaninama koje se ispiru i tako završi u morima.

Istraživanja predviđaju da bi 2050. godine u moru moglo biti više plastike nego riba.

Najzastupljenija je ambalaža za hranu i piće za jednokratnu uporabu, tzv. jednokratna plastika.
Nameće se pitanje: kamo ćemo sa silnom plastikom koju sortiramo, recikliramo i bacamo? Što MI KAO POJEDINCI možemo učiniti?

Možeš početi živjeti bez plastike – prestani upotrebljavati plastiku za namjene za koje postoje bolji zamjenski materijali, a ako već moraš kupiti plastično, upotrebljavaj onu plastiku koja dulje zadržava ekonomsku vrijednost, tako da ne završi kao otpad.

Na prvi pogled, život bez plastike izgleda kao nemoguća misija. Međutim, uz nekoliko praktičnih savjeta koje svatko od nas može provesti, vidjet ćeš da je život bez plastike i „bez otpada” itekako moguć i zapravo je jednostavniji i ljepši.

1. Pij vodu iz slavine umjesto flaširane vode
Nama u Hrvatskoj uopće ne treba nijedna plastična boca jer imamo pitku vodu. Kad ideš na posao, izlet, školu ili fakultet, ponesi svoju bocu koju ćeš puniti vodom iz slavine. Plastične boce sadržavaju štetni bisfenol-A (BPA) i ostale štetne tvari koje se polagano otapaju u vodi, pa tako dospijevaju u naš organizam gdje mogu uzrokovati hormonalne poremećaje. Staklena boca ili od nehrđajućeg čelika ne otpušta nikakve štetne tvari.

2. Zaboravi da uopće postoje plastične slamke
Zaista, ali one su najveći zagađivač u svjetskim morima i nema mjesta na svijetu gdje ih nećeš pronaći. Za njih danas postoje alternativne zamjenske slamke bez plastičnog sastojka već od bambusa ili papira. Lako su dostupne na tržištu i totalni su hit među mlađom generacijom. A uvijek možeš u kafiću naručiti piće i unaprijed napomenuti „BEZ SLAMKE“!

3. Izbjegavaj plastične prijanjajuće folije
Plastične prijanjajuće folije su omiljene jer se mogu dobro oblikovati po sendviču pa ga dobro štite. Međutim, prava su ekološka neman jer kada dospiju u oceane i rijeke, podsjećaju na meduze koje su hrana mnogim morskim životinjama, pa ih one gotovo uvijek zamijene za obrok. Upotrebljavaj višekratne folije od organskog pamuka presvučene pčelinjim voskom, koje su potpuno prirodne, ne otpuštaju štetne tvari u hranu, dobro se oblikuju, i lako se održavaju brisanjem mokrom krpom.

4. Nađi alternativu za plastične vrećice!
Platnena vrećica za višekratnu upotrebu koju ćeš nositi u kupnju izdržljivija je i bolja od plastične vrećice koju ćeš dobiti ili, po novom, kupiti od trgovca u trgovini i na tržnici. Kad kupuješ voće i povrće, upotrebljavaj vlastitu vrećicu. Apsolutni hit postali su pleteni cekeri od prirodnih ili recikliranih materijala, pa čak i „kolica za plac” na kotače, s kakvima su naše bake nekad išle u kupnju! U prtljažnik automobila spremi kartonske kutije, pa u njima prenesi namirnice kući. Upotrebljavaj biorazgradive vrećice za smeće, koje su malo skuplje od običnih, ali se ipak mogu biološki razgraditi. Ne moraš odmah baciti sve plastične vrećice koje imaš u kući. Operi i osuši staru plastičnu vrećicu i ponovno je upotrijebi bezbroj puta, sve dok se ne potrga.

5. Kupuj svježe namirnice za pripremu hrane
Danas u ubrzanom ritmu života, kada mnogi ljudi žive sami, ili pak zbog različitih rasporeda, ne stižu pripremati hranu, naručuju gotova jela ili kupuju namirnice koje mogu dugo stajati gotovo spremne za jelo. Zbog toga su takvi proizvodi dobro zaštićeni, obično u višeslojnoj ambalaži od plastike, metala i papira. Izbjegni takve proizvode i ohrabri se u pripremanju zdravih obroka za koje su ti potrebne svježe namirnice. Kupuj redovito, ali svježe. Upotrebljavaj sezonske namirnice i smrzavaj ako ti ostane višak hrane. Bar danas imamo na raspolaganju tisuće recepata brzo pripremljenih jela koja će svakako probuditi kreativca u tebi, a i vrijeme je da se počneš hraniti zdravije i ekološki osvještenije!

6. Ponesi od kuće hranu kao užinu umjesto da je kupuješ u obližnjoj trgovini
Umjesto da kupuješ gotova jelu u trgovini koja su gotovo uvijek u plastičnim posudicama za jednokratnu upotrebu, i još dodatno obložena plastičnom folijom, radije pripremi užinu kod kuće i ponesi je u posudi za višekratnu upotrebu koje ćeš nakon toga oprati i ponovno upotrebljavati.

7. Izbjegavaj upotrebu plastičnih setova za jelo
Upotrebljavaj trajno posuđe na poslu i kod kuće. U trgovinama se uz gotova jela gotovo uvijek uzima i jednokratni plastični pribor za jelo. Takav se pribor često servira i uz catering, kako se ne bi morao prati, već se baca u smeće. Nosi na posao svoj pribor za jelo, ili ga stalno drži u ladici, a kad naručiš catering, serviraj ga uz normalan pribor za jelo. Tijekom različitih proslava organiziraj ekološki tulum i ne kupuj plastične setove za jelo i piće, jer danas ima mnogo izbora papirnatih setova, Tako ćeš lako osvijestiti sve uzvanike i možda pokrenuti primjer dobre ekoprakse u obitelji i među prijateljima.

8. Biraj i kupuj artikle zapakirane samo u papirnatoj ili kartonskoj ambalaži
Kad kupuješ primjerice tjesteninu, zaboravi na onu u plastičnoj vrećici i kupi u kartonskoj kutiji. Mineralna voda u plastičnoj boci? Hej, pa ne postoji bez razloga i u staklenoj! Coca-Cola je boljeg okusa u limenci ili staklenci, okani se plastične boce!

9. Kupuj u rinfuzi
Iako još nisu učestala u trgovinama, ali postoje rinfuzna punjenja i odlična su zamjena za kupnju namirnica koje su zapakirane u plastiku. Na tržnicama ćeš pronaći velik broj namirnica koje ti trebaju, a nisu zapakirane u plastični omot. Upotrebljavaj metalne, staklene posude ili one od trajne plastike. Jednostavno uvijek nosi istu posudu i ne kupuj višak plastike sa svakom namirnicom.

10. Izbaci kozmetiku koja sadrži mikrogranule
Mikrogranule ili mikrozrnca su najsitniji komadići plastike koji se u kozmetici upotrebljavaju za pojačano čišćenje te stvaraju velik problem u morskim ekosustavima jer ih manje ribe jedu misleći da su plankton, pa na taj način kroz cijeli hranidbeni lanac dolaze i do tvojeg tanjura. Mikrozrnca većinom nisu topljiva u vodi kao što ih se reklamira, pa treba dobro pročitati deklaraciju na pozadini proizvoda koji kupuješ.

11. Upotrebljavaj kozmetiku bez plastičnog PAKIRANJA
Zamijeni tekući sapun čvrstim. Na taj način smanjuješ upotrebu plastične ambalaže. Isto pravilo vrijedi i za šampone i regeneratore, koji se od nedavno mogu naći u specijaliziranim trgovinama u čvrstom obliku, čak i s deklaracijom ekološke i organske proizvodnje.

12. Upotrebljavaj kozmetičke proizvode od PRIRODNIH MATERIJALA
Mogu se pronaći četkice za zube, četke za kosu, štapići za uši, kistovi za šminku i slični proizvodi od prirodnih materijala poput četkica za zube sa drškom od bambusa ili štapići za uši sa drškom od papira.

13. Napravi sam sredstva za čišćenje
Internet je prepun recepata za domaća sredstva za čišćenje svih površina. Sastojci su prirodni i, što je najvažnije, većina ih je i vrlo jeftina. Recimo, najjednostavniji starinski recept je kombinacija sode bikarbone i octa za čišćenje tvrdokornih masnih mrlja u pećnici i ostatku kuhinje. Na taj način ne samo da čuvaš kućni budžet, već i okoliš, jer ne kupuješ plastiku u kojoj se sredstva nalaze, i ne upotrebljavaš otrovne sastojke koji dugotrajno mogu onečistiti podzemne vode.

14. Kupuj prirodnu kozmetiku ili napravi svoju kozmetiku
U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina uvelike razvila mreža trgovina koje prodaju opremu i materijale za proizvodnju vlastite kozmetike, a sve više je i prodajnih mjesta sa kozmetikom na ekološkoj bazi čija ambalaža je od reciklirane plastike ili nekog još boljeg materijala, pa tako ne pridonosiš dodatnoj izradi nove plastike. Priprema kozmetike nije ništa drukčija od kuhanja; postoji recept, mjere se moraju poštivati i na početku se često dogodi neuspjeh, no zbog toga ne treba odustati. Postoji i mnoštvo tečajeva na kojima možeš iz prve ruke naučiti sve o izradi vlastite prirodne kozmetike.

15. Izbjegavaj kupnju odjeće i obuće od sintetskih materijala
Pamuk, lan i vuna prirodni su materijali koji se upotrebljavaju od davnina, pa zašto ih ne upotrebljavati i danas? Svakim pranjem sintetičke tkanine čestice plastike odlaze u vodu. Osim što bi trebalo kupovati odjeću od prirodnih materijala, ne bi je trebalo ni bacati nakon što se ošteti, već, ako je moguće, popraviti, ponovno nositi ili donirati. Odjeću koja ti više ne treba ubaci u poseban spremnik za otpadnu odjeću ili odnesi u trgovinu u kojoj će ti na temelju toga dati popust za kupnju nove odjeće.

16. Izbjegavaj vlažne maramice!
Super su te vlažne maramice praktične za nespretne situacije, samo izvadiš maramicu i obrišeš. Dobro se i šminka skida s njima na brzinu, ili pak hrana s lica djeteta. Ali obrati pozornost na njihov sastav. Ima tu svega, od parfema do različitih plastičnih sastojaka i često rade problem u začepljivanju odvoda, a o razgradnji ne treba u detalje, gotovo da su vječne. Stoga radije pamučnim vaticama skidaj šminku, dijete umij običnom vodom. Zdravije je. A što je s higijenskim ulošcima? U trgovinama možeš naći potpuno biorazgradive, bez parfema, plastike i ljepila. Pelene su još uvijek nezamjenjivo plastične, ali uvijek se možeš ohrabriti i probati perive pamučne pelene. Kažu da se djeca puno prije odviknu od takvih pelena jer ih živcira češće prematanje.
Stekni naviku korištenja predmeta od reciklirane plastike, ponovno upotrijebi neke stvari. RETRO JE OPET IN! – posjeti second hand trgovine i buvljake, a svu otpadnu plastiku ubaci u poseban spremnik za plastiku, koji je obično žute boje.

ŽELIŠ LI ZAISTA JEDNOG DANA POSJEĆIVATI LIJEPE KRAJEVE I SLIKATI SAMO PLASTIČNE PEJZAŽE? ŽELIŠ LI DA TVOJA DJECA PLIVAJU U RIJEKAMA I MORU A DA NIKAD NE VIDE RIBU, NA PLAŽI VIDE SAMO ZRNCA PLASTIKE, A IZ MORA IZLAZE S VREĆICOM NA GLAVI? ŽELIŠ LI ZDRAV OKOLIŠ ZA BUDUĆE GENERACIJE?

AKO I TI IPAK ŽELIŠ STVARATI ODRŽIVU BUDUĆNOST, PRIČAJ O IZAZOVU KOJI SE ZOVE PLASTIKA!

KAD POSTANEŠ UČINKOVIT U SPRJEČAVANJU PLASTIKE – PRIČAJ O TOME, HVALI SE STALNO OBITELJI, PRIJATELJIMA, UKLJUČI SVE KOJE POZNAJEŠ U IZAZOV NAŠE GENERACIJE!

I NARAVNO Ne VGtiraj, NEplastično reagiraj!

Gospodarstvo

POČETAK RADOVA: Gradi se nasip koji će u potpunosti spriječiti poplave

Povijesni trenutak za grad Veliku Goricu i susjednu općinu Orle – jedan u nizu projekata zaštite od poplava na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

Objavljeno

on

Započeli su radovi na izgradnji nasipa u općini Orle. Riječ je o transverzalnom nasipu kanala Odra do Savskog nasipa koji će spriječiti poplave kakve su zadesile ovaj kraj 2010. godine. – Nasip je tada pukao na dva mjesta, a upravo tu dionicu vrijednu 45 milijuna kuna saniramo sada, te ćemo po završetku cijelog projekta imati siguran nasip koji će odolijevati visokim vodostajima i u potpunosti spriječiti poplave na području općine Orle, velikogoričkog područja te posebice Čičke Poljane koja je trpjela posljedice poplava. – rekao je direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Radi se naime o vodama koje naviru iz rijeke Kupe u Odru a izgradnjom ovog nasipa radi se spoj na desni Savski nasip te isto tako na nasip oteretnog kanala Odre. Isti projekti se provode i na području Siska, odnosno Odranskog polja.

Projekt je ubrzalo donošenje posebnog zakona Vlade Republike Hrvatske čije je Ministarstvo zaštite okoliša tada moglo djelovati na nizu projekata zaštite od poplava na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije na čijem području teče rijeka Kupa. – Hrvatske vode će po završetku projekta omogućiti da stanovnici ovog područja kao i njihova imovina budu sigurni od poplava i da zaista one postanu prošlost. Ukupna vrijednost radova je 50,8 milijuna kuna i vjerujem da je to dobro uložen novac. – naglasio je ministar zaštite okoliša Tomislav Čorić. U ime Zagrebačke županije otvorenju radova nazočio je i predsjednik Županijske skupštine Mato Čičak. – Svi znamo koliko je u prošlosti uz rijeku Savu bilo problema s poplavama, posebice 2010. godine. Stoga pozdravljam ovaj projekt i zahvaljujem hrvatskoj Vladi što omogućuje da ovo područje bude sigurnije i ljepše mjesto za život. – poručio je Čičak.

-Ovo je povijesni trenutak za grad Veliku Goricu i susjednu općinu Orle. Ovom fazom završavamo zapravo akciju spašavanja ovog kraja od prirodne nepogode jer se poplave pojavljuju periodično i predstavljaju stalan rizik za stanovnike koji ovdje žive. Šansa je to za budućnost u kojoj neće biti ugroze od zaobalnih voda, zato se zahvaljujem premijeru Plenkoviću, ministru Čoriću kao i izvođaču radova Hrvatskim vodama koje će privesti ovaj važan projekt zaštite od poplava kraju. – rekao je gradonačelnik grada Velike Gorice Dražen Barišić.

-Bojao sam se da ovaj projekt neće ići dalje zbog epidemije, zato sam izuzetno zadovoljan i sretan zbog početka radova na nasipu. Osim sigurnosti koju će nam pružiti, daje nam i mogućnost planiranja daljnjih projekata. – kazao je načelnik općine Orle Ervin Vujica.

Inače, kroz dvije naredne godine Hrvatske vode će izgraditi ukupno 6.825 metara nasipa koji će u svojoj najvećoj visini biti 5 metara, a uz njega će biti i servisna cesta kako bi u kriznim situacijama djelatnici mogli brže i lakše pristupiti nasipu i otkloniti problem. Nasip će onemogućiti ulazak vode iz rijeke Kupe i time osigurati 100 postotnu sigurnost, a sastavni je dio strateškog projekta hrvatske Vlade te je u fazi pripreme za aplikaciju prema Europskoj Uniji. Očekuje se da će se za pokrivanje troškova moći dobiti 85 posto vrijednosti projekta. No, kako bi se održala dinamika radova i što prije završio projekt predfinanciranje su uz potporu naše Vlade osigurale Hrvatske vode.

 

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Poslovni prostori Grada besplatni za poduzetnike čije je poslovanje pogođeno epidemijom COVID-19

Potrebno je samo ispuniti zahtjev

Objavljeno

on

Na službenim stranicama Grada Velike Gorice objavljen je poziv svim poduzetnicima, čije je poslovanje pogođeno epidemijom COVID-19, da pošalju zahtjev i ostvare pravo ma oslobađanje od plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Grada.

Zahtjev možete pronaći ovdje.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Grad objavio javni poziv za dodjelu potpora poduzetnicima pogođenima pandemijom COVID-19

Maksimalni iznos potpore po zaposlenom je 3.000 kuna, a maksimalni broj zaposlenih za obračun potpore, po obrtu ili trgovačkom društvu je pet

Objavljeno

on

Grad Velika Gorica objavio je javni poziv za dodjelu potpora subjektima malog gospodarstva u djelatnostima pogođenim pandemijom COVID-19. Jedna je to od mjera Grada za pomoć gospodarstvu, a zahtjevi gospodarstvenika zaprimaju se od ponedjeljka, 11. svibnja, u 10 sati do 22. svibnja.

U proračunu Grada Velike Gorice za pomoć gospodarstvenicima osigurano je 2 milijuna kuna za mikro i male poduzetnike te obrtnike kojima je odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnim djelatnostima i održavanja sportskih i kulturnih događanja Stožera civilne zaštite RH potpuno ili djelomično obustavljena gospodarska aktivnost. Potporu mogu koristiti subjekti koji imaju najmanje jednu zaposlenu osobu u punom radnom vremenu, oni koji nisu u blokadi te subjekti koji do dana donošenja odluke nacionalnog Stožera nemaju dugovanja prema Gradu Velikoj Gorici te trgovačkim društvima i ustanovama u vlasništvu Grada.

Visina potpore ovisi o broju ostvarenih bodova i broju zaposlenih. Maksimalni iznos potpore po zaposlenom može biti 3.000 kuna. Maksimalni broj zaposlenih za obračun potpore, po obrtu ili trgovačkom društvu je pet.

Zahtjev za dodjelu potpore obrtnici i poduzetnici podnose Gradu Velikoj Gorici, Upravnom odjelu za poduzetništvo, investicije i fondove EU elektronskim putem na e-mail adresu: poduzetnistvo@gorica.hr.

Svi ostali detalji javnog poziva dostupni su na mrežnim stranicama Grada Velike Gorice.

Nastavi čitati

Reporter 393 - 21.05.2020.

Facebook

Izdvojeno