Povežite se s nama

Gospodarstvo

Budi promjena koju želiš vidjeti u ovom plastičnom svijetu!

Objavljeno

na

Plastika. Najpopularniji pojam na društvenim mrežama, u negativnom smislu. Lagana je, jeftina, korisna, sveprisutna i ne možemo živjeti bez nje. Plastika je fantastična, no ima i ozbiljno prokletstvo, a to je dugi vijek trajanja nakon odbacivanja u prirodu, zbog čega se sve više gomila u okolišu i tako uništava naš planet. Svake minute jedan kamion pun plastike završi u moru zbog naših konzumerističkih navika i obrazaca ponašanja, proizvodnje i potrošnje. U oceanima se plastika raspada na sitne, oku nevidljive čestice koje ulaze u hranidbeni lanac. Tu mikroplastiku jede plankton, njega jedu ribe, a ribe jedemo mi. Mikroplastika se nalazi u mnogim kozmetičkim proizvodima i sintetičkim tkaninama koje se ispiru i tako završi u morima.

Istraživanja predviđaju da bi 2050. godine u moru moglo biti više plastike nego riba.

Najzastupljenija je ambalaža za hranu i piće za jednokratnu uporabu, tzv. jednokratna plastika.
Nameće se pitanje: kamo ćemo sa silnom plastikom koju sortiramo, recikliramo i bacamo? Što MI KAO POJEDINCI možemo učiniti?

Možeš početi živjeti bez plastike – prestani upotrebljavati plastiku za namjene za koje postoje bolji zamjenski materijali, a ako već moraš kupiti plastično, upotrebljavaj onu plastiku koja dulje zadržava ekonomsku vrijednost, tako da ne završi kao otpad.

Na prvi pogled, život bez plastike izgleda kao nemoguća misija. Međutim, uz nekoliko praktičnih savjeta koje svatko od nas može provesti, vidjet ćeš da je život bez plastike i „bez otpada” itekako moguć i zapravo je jednostavniji i ljepši.

1. Pij vodu iz slavine umjesto flaširane vode
Nama u Hrvatskoj uopće ne treba nijedna plastična boca jer imamo pitku vodu. Kad ideš na posao, izlet, školu ili fakultet, ponesi svoju bocu koju ćeš puniti vodom iz slavine. Plastične boce sadržavaju štetni bisfenol-A (BPA) i ostale štetne tvari koje se polagano otapaju u vodi, pa tako dospijevaju u naš organizam gdje mogu uzrokovati hormonalne poremećaje. Staklena boca ili od nehrđajućeg čelika ne otpušta nikakve štetne tvari.

2. Zaboravi da uopće postoje plastične slamke
Zaista, ali one su najveći zagađivač u svjetskim morima i nema mjesta na svijetu gdje ih nećeš pronaći. Za njih danas postoje alternativne zamjenske slamke bez plastičnog sastojka već od bambusa ili papira. Lako su dostupne na tržištu i totalni su hit među mlađom generacijom. A uvijek možeš u kafiću naručiti piće i unaprijed napomenuti „BEZ SLAMKE“!

3. Izbjegavaj plastične prijanjajuće folije
Plastične prijanjajuće folije su omiljene jer se mogu dobro oblikovati po sendviču pa ga dobro štite. Međutim, prava su ekološka neman jer kada dospiju u oceane i rijeke, podsjećaju na meduze koje su hrana mnogim morskim životinjama, pa ih one gotovo uvijek zamijene za obrok. Upotrebljavaj višekratne folije od organskog pamuka presvučene pčelinjim voskom, koje su potpuno prirodne, ne otpuštaju štetne tvari u hranu, dobro se oblikuju, i lako se održavaju brisanjem mokrom krpom.

4. Nađi alternativu za plastične vrećice!
Platnena vrećica za višekratnu upotrebu koju ćeš nositi u kupnju izdržljivija je i bolja od plastične vrećice koju ćeš dobiti ili, po novom, kupiti od trgovca u trgovini i na tržnici. Kad kupuješ voće i povrće, upotrebljavaj vlastitu vrećicu. Apsolutni hit postali su pleteni cekeri od prirodnih ili recikliranih materijala, pa čak i „kolica za plac” na kotače, s kakvima su naše bake nekad išle u kupnju! U prtljažnik automobila spremi kartonske kutije, pa u njima prenesi namirnice kući. Upotrebljavaj biorazgradive vrećice za smeće, koje su malo skuplje od običnih, ali se ipak mogu biološki razgraditi. Ne moraš odmah baciti sve plastične vrećice koje imaš u kući. Operi i osuši staru plastičnu vrećicu i ponovno je upotrijebi bezbroj puta, sve dok se ne potrga.

5. Kupuj svježe namirnice za pripremu hrane
Danas u ubrzanom ritmu života, kada mnogi ljudi žive sami, ili pak zbog različitih rasporeda, ne stižu pripremati hranu, naručuju gotova jela ili kupuju namirnice koje mogu dugo stajati gotovo spremne za jelo. Zbog toga su takvi proizvodi dobro zaštićeni, obično u višeslojnoj ambalaži od plastike, metala i papira. Izbjegni takve proizvode i ohrabri se u pripremanju zdravih obroka za koje su ti potrebne svježe namirnice. Kupuj redovito, ali svježe. Upotrebljavaj sezonske namirnice i smrzavaj ako ti ostane višak hrane. Bar danas imamo na raspolaganju tisuće recepata brzo pripremljenih jela koja će svakako probuditi kreativca u tebi, a i vrijeme je da se počneš hraniti zdravije i ekološki osvještenije!

6. Ponesi od kuće hranu kao užinu umjesto da je kupuješ u obližnjoj trgovini
Umjesto da kupuješ gotova jelu u trgovini koja su gotovo uvijek u plastičnim posudicama za jednokratnu upotrebu, i još dodatno obložena plastičnom folijom, radije pripremi užinu kod kuće i ponesi je u posudi za višekratnu upotrebu koje ćeš nakon toga oprati i ponovno upotrebljavati.

7. Izbjegavaj upotrebu plastičnih setova za jelo
Upotrebljavaj trajno posuđe na poslu i kod kuće. U trgovinama se uz gotova jela gotovo uvijek uzima i jednokratni plastični pribor za jelo. Takav se pribor često servira i uz catering, kako se ne bi morao prati, već se baca u smeće. Nosi na posao svoj pribor za jelo, ili ga stalno drži u ladici, a kad naručiš catering, serviraj ga uz normalan pribor za jelo. Tijekom različitih proslava organiziraj ekološki tulum i ne kupuj plastične setove za jelo i piće, jer danas ima mnogo izbora papirnatih setova, Tako ćeš lako osvijestiti sve uzvanike i možda pokrenuti primjer dobre ekoprakse u obitelji i među prijateljima.

8. Biraj i kupuj artikle zapakirane samo u papirnatoj ili kartonskoj ambalaži
Kad kupuješ primjerice tjesteninu, zaboravi na onu u plastičnoj vrećici i kupi u kartonskoj kutiji. Mineralna voda u plastičnoj boci? Hej, pa ne postoji bez razloga i u staklenoj! Coca-Cola je boljeg okusa u limenci ili staklenci, okani se plastične boce!

9. Kupuj u rinfuzi
Iako još nisu učestala u trgovinama, ali postoje rinfuzna punjenja i odlična su zamjena za kupnju namirnica koje su zapakirane u plastiku. Na tržnicama ćeš pronaći velik broj namirnica koje ti trebaju, a nisu zapakirane u plastični omot. Upotrebljavaj metalne, staklene posude ili one od trajne plastike. Jednostavno uvijek nosi istu posudu i ne kupuj višak plastike sa svakom namirnicom.

10. Izbaci kozmetiku koja sadrži mikrogranule
Mikrogranule ili mikrozrnca su najsitniji komadići plastike koji se u kozmetici upotrebljavaju za pojačano čišćenje te stvaraju velik problem u morskim ekosustavima jer ih manje ribe jedu misleći da su plankton, pa na taj način kroz cijeli hranidbeni lanac dolaze i do tvojeg tanjura. Mikrozrnca većinom nisu topljiva u vodi kao što ih se reklamira, pa treba dobro pročitati deklaraciju na pozadini proizvoda koji kupuješ.

11. Upotrebljavaj kozmetiku bez plastičnog PAKIRANJA
Zamijeni tekući sapun čvrstim. Na taj način smanjuješ upotrebu plastične ambalaže. Isto pravilo vrijedi i za šampone i regeneratore, koji se od nedavno mogu naći u specijaliziranim trgovinama u čvrstom obliku, čak i s deklaracijom ekološke i organske proizvodnje.

12. Upotrebljavaj kozmetičke proizvode od PRIRODNIH MATERIJALA
Mogu se pronaći četkice za zube, četke za kosu, štapići za uši, kistovi za šminku i slični proizvodi od prirodnih materijala poput četkica za zube sa drškom od bambusa ili štapići za uši sa drškom od papira.

13. Napravi sam sredstva za čišćenje
Internet je prepun recepata za domaća sredstva za čišćenje svih površina. Sastojci su prirodni i, što je najvažnije, većina ih je i vrlo jeftina. Recimo, najjednostavniji starinski recept je kombinacija sode bikarbone i octa za čišćenje tvrdokornih masnih mrlja u pećnici i ostatku kuhinje. Na taj način ne samo da čuvaš kućni budžet, već i okoliš, jer ne kupuješ plastiku u kojoj se sredstva nalaze, i ne upotrebljavaš otrovne sastojke koji dugotrajno mogu onečistiti podzemne vode.

14. Kupuj prirodnu kozmetiku ili napravi svoju kozmetiku
U Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina uvelike razvila mreža trgovina koje prodaju opremu i materijale za proizvodnju vlastite kozmetike, a sve više je i prodajnih mjesta sa kozmetikom na ekološkoj bazi čija ambalaža je od reciklirane plastike ili nekog još boljeg materijala, pa tako ne pridonosiš dodatnoj izradi nove plastike. Priprema kozmetike nije ništa drukčija od kuhanja; postoji recept, mjere se moraju poštivati i na početku se često dogodi neuspjeh, no zbog toga ne treba odustati. Postoji i mnoštvo tečajeva na kojima možeš iz prve ruke naučiti sve o izradi vlastite prirodne kozmetike.

15. Izbjegavaj kupnju odjeće i obuće od sintetskih materijala
Pamuk, lan i vuna prirodni su materijali koji se upotrebljavaju od davnina, pa zašto ih ne upotrebljavati i danas? Svakim pranjem sintetičke tkanine čestice plastike odlaze u vodu. Osim što bi trebalo kupovati odjeću od prirodnih materijala, ne bi je trebalo ni bacati nakon što se ošteti, već, ako je moguće, popraviti, ponovno nositi ili donirati. Odjeću koja ti više ne treba ubaci u poseban spremnik za otpadnu odjeću ili odnesi u trgovinu u kojoj će ti na temelju toga dati popust za kupnju nove odjeće.

16. Izbjegavaj vlažne maramice!
Super su te vlažne maramice praktične za nespretne situacije, samo izvadiš maramicu i obrišeš. Dobro se i šminka skida s njima na brzinu, ili pak hrana s lica djeteta. Ali obrati pozornost na njihov sastav. Ima tu svega, od parfema do različitih plastičnih sastojaka i često rade problem u začepljivanju odvoda, a o razgradnji ne treba u detalje, gotovo da su vječne. Stoga radije pamučnim vaticama skidaj šminku, dijete umij običnom vodom. Zdravije je. A što je s higijenskim ulošcima? U trgovinama možeš naći potpuno biorazgradive, bez parfema, plastike i ljepila. Pelene su još uvijek nezamjenjivo plastične, ali uvijek se možeš ohrabriti i probati perive pamučne pelene. Kažu da se djeca puno prije odviknu od takvih pelena jer ih živcira češće prematanje.
Stekni naviku korištenja predmeta od reciklirane plastike, ponovno upotrijebi neke stvari. RETRO JE OPET IN! – posjeti second hand trgovine i buvljake, a svu otpadnu plastiku ubaci u poseban spremnik za plastiku, koji je obično žute boje.

ŽELIŠ LI ZAISTA JEDNOG DANA POSJEĆIVATI LIJEPE KRAJEVE I SLIKATI SAMO PLASTIČNE PEJZAŽE? ŽELIŠ LI DA TVOJA DJECA PLIVAJU U RIJEKAMA I MORU A DA NIKAD NE VIDE RIBU, NA PLAŽI VIDE SAMO ZRNCA PLASTIKE, A IZ MORA IZLAZE S VREĆICOM NA GLAVI? ŽELIŠ LI ZDRAV OKOLIŠ ZA BUDUĆE GENERACIJE?

AKO I TI IPAK ŽELIŠ STVARATI ODRŽIVU BUDUĆNOST, PRIČAJ O IZAZOVU KOJI SE ZOVE PLASTIKA!

KAD POSTANEŠ UČINKOVIT U SPRJEČAVANJU PLASTIKE – PRIČAJ O TOME, HVALI SE STALNO OBITELJI, PRIJATELJIMA, UKLJUČI SVE KOJE POZNAJEŠ U IZAZOV NAŠE GENERACIJE!

I NARAVNO Ne VGtiraj, NEplastično reagiraj!

Gospodarstvo

Velika Gorica među vodećim gradovima po poslovnim rezultatima

Prema analizi FINA-e, deset najvećih gradova u Hrvatskoj drži više od polovice ukupnog poduzetništva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Prema analizi Financijske agencije (FINA) o poslovanju poduzetnika u 2024. godini, deset najvećih hrvatskih gradova ostvarilo je više od polovice ukupnih gospodarskih pokazatelja u zemlji. Među njima je i Velika Gorica, piše Gradonačelnik.hr.

Podaci pokazuju da su poduzetnici iz deset najvećih gradova imali 51,2% udjela u ukupnom broju poduzetnika, 55% u broju zaposlenih, te su ostvarili čak 65,6% ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj. Ti gradovi zabilježili su i 66,5% ukupne dobiti te 62,4% ukupnog gubitka.

Najveći doprinos hrvatskom gospodarstvu, očekivano, dolazi iz Zagreba, čije su tvrtke u 2024. godini ostvarile 83,9 milijardi eura prihoda, što čini 75,4% svih prihoda poduzetnika iz spomenutih deset gradova. Slijede Split s 5,4 milijarde eura (4,9%) i Rijeka s 4,4 milijarde eura (4,0%).

U kontekstu Velike Gorice, grad se nalazi u krugu gospodarski najaktivnijih sredina u Hrvatskoj. FINA posebno ističe doprinos tvrtke LIDL Hrvatska, čije je poslovanje imalo značajan utjecaj na pozitivne rezultate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Usporavanje inflacije u listopadu! Najviše rastu cijene usluga

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u listopadu se spustila ispod razine iz prethodnih mjeseci, ali Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najvišim rastom cijena u eurozoni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 3,6 % više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na rujan, cijene su u prosjeku porasle za 0,5 %. Time se godišnja inflacija lagano usporila nakon rujanskog ubrzanja, kada je iznosila 4,1 %.

Kako prenosi Poslovni.hr, u prvim mjesecima ove godine inflacija je oscilirala, od 4 % u siječnju do 3,2 % u ožujku i travnju. Nakon toga ponovno je počela rasti, dosegnuvši vrhunac u srpnju i kolovozu s 4,1 %. Rujan je donio blago ubrzanje, a listopad sada prvi put nakon nekoliko mjeseci pokazuje vidljivije usporavanje.

Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast cijena zabilježen je kod usluga, koje su poskupjele 6,4 %. Slijedi skupina hrane, pića i duhana s rastom od 4,4 %, dok su energenti porasli 3,9 %. Jedini pad bilježe industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, čije su cijene niže za 0,2 % u odnosu na prošlu godinu. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s rujnom, najviše su porasle cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+1,9 %) i energenata (+0,8 %). S druge strane, hrana, piće i duhan u prosjeku su pojeftinili 0,2 %, a cijene usluga pale su 0,1 %.

Prema prvim podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4 %. Iako se rast cijena lagano usporio, Hrvatska i dalje ima jednu od najviših inflacija u eurozoni. Višu imaju samo Estonija i Latvija. Unatoč padu tempa rasta cijena, podaci pokazuju da pritisci na troškove života i dalje traju, ponajviše kroz rast cijena usluga i energenata. Kako će se ti trendovi kretati do kraja godine, pokazat će objava detaljnih podataka sredinom studenoga.

 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poduzetnici, evo prilike! Besplatna radionica o zajmovima i potporama, saznajte kako se prijaviti

Besplatna radionica VEGORE i HAMAG-BICRO-a donosi pregled aktualnih financijskih instrumenata i savjete kako doći do idealnog zajma za razvoj poslovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Leeloo The First/pexels.com

Kako doći do povoljnih zajmova i potpora za razvoj poslovanja, širenje investicija ili jačanje obrtnog kapitala – tema je informativne radionice koju će 13. studenoga 2025. u 10 sati u Poduzetničkom inkubatoru Velika Gorica organizirati Velikogorička razvojna agencija VEGORA u suradnji s HAMAG-BICRO-om.

Radionica pod nazivom “Aktualni zajmovi za poduzetnike – Pronađite idealan zajam za svoj poslovni rast” namijenjena je postojećim poduzetnicima, obrtnicima, ali i svima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. Sudionici će imati priliku saznati koje su trenutno najpovoljnije opcije financiranja dostupne na tržištu te kako uspješno aplicirati za zajam.

Tijekom radionice bit će predstavljen detaljan pregled najnovijih zajmova i financijskih instrumenata, objašnjeni uvjeti i prednosti pojedinih programa te ponuđeni praktični savjeti koji mogu pomoći u pripremi i podnošenju prijava. Predviđen je i dio za pitanja, kako bi polaznici mogli razjasniti sve nedoumice vezane uz dostupne programe i procedure.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, no broj mjesta je ograničen, stoga se zainteresirani pozivaju da se prijave na vrijeme putem linka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvati bogatiji za gotovo 10 milijardi eura! Raste štednja, ali i dugovi kućanstava

Ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava dosegnula je rekordnih 112 milijardi eura, no istodobno su porasle i obveze građana.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ukupna financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je 112 milijardi eura, što je gotovo 10 milijardi eura ili 9,7 % više nego u istom razdoblju prošle godine, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u svom novom Statističkom priopćenju o financijskim računima.

U usporedbi s krajem prvog tromjesečja, vrijednost financijske imovine porasla je za 2,65 milijardi eura, odnosno 2,4 %, prenosi Poslovni.hr. Najveći doprinos rastu, navodi HNB, imao je porast depozita, najvažnije stavke imovine kućanstava, koji su se povećali za 1,2 milijarde eura, na ukupno 47,45 milijardi eura.

S druge strane, financijske obveze kućanstava krajem lipnja dosegnule su gotovo 30 milijardi eura, što predstavlja rast od 1,2 milijarde eura ili 4,3 % u odnosu na ožujak. Najveći dio tih obveza odnosi se na kredite, čiji iznos sada iznosi 27,8 milijardi eura. Kombinacija rasta imovine i duga rezultirala je povećanjem financijske neto vrijednosti kućanstava na 82,2 milijarde eura, što je 1,8 % više nego na kraju prvog tromjesečja ove godine.

Kad je riječ o širem gospodarskom okviru, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva u cjelini krajem lipnja iznosila je 488 milijardi eura, dok su financijske obveze dosegnule 518 milijardi eura. To predstavlja rast i imovine i obveza u odnosu na prethodno tromjesečje, za 7,1 odnosno 8 milijardi eura, te na godišnjoj razini za 21,1 odnosno 26,2 milijarde eura.

U odnosu na BDP, podaci pokazuju nastavak trenda smanjenja omjera imovine i obveza prema veličini gospodarstva. Financijska imovina krajem drugog tromjesečja iznosila je 550 % BDP-a, dok su se obveze kretale na razini od 585 % BDP-a, što je manje nego godinu ranije. HNB taj pad pripisuje bržem rastu BDP-a u odnosu na rast imovine i duga.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Paun trgovina predstavlja novouređenu trgovinu u Velikoj Gorici – najavljeni su i popusti!

Paun trgovina, obiteljska tvrtka s više od 20 godina iskustva u prodaji bijele tehnike i kućanskih aparata, predstavila je novouređeni prodajni prostor u Velikoj Gorici, u ulici Marina Getaldića 7.

Objavljeno

na

Paun trgovina, dugogodišnje poznato ime u prodaji bijele tehnike, malih kućanskih aparata te proizvoda za kuću i okućnicu, napravila je novi korak u svom poslovanju i predstavila novouređeni prodajni prostor u Velikoj Gorici.

Obiteljska tvrtka, koja već više od dva desetljeća uspješno posluje na području Velike Gorice, svoje je djelovanje proširila i izvan granica grada, a danas ju prepoznaju kupci diljem Zagrebačke županije te susjednih područja poput Zagreba, Siska, Petrinje, Gline i Karlovca.

Novouređeni prostor, uređen u suradnji s renomiranim proizvođačima Gorenje i Hisense, donosi svjež i moderan pristup prodaji. Ideja iza preuređenja bila je stvoriti ugodno i inspirativno okruženje u kojem se kupci osjećaju kao kod kuće. U prostoru je predstavljena cjelovita ponuda bijele tehnike i malih kućanskih aparata ovih proizvođača, a osim izložbenih primjeraka, kupci mogu brzo i jednostavno naručiti i druge modele iz asortimana.

“S obzirom na naše dugogodišnje iskustvo u komunikaciji s našim kupcima, praćenjem njihovih potreba i navika, ali i stalnim promjenama koje nam donosi tržište, željeli smo napraviti jedan zaokret i privući kupce različitih afiniteta.”, ističe Tomislav Lukinić-Paun, direktor Paun trgovine.

Trgovina je poznata po visokoj razini usluge i predanom timu zaposlenika koji kupcima pružaju stručne informacije i savjete. Uz to, kupci mogu računati i na besplatnu dostavu vlastitim vozilima u krugu do 30 kilometara, što dodatno olakšava kupovinu.

“Sve ove godine predano i strastveno se trudimo stvoriti mjesto koje bi ljudima bilo više od same trgovine, mjesto pozitivnog okruženja u koje kupci dolaze s povjerenjem. Slušamo njihove prijedloge i kritike, poboljšavamo se, a kupci nas prepoznaju, preporučuju i svaki put se ponovno sa zadovoljstvom vraćaju. To nam je najbolji pokazatelj da smo na dobrom putu”, dodaje Lukinić-Paun.

Povodom otvorenja novouređenog prostora, Paun trgovina priprema posebnu akciju od 20. listopada do 08. studenoga 2025. godine. U tom razdoblju kupci mogu ostvariti 20 % popusta na sve Gorenje i Hisense proizvode, a najbržima su pripremljeni i pokloni, mikrovalne pećnice, tosteri, sjeckalice i mikseri.

Novouređeni prostor Paun trgovine nalazi se u ulici Marina Getaldića 7 (iza Super Konzuma) u Velikoj Gorici. Radno vrijeme trgovine je radnim danom od 8 do 20 sati, te subotom od 8 do 17 sati. Za više informacija, kupci se mogu obratiti na broj 01/6225 718.

 

 

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno