Povežite se s nama

Gospodarstvo

Budi promjena koju želiš vidjeti u ovom plastičnom svijetu!

Objavljeno

na

Plastika. Najpopularniji pojam na društvenim mrežama, u negativnom smislu. Lagana je, jeftina, korisna, sveprisutna i ne možemo živjeti bez nje. Plastika je fantastična, no ima i ozbiljno prokletstvo, a to je dugi vijek trajanja nakon odbacivanja u prirodu, zbog čega se sve više gomila u okolišu i tako uništava naš planet. Svake minute jedan kamion pun plastike završi u moru zbog naših konzumerističkih navika i obrazaca ponašanja, proizvodnje i potrošnje. U oceanima se plastika raspada na sitne, oku nevidljive čestice koje ulaze u hranidbeni lanac. Tu mikroplastiku jede plankton, njega jedu ribe, a ribe jedemo mi. Mikroplastika se nalazi u mnogim kozmetičkim proizvodima i sintetičkim tkaninama koje se ispiru i tako završi u morima.

Istraživanja predviđaju da bi 2050. godine u moru moglo biti više plastike nego riba.

Najzastupljenija je ambalaža za hranu i piće za jednokratnu uporabu, tzv. jednokratna plastika.
Nameće se pitanje: kamo ćemo sa silnom plastikom koju sortiramo, recikliramo i bacamo? Što MI KAO POJEDINCI možemo učiniti?

Možeš početi živjeti bez plastike – prestani upotrebljavati plastiku za namjene za koje postoje bolji zamjenski materijali, a ako već moraš kupiti plastično, upotrebljavaj onu plastiku koja dulje zadržava ekonomsku vrijednost, tako da ne završi kao otpad.

Na prvi pogled, život bez plastike izgleda kao nemoguća misija. Međutim, uz nekoliko praktičnih savjeta koje svatko od nas može provesti, vidjet ćeš da je život bez plastike i „bez otpada” itekako moguć i zapravo je jednostavniji i ljepši.

1. Pij vodu iz slavine umjesto flaširane vode
Nama u Hrvatskoj uopće ne treba nijedna plastična boca jer imamo pitku vodu. Kad ideš na posao, izlet, školu ili fakultet, ponesi svoju bocu koju ćeš puniti vodom iz slavine. Plastične boce sadržavaju štetni bisfenol-A (BPA) i ostale štetne tvari koje se polagano otapaju u vodi, pa tako dospijevaju u naš organizam gdje mogu uzrokovati hormonalne poremećaje. Staklena boca ili od nehrđajućeg čelika ne otpušta nikakve štetne tvari.

2. Zaboravi da uopće postoje plastične slamke
Zaista, ali one su najveći zagađivač u svjetskim morima i nema mjesta na svijetu gdje ih nećeš pronaći. Za njih danas postoje alternativne zamjenske slamke bez plastičnog sastojka već od bambusa ili papira. Lako su dostupne na tržištu i totalni su hit među mlađom generacijom. A uvijek možeš u kafiću naručiti piće i unaprijed napomenuti „BEZ SLAMKE“!

3. Izbjegavaj plastične prijanjajuće folije
Plastične prijanjajuće folije su omiljene jer se mogu dobro oblikovati po sendviču pa ga dobro štite. Međutim, prava su ekološka neman jer kada dospiju u oceane i rijeke, podsjećaju na meduze koje su hrana mnogim morskim životinjama, pa ih one gotovo uvijek zamijene za obrok. Upotrebljavaj višekratne folije od organskog pamuka presvučene pčelinjim voskom, koje su potpuno prirodne, ne otpuštaju štetne tvari u hranu, dobro se oblikuju, i lako se održavaju brisanjem mokrom krpom.

4. Nađi alternativu za plastične vrećice!
Platnena vrećica za višekratnu upotrebu koju ćeš nositi u kupnju izdržljivija je i bolja od plastične vrećice koju ćeš dobiti ili, po novom, kupiti od trgovca u trgovini i na tržnici. Kad kupuješ voće i povrće, upotrebljavaj vlastitu vrećicu. Apsolutni hit postali su pleteni cekeri od prirodnih ili recikliranih materijala, pa čak i „kolica za plac” na kotače, s kakvima su naše bake nekad išle u kupnju! U prtljažnik automobila spremi kartonske kutije, pa u njima prenesi namirnice kući. Upotrebljavaj biorazgradive vrećice za smeće, koje su malo skuplje od običnih, ali se ipak mogu biološki razgraditi. Ne moraš odmah baciti sve plastične vrećice koje imaš u kući. Operi i osuši staru plastičnu vrećicu i ponovno je upotrijebi bezbroj puta, sve dok se ne potrga.

5. Kupuj svježe namirnice za pripremu hrane
Danas u ubrzanom ritmu života, kada mnogi ljudi žive sami, ili pak zbog različitih rasporeda, ne stižu pripremati hranu, naručuju gotova jela ili kupuju namirnice koje mogu dugo stajati gotovo spremne za jelo. Zbog toga su takvi proizvodi dobro zaštićeni, obično u višeslojnoj ambalaži od plastike, metala i papira. Izbjegni takve proizvode i ohrabri se u pripremanju zdravih obroka za koje su ti potrebne svježe namirnice. Kupuj redovito, ali svježe. Upotrebljavaj sezonske namirnice i smrzavaj ako ti ostane višak hrane. Bar danas imamo na raspolaganju tisuće recepata brzo pripremljenih jela koja će svakako probuditi kreativca u tebi, a i vrijeme je da se počneš hraniti zdravije i ekološki osvještenije!

6. Ponesi od kuće hranu kao užinu umjesto da je kupuješ u obližnjoj trgovini
Umjesto da kupuješ gotova jelu u trgovini koja su gotovo uvijek u plastičnim posudicama za jednokratnu upotrebu, i još dodatno obložena plastičnom folijom, radije pripremi užinu kod kuće i ponesi je u posudi za višekratnu upotrebu koje ćeš nakon toga oprati i ponovno upotrebljavati.

7. Izbjegavaj upotrebu plastičnih setova za jelo
Upotrebljavaj trajno posuđe na poslu i kod kuće. U trgovinama se uz gotova jela gotovo uvijek uzima i jednokratni plastični pribor za jelo. Takav se pribor često servira i uz catering, kako se ne bi morao prati, već se baca u smeće. Nosi na posao svoj pribor za jelo, ili ga stalno drži u ladici, a kad naručiš catering, serviraj ga uz normalan pribor za jelo. Tijekom različitih proslava organiziraj ekološki tulum i ne kupuj plastične setove za jelo i piće, jer danas ima mnogo izbora papirnatih setova, Tako ćeš lako osvijestiti sve uzvanike i možda pokrenuti primjer dobre ekoprakse u obitelji i među prijateljima.

8. Biraj i kupuj artikle zapakirane samo u papirnatoj ili kartonskoj ambalaži
Kad kupuješ primjerice tjesteninu, zaboravi na onu u plastičnoj vrećici i kupi u kartonskoj kutiji. Mineralna voda u plastičnoj boci? Hej, pa ne postoji bez razloga i u staklenoj! Coca-Cola je boljeg okusa u limenci ili staklenci, okani se plastične boce!

9. Kupuj u rinfuzi
Iako još nisu učestala u trgovinama, ali postoje rinfuzna punjenja i odlična su zamjena za kupnju namirnica koje su zapakirane u plastiku. Na tržnicama ćeš pronaći velik broj namirnica koje ti trebaju, a nisu zapakirane u plastični omot. Upotrebljavaj metalne, staklene posude ili one od trajne plastike. Jednostavno uvijek nosi istu posudu i ne kupuj višak plastike sa svakom namirnicom.

10. Izbaci kozmetiku koja sadrži mikrogranule
Mikrogranule ili mikrozrnca su najsitniji komadići plastike koji se u kozmetici upotrebljavaju za pojačano čišćenje te stvaraju velik problem u morskim ekosustavima jer ih manje ribe jedu misleći da su plankton, pa na taj način kroz cijeli hranidbeni lanac dolaze i do tvojeg tanjura. Mikrozrnca većinom nisu topljiva u vodi kao što ih se reklamira, pa treba dobro pročitati deklaraciju na pozadini proizvoda koji kupuješ.

11. Upotrebljavaj kozmetiku bez plastičnog PAKIRANJA
Zamijeni tekući sapun čvrstim. Na taj način smanjuješ upotrebu plastične ambalaže. Isto pravilo vrijedi i za šampone i regeneratore, koji se od nedavno mogu naći u specijaliziranim trgovinama u čvrstom obliku, čak i s deklaracijom ekološke i organske proizvodnje.

12. Upotrebljavaj kozmetičke proizvode od PRIRODNIH MATERIJALA
Mogu se pronaći četkice za zube, četke za kosu, štapići za uši, kistovi za šminku i slični proizvodi od prirodnih materijala poput četkica za zube sa drškom od bambusa ili štapići za uši sa drškom od papira.

13. Napravi sam sredstva za čišćenje
Internet je prepun recepata za domaća sredstva za čišćenje svih površina. Sastojci su prirodni i, što je najvažnije, većina ih je i vrlo jeftina. Recimo, najjednostavniji starinski recept je kombinacija sode bikarbone i octa za čišćenje tvrdokornih masnih mrlja u pećnici i ostatku kuhinje. Na taj način ne samo da čuvaš kućni budžet, već i okoliš, jer ne kupuješ plastiku u kojoj se sredstva nalaze, i ne upotrebljavaš otrovne sastojke koji dugotrajno mogu onečistiti podzemne vode.

14. Kupuj prirodnu kozmetiku ili napravi svoju kozmetiku
U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina uvelike razvila mreža trgovina koje prodaju opremu i materijale za proizvodnju vlastite kozmetike, a sve više je i prodajnih mjesta sa kozmetikom na ekološkoj bazi čija ambalaža je od reciklirane plastike ili nekog još boljeg materijala, pa tako ne pridonosiš dodatnoj izradi nove plastike. Priprema kozmetike nije ništa drukčija od kuhanja; postoji recept, mjere se moraju poštivati i na početku se često dogodi neuspjeh, no zbog toga ne treba odustati. Postoji i mnoštvo tečajeva na kojima možeš iz prve ruke naučiti sve o izradi vlastite prirodne kozmetike.

15. Izbjegavaj kupnju odjeće i obuće od sintetskih materijala
Pamuk, lan i vuna prirodni su materijali koji se upotrebljavaju od davnina, pa zašto ih ne upotrebljavati i danas? Svakim pranjem sintetičke tkanine čestice plastike odlaze u vodu. Osim što bi trebalo kupovati odjeću od prirodnih materijala, ne bi je trebalo ni bacati nakon što se ošteti, već, ako je moguće, popraviti, ponovno nositi ili donirati. Odjeću koja ti više ne treba ubaci u poseban spremnik za otpadnu odjeću ili odnesi u trgovinu u kojoj će ti na temelju toga dati popust za kupnju nove odjeće.

16. Izbjegavaj vlažne maramice!
Super su te vlažne maramice praktične za nespretne situacije, samo izvadiš maramicu i obrišeš. Dobro se i šminka skida s njima na brzinu, ili pak hrana s lica djeteta. Ali obrati pozornost na njihov sastav. Ima tu svega, od parfema do različitih plastičnih sastojaka i često rade problem u začepljivanju odvoda, a o razgradnji ne treba u detalje, gotovo da su vječne. Stoga radije pamučnim vaticama skidaj šminku, dijete umij običnom vodom. Zdravije je. A što je s higijenskim ulošcima? U trgovinama možeš naći potpuno biorazgradive, bez parfema, plastike i ljepila. Pelene su još uvijek nezamjenjivo plastične, ali uvijek se možeš ohrabriti i probati perive pamučne pelene. Kažu da se djeca puno prije odviknu od takvih pelena jer ih živcira češće prematanje.
Stekni naviku korištenja predmeta od reciklirane plastike, ponovno upotrijebi neke stvari. RETRO JE OPET IN! – posjeti second hand trgovine i buvljake, a svu otpadnu plastiku ubaci u poseban spremnik za plastiku, koji je obično žute boje.

ŽELIŠ LI ZAISTA JEDNOG DANA POSJEĆIVATI LIJEPE KRAJEVE I SLIKATI SAMO PLASTIČNE PEJZAŽE? ŽELIŠ LI DA TVOJA DJECA PLIVAJU U RIJEKAMA I MORU A DA NIKAD NE VIDE RIBU, NA PLAŽI VIDE SAMO ZRNCA PLASTIKE, A IZ MORA IZLAZE S VREĆICOM NA GLAVI? ŽELIŠ LI ZDRAV OKOLIŠ ZA BUDUĆE GENERACIJE?

AKO I TI IPAK ŽELIŠ STVARATI ODRŽIVU BUDUĆNOST, PRIČAJ O IZAZOVU KOJI SE ZOVE PLASTIKA!

KAD POSTANEŠ UČINKOVIT U SPRJEČAVANJU PLASTIKE – PRIČAJ O TOME, HVALI SE STALNO OBITELJI, PRIJATELJIMA, UKLJUČI SVE KOJE POZNAJEŠ U IZAZOV NAŠE GENERACIJE!

I NARAVNO Ne VGtiraj, NEplastično reagiraj!

Gospodarstvo

Cijene opet skočile, najviše poskupjeli prijevoz i energija

Rast je nastavljen i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u travnju 2026. bile su 5,8 % više nego godinu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na ožujak ove godine, cijene su porasle za 1,6 %.

Najveći rast na godišnjoj razini zabilježen je u skupinama prijevoza (+13,1 %) te stanovanja i energenata (+12,1 %).

Rast se bilježi i kod alkoholnih pića i duhana (+7,6 %) te restorana i smještaja (+6,2 %), dok su odjeća i obuća (-3,1 %) te obrazovanje (-1,7 %) jedine skupine s padom cijena.

Prema glavnim komponentama, najviše su porasle cijene energije (+17,7 %), zatim usluga (+8,2 %) i hrane, pića i duhana (+3,5 %), dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili blagi pad od 0,6 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

U Zagrebačkoj županiji lani otvoreno oko tisuću tvrtki – Velika Gorica među vodećima gradovima

Dok je u Hrvatskoj otvoreno manje novih poduzeća nego godinu ranije, Zagrebačka županija ostala je u samom vrhu, a Velika Gorica ušla je među deset gradova s najviše novih tvrtki.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija i Velika Gorica prošle su godine bile među hrvatskim predvodnicima po broju novih tvrtki, pokazuje analiza podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o otvorenim i zatvorenim poduzećima u 2025. godini. Kako prenose Župan.hr i Gradonačelnik.hr, u županiji je otvoreno nešto više od tisuću poduzeća, dok je Velika Gorica dobila oko 230 novih tvrtki, čime se svrstala među deset gradova s najviše novih registracija.

Na razini Hrvatske prošle godine otvoreno je oko 13.500 poduzeća, što je manje nego 2024. godine. Ipak, broj otvorenih bio je veći od broja zatvorenih, pa je ukupni saldo ostao pozitivan.

Usporedba s razdobljem prije pet godina pokazuje da je trend ipak bolji, tj. u odnosu na 2021. otvoreno je više novih poduzeća.Velika Gorica se posebno ističe po razlici između otvorenih i zatvorenih tvrtki. Grad je prošle godine imao oko 127 poduzeća više otvorenih nego zatvorenih, što je jedan od najboljih rezultata u Hrvatskoj.

Po tom pokazatelju Velika Gorica je treća u državi, odmah iza Splita i Zadra.

Podaci pokazuju da je Velika Gorica u odnosu na 2021. godinu otvorila oko 50 poduzeća više, što znači da se rast poduzetničke aktivnosti nastavlja.

I dok je na državnoj razini vidljiv pad u odnosu na godinu ranije, Zagrebačka županija i Velika Gorica ostale su među sredinama koje i dalje imaju snažan poduzetnički tempo.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velike novosti za obrtnike! Vlada šalje novi zakon u Sabor, evo što bi se moglo promijeniti

Komorski doprinos smanjuje se na 1,5 %, uvodi se institut obiteljskog obrta, a nasljednicima se olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim želi olakšati poslovanje obrtnicima, smanjiti dio njihovih troškova i modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Među važnijim novostima su niži komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, uvođenje obiteljskog obrta te jasnije definirana prava obrtnika nakon odlaska u mirovinu.

Kako piše Poslovni.hr, jedna od ključnih promjena odnosi se na komorski doprinos. Prema prijedlogu, stopa bi se smanjila s dosadašnja dva na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, što bi obrtnicima trebalo donijeti niže mjesečne izdatke.

Uz to, zakon predviđa i jasnije uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koja bi provodila programe obrazovanja i usavršavanja za obavljanje obrta. Osnivač bi bila Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, a cilj je brže osposobljavanje mladih za tržište rada i modernizacija cjeloživotnog obrazovanja.

Novost je i institut obiteljskog obrta. Obrtnicima bi u poslu mogli pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, čime se želi potaknuti obiteljsko uključivanje u posao i lakše očuvanje obrta kao tradicije. Također, prijedlog donosi i promjene vezane uz nasljeđivanje obrta. Nakon smrti obrtnika, nasljednici koji žele nastaviti posao mogli bi to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta poput stručne spreme ili položenog majstorskog ispita. Time bi se, između ostalog, olakšalo i imenovanje privremenog poslovođe dok traje ostavinski postupak.

Izmjenama se dodatno precizira i pravo obrtnika koji su otišli u mirovinu. Prema prijedlogu, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine, što bi trebalo omogućiti dulji ostanak na tržištu rada i zadržavanje kvalitete usluga i proizvoda.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo dijeli bespovratna sredstva – otvoren poziv za kulturne i kreativne industrije

Cilj je jačanje poslovanja i konkurentnosti sektora

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 5. svibnja Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini, kojim će dodjeljivati bespovratna sredstva poslovnim subjektima iz četiri područja, izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti. Prijave se podnose isključivo elektronički, a poziv je otvoren do 5. lipnja u 17 sati.

Poseban naglasak stavljen je na projekte koji donose unaprjeđenje poslovnih modela, povećanje prihoda i konkurentnosti, kao i poboljšanje procesa proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja.

Ovaj poziv, ističu iz Ministarstva, nadovezuje se na raniju investiciju „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koju je sektoru dodijeljeno više od 35 milijuna eura. Ujedno predstavlja nastavak programa poticanja poduzetništva koji se provodio do 2022. godine.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno