Vijesti
Breška liga ili kako je nogomet zbližio ljude
‘Većina nas nikad nije čula za neka sela na Bregima, a kamoli da smo poznavali ljude od tamo’
Na području 20 kilometara južno od Zagreba, između Turopolja i Pokuplja smjestile su se Vukomeričke gorice. Pružaju se u smjeru sjeverozapad–jugoistok, u duljini od 30-tak kilometara. Gorje je obraslo uglavnom bjelogoricom poput bukve, hrasta i graba, a od crnogoričnog drveća najčešća je jela. Pitoreskni brežuljkasti krajolik znatno je utjecao i na ljude koji žive na ovom području. U skladu s time je i naziv koji koriste za sebe, Brežani. Kroz šalu kažu, kako Brežan ne može biti svak’, potrebno je izvaditi Bregovnicu. No, tko je izdaje i pod kojim uvjetima nismo uspjeli doznati. Naši sugovornici te podatke čuvali su kao najstrožu tajnu. Riječ je o ljudima čvrstog karaktera i velikog srca, čije povjerenje nije lako zadobiti. Naše sugovornike zamolili smo na početku da nam ukratko objasne kakvi su ljudi Brežani.
– U načelu ljudi na Bregima, s ove naše strane, neću govoriti za onu drugu stranu, čak i ni za dalje do Kravarskog da ne bih nekoga uvrijedio, su dobri ljudi, ponekad tvrdoglavi pa rekao bih i ku…viti. Vole da je sve po njihovom – rekao nam je Zlatko Petrac.
Priču o Bregima nemoguće je ispričati bez spominjanja Malonogometne lige Vukomeričke gorice. Ona i definira prostor koji se smatra Bregima. Naime, ‘Liga’ je otvorena samo za Brežane, odnosno žitelje brežuljkastih krajeva, uz iznimku Male Bune.
LIGA ISCRTALA GRANICE BREGA
– Markuševec Turopoljski je prvo selo s one strane koje priznajemo pod Brege. Lukavec ne priznamo, on je baš u Turopolju. S naše strane je to Mala Buna. Jesu oni iz nizine, ali su dio nas. Po mentalitetu pripadaju nama, a ne Mraclinu i Buševcu. Oni su isto bili svojevremeno ‘kak mi siročija i bokčija’. Pod Brege spada i područje općina Kravarsko i Pokupsko. Mi smo te granice tako odredili. Ove godine primili smo i Lučelnicu. Iako spada pod Općinu Pisarovina, nalaze se na Vukomeričkim goricama – izjavio je prvi čovjek Breške lige.
Iako geografski spada pod Turopolje, Bregi su specifični kako geografski, tako i socijalno i povijesno. Upravo socijalni faktor značajno je utjecao na stvaranje breškog identiteta.
– Mi spadamo pod Turopolje, iako se pod pojmom Turopolja podrazumijeva ravnica. Oni su nizinski dio, a mi smo breški dio. Ovi u nizini su bili em plemenitaši, em bogati, mi gore tu na Bregima bili smo njihovi ‘kmeti’, ‘sirotinja i bokčija’. Naši stari su živjeli na temelju toga što su ljudima iz Mraclina, Buševca i Lomnice kopali i uređivali vinograde te kosili zemljišta – objasnio nam je Zlatko.
U zbližavanju mjesta i žitelja Vukomeričkih gorica kao vezivni materijal poslužila je upravo Breška liga. Riječ je o manifestaciji koja je približila ljude i stubokom promijenila društveni život u ovom dijelu Turopolja.
– Breška liga spojila je Brežane i Vrvce. Prije smo se rijetko sretali. Oni imaju svoj život, a mi svoj. Oni su tamo plemenitaši bili, mi smo ovdje uvijek bili ‘kmeti’. Sada se svaki vikend družimo i stvorili smo velika prijateljstva, ali uvijek ima mjesta za malo zafrkancije. Liga je zbližila ljude s jedne i druge strane Vukomeričkih gorica. Naime, uz cestu prema Pokupskom žive Brežani, a uz cestu prema Dubrancu Vrvci. Dok mi nismo imali Brešku ligu, jedina događanja na ovom prostoru bila su Petrovo u Šiljakovini i lovačka druženja na Ključić Brdu – istaknuo je Petrac.
NOGOMET JE SPOJIO LJUDE
‘Liga’ je ostavila dubok trag i na Žorža. Kako kaže, neki se još nisu niti rodili, kada je on prvi put zaigrao na turniru s 18 godina. Nekad je to bila stvar prestiža i dokazivanja, sada više druženja i zezancije.
– Pola nas nikad nije čulo za neka sela na Bregima, a kamoli da smo poznavali ljude od tamo. Nismo znali gdje je Gornji, a gdje donji Hruševec ili Opatija. Mi iz Velike Bune i okolnih naselja većinom smo gravitirali prema Velikoj Gorici. Sad se već svi znamo i liga nas je sve povezala. Stvorila se ekipa koja se druži iz kola u kolo i obilazi Brege – otkrio nam je Žorž.
Ovo natjecanje utjecalo je i na razvoj sportske infrastrukture. U Velikoj Buni izgrađeno je novo igralište, Kozjača je dobila novi sportski objekt, Novo Brdo napravilo je novo igralište na bivšoj šikari, u Strezojevu rade na tome i sljedeće bi godine trebali dobiti novo igralište. Gornja Opatija napravila je odličan objekt i igralište.
– Potaknuli smo ljude da se aktiviraju i nešto naprave, a nitko od njih nije htio biti gori od drugih. U konačnici to je dovelo do sve bolje sportske infrastrukture. Ljudi iz svakog sela su se organizirali, jedan je dovezao dva kamiona ‘šudra’, drugi je iskopao 20 metara zemlje, a treći pokosio 200 metra trave i na kraju dobili smo igrališta – kaže Zlatko.
Pričao o Breškoj ligi počela je prije 15 godina, a pokrenuli su je Franjo Kovačić Pevec i Ivan Matković Matra. Pevec je kontaktirao Petraca i projekt je krenuo. Cilj je bio uključiti što više naselja Vukomeričkih gorica i omogućiti da se tijekom ljeta u svakom od njih nešto događa.
– To smo osigurali tako što se svako kolo igra u drugom naselju. Željeli smo izbjeći stvaranje ‘dream timova’ pa smo odlučili da za sela mogu igrati samo dečki koji žive u njima. Iskreni rečeno, nisam mislio da ćemo izdržati tako dugo. Znate ono, lude breške glave, svaka na svoj način razmišlja. Dvije, tri godine budemo potrajali i nekom će puknuti film te će odustati, ali na sreću održali smo se. Svatko je malo popustio – dodao je Petrac.
NOĆNI TURNIRI NISU ZA SVAKOGA
Ono što Brešku ligu razlikuje od drugih takvih natjecanja, upravo su noćni turniri koji se održavaju nakon službenog djela. Neki od njih otišli su u legendu zahvaljujući komičnim situacijama kojima ovakvi susreti obiluju. Jedan takav dogodio se prije 13-tak godina upravo u Velikoj Buni.
– Te godine popili smo šleper piva i bili smo drugi. Prepustili smo pobjedu, jer više nismo mogli igrati – objasnio nam je Sina.
– Noćni turniri znaju ponekad biti opasni zbog prevelike koncentracije ‘vlage’. Teško je biti karakter i igrati do 5 – 6 ujutro i ne popiti 10, 15 piva. Nije istina da smo predali tekmu, samo smo je odigrali u revijalnom tonu. Već je svanulo kad smo igrali finale – dodao je Žorž.
Noćni turniri nisu za svakoga, treba moći izdržati sve izazove koje donosi natjecanje. Osim što ovakva vrsta natjecanja traži konstantu ‘okrjepu’ i nije za one slabog želuca, opasnosti vrebaju i na terenu. Dobrano treba pripaziti na namjere igrača protivničke ekipe, jer manje-više sve je dozvoljeno pa čak i klizeći startevi.
-Jedne godine, finale koje sam ja sudio igralo se u 4,30 sati ujutro. Ja samo cijeli prethodni dan od pola tri bio na terenu i morao sam suditi tu utakmicu. Nisam znao kako se zovem, a kamoli tko igra bijeli ili plavi, žuti ili crveni. Većina igrača bila je dobrano pod utjecajem alkoholnih para. Igralo se po znatno labavijim pravilima nego ‘Liga’. Mi kada sudimo te turnire puno toga ne vidimo ili nećemo vidjeti. Manje-više sve je dozvoljeno pa čak i klizeći startevi – ispričao nam je Petrac.
Doznali smo da ‘Liga’ obiluje lokalnim derbijima. Najjači rivaliteti vladaju između Kravarskog i Novog Brda, Dubranca i Cerovskog Vrha, Pokupskog i Opatije te Šiljakovine i Kozjače. Vlado iz Šiljakovine otkrio nam je srž rivalstva između Šiljakovine i Kozjače, koje se često prenosi i na nogometni teren.
– Najviše volimo piti s njima i od tuda rivalitet. Moram priznati da su nas prošišali. Mi volim stvarno jako piti, ali oni vole jako jako piti – bio je iskren Vlado.
BREŠKA LIGA POSTALA JE NAJVAŽNIJE DRUŠTVENO DOGAĐANJE NA VUKOMERIČKIM GORICAMA
Liga Vukomeričkih gorica odavno je prerasla sportski okvir i zauzela važno mjesto u kalendaru društvenih događanja na Bregima.
– Mi igramo nogomet, kako bi se nakon što završi natjecanje mogli družiti. U današnje vrijeme svi smo se začahurili u najuži krug obitelji i prijatelja, nemamo novaca i vremena za izlaske i druženja. Bit cijele priče i je druženje – rekao nam je prvi čovjek Breške lige.
S njim su se složili i Janko i Vlado.
– Meni uopće nije važno tko je prvi, a tko drugi. Niti tko za koga igra. Kad mi je usput uvijek rado svratim da se malo podružim – kaže Janko.
– Svake godine sam ovdje, a najluđe uvijek bude ovdje u Velikoj Buni. Živimo iz tjedna u tjedan, svako novo kolo Breške lige nova je priča – dodao je Vlado.
Sport
Odjeci Rujevice: Jedan sporan detalj, dva poznata lica i tri razloga da se ne odustane
Nogometaši Gorice dobili su dan i pol odmora nakon poraza od Rijeke, od utorka poslijepodne kreće priprema za Osijek doma u nedjelju, a pogled na učinak kaže da se Goričani i dalje itekako imaju za što boriti…
Oblačni, tmurni, više jesenski nego proljetni utorak donio je nogometašima Gorice onih “pol” od ukupno dana i pol slobodnog nakon poraza na Rujevici. Drugog poraza Rajka Vidovića u ulozi trenera našeg prvoligaša, drugog poraza zaredom, drugog poraza zaredom od kluba koji se bori za naslov prvaka… I novog poraza od Rijeke, četvrtog u četiri ogleda ove sezone. Uz, da se i to ponovi, sudačke odluke koje u utakmici protiv Rijeke nisu išle u korist Gorice.
I to u trenucima kad smo jedva nekako zaboravili na one dvije utakmice u Velikoj Gorici, u razmaku od samo 18 dana, u kojima su suci Mateo Erceg i Duje Strukan dosudili pet penala za Rijeku. I dalje, i uz ovaj vremenski odmak, zvuči nevjerojatno, pogotovo kad se sjetimo kako su izgledali, da su barem tri od tih pet kaznenih udaraca bili u najmanju ruku dvojbeni, a prilično nevjerojatno je i ono što se dogodilo u 38. minuti utakmice na Rujevici.
Bruno Goda, onaj isti tip koji je napao Blummela u završnici prve od dvije goričke utakmice, nakon čega je Mrzljak napao njega i dobio crveni karton, bio je u glavnoj ulozi. Išao je na loptu, čak je i dodirnuo, a onda “krvnički” startao na stajnu nogu Josip Mitrovića. Imalo objektivni promatrači odmah su zaključili da je tu bilo ozbiljnih argumenata za crveni karton, a to su potvrdila i mišljenja iz sudačkih krugova dan poslije.
Međutim, za suca Matea Ercega to nije bio čak ni prekršaj! Čovjek se malo i naljutio na Mitrovića, jer “što sad tu ležiš bezveze”, da bi usporena snimka jako dobro pokazala zašto Mitrović leži. Da je situacija bila samo za nijansu drukčija, da Mitrović nije vrhunski spreman, lako je tu moglo doći i do loma noge, ali nema ni faula. Nema ni reakcije Duje Strukana iz VAR sobe, pri čemu se nismo zabunili. Suci iz one dvije goričke, penalima bogate utakmice, spojili su se na Rujevici u prvoj sljedećoj. I zaradili, prema svemu sudeći, negativne ocjene za svoju izvedbu.
Da stvar bude gora, uz to što Gorica nije imala priliku sljedećih 50 i nešto minuta biti u brojčanoj prednosti, upravo je Goda spriječio dvije dobre prilike u nastajanju, a na kraju je i zabio gol za konačnih 3-0 u završnici utakmice, u trenucima kad više nije trebao biti ni na stadionu, a kamoli na terenu.
– Zaslužena pobjeda Rijeke, čestitam im na tome, pokazalo se opet da posjeduju veću kvalitetu od nas, pogotovo nakon ulaska Pjace i Marića. Kolega Sopić uvede njih dvojicu i Ivanovića, a mi uvedemo ono što uvedemo… – komentirao je trener Rajko Vidović nakon utakmice, rekavši time što misli o doprinosu igrača s klupe, s koje su ulazili Majstorović, Kapulica, Jurić i Munksgaard.
Najmanje je tu mislio na 17-godišnjeg Luku Vrzića, koji je u završnici upisao i drugi uzastopni seniorski nastup, ali upućena poruka dovoljno je jasna. Možda ne i najtaktičnije sročena, jer neće takva konstrukcija najbolje sjesti dečkima koji su ušli s klupe, no može se pretpostaviti i da nije slučajno izrečena. I poslužit će kao objašnjenje zašto Munksgaard sjedi na klupi dok desnog beka igra lijevi stoper, zašto je Jurić izgubio mjesto u početnih 11, zašto Kapulica ne dobiva više šansi…
Trener Vidović, uz sve ostalo, očito želi izazvati reakciju svojih igrača, možda ih malo i isprovocirati, natjerati da se s još više želje okrenu preostalim utakmicama. U kojima se ne bore za goli život, kao što je to bio slučaj prošle sezone, u kojima se ne bore za Europu, kao što je to bio slučaj u tri od šest goričkih prvoligaških sezona, ali u kojima se mogu boriti za sebe, za klub, za što bolji plasman.
A to nije nevažno. Za početak, nije nevažno zbog financijskoga kolača koji dolazi od TV prava. Gorica je, naime, nakon ovog poraza, ali i pobjede Varadžina kod Rudeša, skliznula sa šeste na sedmu poziciju. Prevedeno u novac, time je Gorica “izgubila” 45.000 eura, koliko iznosi razlika između nagrade za onoga tko završi šesti i onoga tko bude sedmi. Osma Istra ima četiri, a devet Slaven Belupo pet bodova manje, što znači da ni tu nije sve gotovo. I zato nije loše pogledati kako sve to skupa izgleda po pitanju love od TV prava…
1. mjesto – 1.231.667 €
2. mjesto – 1.141.416 €
3. mjesto – 1.051.161 €
4. mjesto – 1.006.038 €
5. mjesto – 915.787 €
6. mjesto – 870.661 €
7. mjesto – 825.535 €
8. mjesto – 780.410 €
9. mjesto – 690.158 €
10. mjesto – 645.033 €
Realno gledajući, Gorica do petoga mjesta više ne može, a posljednji već neko vrijeme ne može biti nitko osim Rudeša. Dakle, nude se pozicije između šestog i devetog mjesta, a razlika je tu značajna, gotovo 200.000 eura! Za klubove iz donje polovice HNL-a to je ozbiljan novac i, ako nigdje drugdje, tu bi se moglo pronaći ponešto razloga da se u posljednjih pet utakmica sezone da sve što se može dati. I pokuša uzeti što više bodova.
Drugi razlog svakako je osobna želja svakog od igrača da se prezentira u što boljem izdanju, time možda netko od njih i izbori priliku da karijeri nastavi na nekoj atraktivnijom i lukrativnijoj destinaciji, a postoji tu i još jedan detalj, kojeg možemo nazvati “borba sa samim sobom”. Točnije, nadmetanje s Goricom iz recentne prošlosti.
Svoj prvoligaški put Goričani su započeli u sezoni 2018/19., u kojoj su osvojili rekordnih 59 bodova, što su ponovili i dvije sezone poslije. U oba slučaja to je bilo dovoljno za peto mjesto, a u sezoni poput ove bilo bi dovoljno za Europu. Međutim, Gorica je ove čudnovate sezone miljama daleko od takvog učinka, pa preostaje jedino “loviti” preostale dvije uspješne sezone. Uspješno je na kraju završila i ona prošla, u kojoj je Gorica osvojila 32 boda, vrijedna ostanka u ligi, a ove sezone dosad ih je skupila 35.
Dakle, ovo neće biti bodovno najlošija prvoligaška sezona Gorice, ali ne bi bilo loše da ne bude ni druga najlošija…
2018/19. – peto mjesto 59 bodova
2019/20. – šesto mjesto 49 bodova
2020/21. – peto mjesto 59 bodova
2021/22. – šesto mjesto 45 bodova
2022/23. – deveto mjesto 32 boda
2023/24. – ?
Prvi cilj je, dakle, dostići ili prestići učinak iz sezone 2021/22., u kojoj su momčad vodili Kruno Rendulić i Samir Toplak. Za dostizanje njihova učinka nedostaje još 11 bodova, a to bi značilo da Gorica u posljednjih pet utakmica mora upisati tri pobjede i dva remija. Ili četiri pobjede i poraz. S obzirom da su do kraja ostali još domaći ogledi s Osijekom, Rudešem i Istrom te gostovanja kod Slaven Belupa i Hajduka, jasno je da će to biti jako težak zadatak. Iako, ne mora to biti i nedostižno…
Matematički je i dalje moguće da se prebaci učinak i iz sezone 2019/20., koju je započeo Sergej Jakirović, a završio Valdas Dambrauskas, ali za to bi Gorica morala dobiti svih pet utakmica do kraja. Što opet nije nemoguće, ali je jako, jako teško dostižno s obzirom na sve okolnosti.
Najmanji koeficijent bio bi na okladu da će ovo na kraju biti druga najlošija sezona Gorice u prvoj ligi, najlošija nakon traumatične prošle, a na igračima je da to pokušaju izbjeći. Počevši od utorka poslijepodne, kad kreću pripreme za domaći ogled s Osijekom, koji je na rasporedu u nedjelju od 17 sati.
HOTNEWS
U Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
Organizatori su pripremili i zanimljiv edukativni program koji među ostalim donosi prezentaciju rada policijskih pasa, a u sklopu izložbe vidjet će se najtrofejnije svjetske retrivere, a najudaljeniji stiže čak iz Malezije.
Više od 620 retrivera iz 33 zemalja svijeta za vikend stižu u Veliku Goricu na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’ u sklopu Svjetske izložbe pasa koja se od 25. do 28. travnja održava na zagrebačkoj Velesajmu, a okupit će više od 15 tisuća pasa.
Organizator ove manifestacije, prvog ovakvog događaja u Hrvatskoj je Retriever klub Hrvatske u suradnji s Gradom Velika Gorica. Posjetitelje i ljubitelje pasa očekuje zanimljiv dvodnevni program koji će se odvijati na livadi iz Osnovne škole Eugena Kvaternika.
– Riječ je o dvije najvažnije specijalne izložbe za uzgajivače u ovoj godini u cijelom svijetu. Oni koji su prijavljeni za zagrebačku izložbu u petak, u subotu i nedjelju sele se u Veliku Goricu. Posjetitelji će imati priliku vidjeti neke od najtrofejnijih pasa, a najudaljeniji pas stiže čak iz Malezije – govori nam Marijana Račić, predsjednica organizacijskog odbora izložbe.
Pse će ocjenjivati specijalisti suci iz Škotske, Engleske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Finske i Švedske.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Inače, postoji šest pasmina retrivera. Među najpoznatijima su labradori i zlatni retriveri, a sve ćete ih moći vidjeti na izložbi u našem gradu.
– Posebno je zanimljivo da retriveri u Hrvatskoj služe za detekciju droge i eksploziva, kao vodiči slijepih i slabovidnih osoba, oni su psi pomagači i potražni spasilački psi. Kroz edukativni program, građani će imati priliku upoznati se sa samom ulogom retrievera – dodaje Račić.
U subotu 27. travnja od 10 do 14 sati organiziran je program u kojem će se moći vidjeti kako se ti psi školuju, što se s njima radi i koje su sve njihove mogućnosti.
– Od 10 sati MUP će doći sa svojim školovanim psima i prezentirati njihov rad poput traženja droge i eksploziva. Nakon toga u 11 sati svoj će rad prezentirati Udruga za dobrobit i zaštitu životinja INDIGO. Član Retriever kluba Hrvatska, Zoran Horina održat će predavanje o spasilačkim i potražnim psima čiju je važnost javnost spoznala nakon potresa. Njegov klupski kolega Damir Vučić prezentirat će rad terapijskih pasa i pasa pomagača, odnosno kako štene postane terapijski pas – govori nam organizatorica događanja.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
U 13 sati prezentirat će se i jedna nova kinološka disciplina ‘Nosework’, kako podići istančani pseći njuh na novu razinu te kako psa psihički umoriti bez da ga istrčavate.
– Pozivamo sve da nam se pridruže, pogotovo roditelje i djecu jer smatramo da zdrav odnos sa psom treba graditi od malena. Djeci treba prezentirati da pas nije životinja koja će ih napasti i rastrgati već da je onakav kakav ga je vlasnik odgojio. Psi nam služe u različitim situacijama i život bez njih bio bi potpuno drugačiji nego što ga mi danas znamo – poručila je Mirjana Račić i pozvala sve da dođu 27. i 28. travnja na ‘Retriever weekend’ koji će se održati iza Osnovne škole Eugena Kvaternika.
Kultura
Članice Sparka na poetskom festivalu ‘Beč u proljeće’ predstavile knjigu Zdenke Mlinar
Manifestacija je okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja.
Velikogorička Udruga umjetnika SPARK i ove se godine odazvala pozivu na poetski festival “Beč u proljeće” u organizaciji Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji. Manifestacija je već treću godinu za redom, okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja koji su pristigli iz ljubavi prema poeziji i pisanoj riječi bez granice.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
Na manifestaciji je sudjelovalo pet članica goričkog Sparka, Zdenka Mlinar, Nevenka Lang, Gordana Gerhardinger, Marina Maras i Marica Mihac. Druge večeri ovog kulturnog događanja održano je i nekoliko promocija knjiga, a jedna od njih bila je i promocija hrvatsko-makedonskog izdanja knjige “Na otoku MIRAKUL”, autorice Zdenke Mlinar. Promotorice su bile Nevenka Lang i sama autorica.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
– Bile smo na mnogo poetsko-glazbenih manifestacija, ali ova nam je tako dobro sjela i uvukla se pod kožu, da ćemo je dugo, dugo pamtiti.
Pjesnici iz mnogih dijelova Europe predstavili su se najbolje što su znali. Osjećaja i topline nije nedostajalo, tako smo se srodili i razumjeli kao tijelo sastavljeno od jednog, jedinog suptilnog poetskog duha. I naš uvaženi veleposlanik u Austriji komentirao je: “Kakvi divni i posebni ljudi” – rekla nam je na kraju bivša “Sparkova” predsjednica Nevenka Lang.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
Organizaciju festivala “Beč u proljeće” 2024. podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, njegova Ekselencija Danijel Glunčić te konzul Republike Hrvatske u Austriji Mate Bačić.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
CityLIGHTS
Prošel je, prošel, pisani Vuzem,došel je, došel, Juraj zeleni!
Sinoć smo došli osjetiti dašak ‘dočeka’ tog posebnog blagdana baš u ‘kolijevci Jurjevskih krijesova u Turopolju’, a ona je, kako kažu oni upućeniji u drevne običaje – u Donjoj Lomnici!
U večernjim satima jučerašnjeg ponedjeljka, u mjestima i selima našeg Turopolja, brojni su se ugrijali uz Jurjevske krijesove, koji su se palili u čast dolaska blagdana Svetog Jurja, Jurjevdana, koji se obilježava 23. travnja. Uz blagdan je vezan niz običaja, a nalazi se na granici između zimske i ljetne polovice godine, kad se ‘iz tame izlazi na svjetlo’.
Jurjevdan je u hrvatskom narodu obilježen brojnim starim običajima i drevnim vjerovanjima, od kojih su neka očuvana do današnjih dana, a korijene vuku još od pretkršćanskih vremena. Jurjevski običaji poznati su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (uglavnom kajkavskoj) i u sjeveroistočnoj Sloveniji, označavali su početak prvih seljačkih radova u godini, a u narodu je prihvaćen kao pravi početak proljeća te kao početak gospodarske godine. Program proslave Turopoljskog Jurjeva započelo je već u nedjelju 21. travnja u Mraclinu, Dubrancu, Velikoj Mlaki i Kurilovcu, a nastavlja se i u pojedinim mjestima ovog tjedna, sve do završne proslave na Tuđmancu ove nedjelje.
Foto: Jurjevski krijes okupio je ‘celo selo’ i još podosta gostiju/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica
Foto: Jurjevski krijes, Donja Lomnica/Cityportal.hr
Sinoć smo došli osjetiti dašak ‘dočeka’ tog posebnog blagdana baš u ‘kolijevci Jurjevskih krijesova u Turopolju’, a ona je, kako kažu oni upućeniji u drevne običaje – u Donjoj Lomnici!
I doista se jurjevsko ozračje itekako osjetilo, u sinoć prilično friškom zraku, ispred i u čarobnom zelenom okolišu Vatrogasnog doma DVD-a Donja Lomnica! U iščekivanju glavnog događaja, paljenja krijesa, okupilo se ‘celo selo’, a osim članova udruga koje su sve to organizirale, folkloraša, vatrogasaca, POT sučije, branitelja, umirovljenika i mjesnog odbora, bio je tamo i nemali broj pozvanih prijatelja i familije.
Foto: Brojni su sinoć uživali u Donjoj Lomnici u jedinstvenom programu povodom blagdana Sv. Jurja i središnjem događaju – paljenju Jurjevskog krijesa / KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica
Foto: Tajnica KUD-a ‘Nova zora’, Zlatica Krznarić budnim okom prati sve što se događa, ali je kao i uvijek i sudjelovala u divnom programu koji su organizatori upriličili povodom blagdana Svetog Jurja/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica
Za program prepun pjesme i plesa u čast ovog sveca i starih običaja pobrinuo se, tradicionalno, KUD ‘Nova zora’, jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava našega kraja, jer 105 let im je već! Iako je nekad masovno obilježavanje ovih običaja u današnje vrijeme uvelike nestalo, Jurjevski običaji u Lomnici, ophodi i paljenje kresova, kontinuirano su se održavali i za cijelo vrijeme komunističkog režima, kada se to baš i nije podržavalo zbog vjerske obojanosti običaja.
– Puno naših starih se ovdje sjeća još tih obilazaka jurjaša i jurjašica, kak’ ne, išlo se od kuće do kuće, odvojeno, jer su se natjecali tko će dobiti više darova. Prošle godine smo organizirali baš kak’ se nekad išlo, al’ umjesto jajca ili slanine, kaj se nekad darivalo, djeca su si bome skupila finu svotu eurića – priča nam kroz smijeh sjajno raspoložena i, kao i uvijek, sveprisutna tajnica Zlatica Krznarić, koja je brojnima poznata i kao tajnica Zajednice KUD-ova Grada Velike Gorice.
Foto: Jurjevski krijes , arhivske snimke/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica
I sinoć je bilo vidljivo kako je KUD ‘Nova zora’ motor koji pokreće čitavo mjesto, a Zlatica metaforički rečeno ‘glavni strojovođa’. Ne samo što je članica KUD-a impresivnih gotovo pola stoljeća, i njena je čitava obitelj aktivna u tom društvu, baš kao i svi drugi mještani. Kad tome pridodamo zajedništvo svih aktivnih lomničkih udruga koje su se potrudile oko programa, posebno vatrogasaca koji su pazili da se razigrani i krijesom očarani klinci sigurno igraju i trčkaraju oko visokog plamena, možemo doista reći kako smo s velikom radošću dočekali Svetog Jurja!
A prizor kad vam iznad Jurjevskog krijesa na noćnom nebu iznad Donje Lomnice svako malo prelijeću avioni u dolasku u našu Međunarodnu zračnu luku F. Tuđman, tek smo doživjeli kao dokaz kako se možda krijesovi više ne pale na svakom križišću, no da su tradicija, narodni običaji, priče, vjerovanja i legende itekako živi i u današnja, moderna vremena..
Foto: Jurjevski krijes, Donja Lomnica/ Cityportal.hr
Ako ste propustili dosadašnje Jurjevske krijesove, uhvatite još koji ovotjedni, ili pak dođite na središnje slavlje Turopoljskog Jurjeva sa završnim paljenjem krijesa, ove nedjelje, 28. travnja, s početkom bogatog programa od 18 sati u središnjem gradskom parku dr. Franje Tuđmana.
Jer, narodna vjerovanja kažu kako Jurjevski krijes, njegova vatra i dim, imaju magičnu moć zaštite od bolesti i drugoga zla, pa se do današnjih dana zadržala stara izreka: ‘Gdo bu na kresu, ne bu v lesu! (Tko će biti na krijesu, neće biti u lijesu!).
Foto: Jurjevski krijes/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica
Foto: Jurjevski krijes/ KUD ‘Nova zora’, Donja Lomnica
Kultura
Svestrana gorička umjetnica Jasna Vuga izložila je svoje radove u izlogu Knjižnice Galženica
‘Malo riječi, malo boje’ naziv je njene nove izložbe.
‘Malo riječi, malo boje’ tako je Jasna Vuga, velikogorička pjesnikinja koja i slika, nazvala svoju novu izložbu koju možete pogledati u izlogu Knjižnice Galženica.
Vugin je slikarski zanos počeo 1993. godine na nagovor prijateljice, a svojom se izložbom želi predstaviti publici kao svestrani stvaralac.
Uz likovne radove na kojima možemo vidjeti cvijeće, sakralnu tematiku, ali i aktove, u postavu su izložene i neke njezine pjesme te unikatne ogrlice od glinamola koje izrađuje.
Foto: FB Knjižnica Galženica
Voli crtati u akvarelu, pastel kredama, ugljenom i običnom olovkom. Spomenimo i kako je Vuga autorica četrnaest samostalnih zbirki pjesama koje možete posuditi i u goričkoj knjižnici.
Ovo nije prva autoričina izložba, već smo imali prilike vidjeti njezine radove i to u prosincu 2022. godine kada je povodom Dana grada predstavila svoje radove kroz izložbu ‘Moj pogled na grad’.
Izložba se može razgledati u izlogu Knjižnice Galženice do 05. svibnja.
-
Moja županijaprije 6 danaWRC Rally zatvara neke prometnice u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
-
CityLIGHTSprije 2 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 5 danaVelika Gorica dala najveću podršku HDZ-u, a evo i kako su prošli gorički kandidati prema preferencijalnim glasovima
-
HOTNEWSprije 2 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
