Vijesti
Breška liga ili kako je nogomet zbližio ljude
‘Većina nas nikad nije čula za neka sela na Bregima, a kamoli da smo poznavali ljude od tamo’
Na području 20 kilometara južno od Zagreba, između Turopolja i Pokuplja smjestile su se Vukomeričke gorice. Pružaju se u smjeru sjeverozapad–jugoistok, u duljini od 30-tak kilometara. Gorje je obraslo uglavnom bjelogoricom poput bukve, hrasta i graba, a od crnogoričnog drveća najčešća je jela. Pitoreskni brežuljkasti krajolik znatno je utjecao i na ljude koji žive na ovom području. U skladu s time je i naziv koji koriste za sebe, Brežani. Kroz šalu kažu, kako Brežan ne može biti svak’, potrebno je izvaditi Bregovnicu. No, tko je izdaje i pod kojim uvjetima nismo uspjeli doznati. Naši sugovornici te podatke čuvali su kao najstrožu tajnu. Riječ je o ljudima čvrstog karaktera i velikog srca, čije povjerenje nije lako zadobiti. Naše sugovornike zamolili smo na početku da nam ukratko objasne kakvi su ljudi Brežani.
– U načelu ljudi na Bregima, s ove naše strane, neću govoriti za onu drugu stranu, čak i ni za dalje do Kravarskog da ne bih nekoga uvrijedio, su dobri ljudi, ponekad tvrdoglavi pa rekao bih i ku…viti. Vole da je sve po njihovom – rekao nam je Zlatko Petrac.
Priču o Bregima nemoguće je ispričati bez spominjanja Malonogometne lige Vukomeričke gorice. Ona i definira prostor koji se smatra Bregima. Naime, ‘Liga’ je otvorena samo za Brežane, odnosno žitelje brežuljkastih krajeva, uz iznimku Male Bune.
LIGA ISCRTALA GRANICE BREGA
– Markuševec Turopoljski je prvo selo s one strane koje priznajemo pod Brege. Lukavec ne priznamo, on je baš u Turopolju. S naše strane je to Mala Buna. Jesu oni iz nizine, ali su dio nas. Po mentalitetu pripadaju nama, a ne Mraclinu i Buševcu. Oni su isto bili svojevremeno ‘kak mi siročija i bokčija’. Pod Brege spada i područje općina Kravarsko i Pokupsko. Mi smo te granice tako odredili. Ove godine primili smo i Lučelnicu. Iako spada pod Općinu Pisarovina, nalaze se na Vukomeričkim goricama – izjavio je prvi čovjek Breške lige.
Iako geografski spada pod Turopolje, Bregi su specifični kako geografski, tako i socijalno i povijesno. Upravo socijalni faktor značajno je utjecao na stvaranje breškog identiteta.
– Mi spadamo pod Turopolje, iako se pod pojmom Turopolja podrazumijeva ravnica. Oni su nizinski dio, a mi smo breški dio. Ovi u nizini su bili em plemenitaši, em bogati, mi gore tu na Bregima bili smo njihovi ‘kmeti’, ‘sirotinja i bokčija’. Naši stari su živjeli na temelju toga što su ljudima iz Mraclina, Buševca i Lomnice kopali i uređivali vinograde te kosili zemljišta – objasnio nam je Zlatko.
U zbližavanju mjesta i žitelja Vukomeričkih gorica kao vezivni materijal poslužila je upravo Breška liga. Riječ je o manifestaciji koja je približila ljude i stubokom promijenila društveni život u ovom dijelu Turopolja.
– Breška liga spojila je Brežane i Vrvce. Prije smo se rijetko sretali. Oni imaju svoj život, a mi svoj. Oni su tamo plemenitaši bili, mi smo ovdje uvijek bili ‘kmeti’. Sada se svaki vikend družimo i stvorili smo velika prijateljstva, ali uvijek ima mjesta za malo zafrkancije. Liga je zbližila ljude s jedne i druge strane Vukomeričkih gorica. Naime, uz cestu prema Pokupskom žive Brežani, a uz cestu prema Dubrancu Vrvci. Dok mi nismo imali Brešku ligu, jedina događanja na ovom prostoru bila su Petrovo u Šiljakovini i lovačka druženja na Ključić Brdu – istaknuo je Petrac.
NOGOMET JE SPOJIO LJUDE
‘Liga’ je ostavila dubok trag i na Žorža. Kako kaže, neki se još nisu niti rodili, kada je on prvi put zaigrao na turniru s 18 godina. Nekad je to bila stvar prestiža i dokazivanja, sada više druženja i zezancije.
– Pola nas nikad nije čulo za neka sela na Bregima, a kamoli da smo poznavali ljude od tamo. Nismo znali gdje je Gornji, a gdje donji Hruševec ili Opatija. Mi iz Velike Bune i okolnih naselja većinom smo gravitirali prema Velikoj Gorici. Sad se već svi znamo i liga nas je sve povezala. Stvorila se ekipa koja se druži iz kola u kolo i obilazi Brege – otkrio nam je Žorž.
Ovo natjecanje utjecalo je i na razvoj sportske infrastrukture. U Velikoj Buni izgrađeno je novo igralište, Kozjača je dobila novi sportski objekt, Novo Brdo napravilo je novo igralište na bivšoj šikari, u Strezojevu rade na tome i sljedeće bi godine trebali dobiti novo igralište. Gornja Opatija napravila je odličan objekt i igralište.
– Potaknuli smo ljude da se aktiviraju i nešto naprave, a nitko od njih nije htio biti gori od drugih. U konačnici to je dovelo do sve bolje sportske infrastrukture. Ljudi iz svakog sela su se organizirali, jedan je dovezao dva kamiona ‘šudra’, drugi je iskopao 20 metara zemlje, a treći pokosio 200 metra trave i na kraju dobili smo igrališta – kaže Zlatko.
Pričao o Breškoj ligi počela je prije 15 godina, a pokrenuli su je Franjo Kovačić Pevec i Ivan Matković Matra. Pevec je kontaktirao Petraca i projekt je krenuo. Cilj je bio uključiti što više naselja Vukomeričkih gorica i omogućiti da se tijekom ljeta u svakom od njih nešto događa.
– To smo osigurali tako što se svako kolo igra u drugom naselju. Željeli smo izbjeći stvaranje ‘dream timova’ pa smo odlučili da za sela mogu igrati samo dečki koji žive u njima. Iskreni rečeno, nisam mislio da ćemo izdržati tako dugo. Znate ono, lude breške glave, svaka na svoj način razmišlja. Dvije, tri godine budemo potrajali i nekom će puknuti film te će odustati, ali na sreću održali smo se. Svatko je malo popustio – dodao je Petrac.
NOĆNI TURNIRI NISU ZA SVAKOGA
Ono što Brešku ligu razlikuje od drugih takvih natjecanja, upravo su noćni turniri koji se održavaju nakon službenog djela. Neki od njih otišli su u legendu zahvaljujući komičnim situacijama kojima ovakvi susreti obiluju. Jedan takav dogodio se prije 13-tak godina upravo u Velikoj Buni.
– Te godine popili smo šleper piva i bili smo drugi. Prepustili smo pobjedu, jer više nismo mogli igrati – objasnio nam je Sina.
– Noćni turniri znaju ponekad biti opasni zbog prevelike koncentracije ‘vlage’. Teško je biti karakter i igrati do 5 – 6 ujutro i ne popiti 10, 15 piva. Nije istina da smo predali tekmu, samo smo je odigrali u revijalnom tonu. Već je svanulo kad smo igrali finale – dodao je Žorž.
Noćni turniri nisu za svakoga, treba moći izdržati sve izazove koje donosi natjecanje. Osim što ovakva vrsta natjecanja traži konstantu ‘okrjepu’ i nije za one slabog želuca, opasnosti vrebaju i na terenu. Dobrano treba pripaziti na namjere igrača protivničke ekipe, jer manje-više sve je dozvoljeno pa čak i klizeći startevi.
-Jedne godine, finale koje sam ja sudio igralo se u 4,30 sati ujutro. Ja samo cijeli prethodni dan od pola tri bio na terenu i morao sam suditi tu utakmicu. Nisam znao kako se zovem, a kamoli tko igra bijeli ili plavi, žuti ili crveni. Većina igrača bila je dobrano pod utjecajem alkoholnih para. Igralo se po znatno labavijim pravilima nego ‘Liga’. Mi kada sudimo te turnire puno toga ne vidimo ili nećemo vidjeti. Manje-više sve je dozvoljeno pa čak i klizeći startevi – ispričao nam je Petrac.
Doznali smo da ‘Liga’ obiluje lokalnim derbijima. Najjači rivaliteti vladaju između Kravarskog i Novog Brda, Dubranca i Cerovskog Vrha, Pokupskog i Opatije te Šiljakovine i Kozjače. Vlado iz Šiljakovine otkrio nam je srž rivalstva između Šiljakovine i Kozjače, koje se često prenosi i na nogometni teren.
– Najviše volimo piti s njima i od tuda rivalitet. Moram priznati da su nas prošišali. Mi volim stvarno jako piti, ali oni vole jako jako piti – bio je iskren Vlado.
BREŠKA LIGA POSTALA JE NAJVAŽNIJE DRUŠTVENO DOGAĐANJE NA VUKOMERIČKIM GORICAMA
Liga Vukomeričkih gorica odavno je prerasla sportski okvir i zauzela važno mjesto u kalendaru društvenih događanja na Bregima.
– Mi igramo nogomet, kako bi se nakon što završi natjecanje mogli družiti. U današnje vrijeme svi smo se začahurili u najuži krug obitelji i prijatelja, nemamo novaca i vremena za izlaske i druženja. Bit cijele priče i je druženje – rekao nam je prvi čovjek Breške lige.
S njim su se složili i Janko i Vlado.
– Meni uopće nije važno tko je prvi, a tko drugi. Niti tko za koga igra. Kad mi je usput uvijek rado svratim da se malo podružim – kaže Janko.
– Svake godine sam ovdje, a najluđe uvijek bude ovdje u Velikoj Buni. Živimo iz tjedna u tjedan, svako novo kolo Breške lige nova je priča – dodao je Vlado.
Vijesti
VG Čistoća uvodi nove spremnike za tekstil, evo što će se odlagati u stare
Polupodzemni spremnici se zatvaraju zbog vlage, nepravilnog odlaganja otpada i krađe tekstila
HOTNEWS
Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga
Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije
Ukupno 74 projekta iz područja zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada provodit će 73 udruge koje su na natječaju Zagrebačke županije ostvarile financijsku potporu vrijednu 420 tisuća eura.
Potpora je namijenjena programima usmjerenima na poboljšanje kvalitete života različitih skupina građana, među kojima su djeca, mladi, umirovljenici, osobe s invaliditetom te žrtve nasilja u obitelji. Među projektima koji su dobili sredstva nalaze se „Psihoteretana“, „Mobilne zlatne godine“, „Budi svoj…budi čist“, „Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom“ i „Pomoć i podrška žrtvama nasilja“.
Tijekom dodjele ugovora zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost udruga u lokalnim zajednicama te njihovu sposobnost brzog reagiranja na potrebe građana.
– Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je Kolarec. Naglasio je i kako rad udruga doprinosi stvaranju solidarnije zajednice te najavio novu dodjelu sredstava, ovoga puta za braniteljske udruge, kojima će uskoro biti uručeni ugovori ukupne vrijednosti 100 tisuća eura. U ime korisnika sredstava okupljenima se obratila Valentina Nedelić, dopredsjednica Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“, zahvalivši Zagrebačkoj županiji na podršci.
– Zagrebačka županija uz udruge je kroz partnerstva, suradnju i financijsku pomoć, a mi obećavamo da ćemo svaku pruženu podršku pretvoriti u priliku za stvarnu promjenu života ljudi u našim zajednicama, osobito onih kojima je pomoć najpotrebnija, rekla je Nedelić.
Podršku radu udruga izrazila je i Nadica Žužak, pročelnica Grada Jastrebarskog i članica Županijske skupštine Zagrebačke županije, koja je svim dobitnicima sredstava poželjela uspješnu realizaciju projekata.
Najave
Dučecove spelancije vraćaju Mraclin u 70-e! Nakon pola stoljeća ponovno svira legendarni Ego
Na Jančetovom gruntu u petak će se okupiti nekadašnji članovi zagrebačke grupe Ego kako bi obilježili 50 godina od nastupa na festivalu Gaudeamus, a u program će se uključiti i članovi Dučeca.
HOTNEWS
TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature
Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.
Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.
Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.
Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa
Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.
Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju
Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.
– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.
Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma
U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.
– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.
Financijska potpora i institucionalni okvir
Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.
Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.
Primjer iz prakse: Velika Gorica
U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.
Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije
Moja županija
Stručni žiri donio odluku! Ova sorta jagoda je najbolja u Zagrebačkoj županiji
Stručni žiri u Zaprešiću birao najbolje sorte, a proizvođačima su poručene jasne preferencije potrošača.
U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je potrošačko ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy.
Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
“Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji”, objasnio je Duralija.
Foto: Zagrebačka županija
U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo kontinuiranu podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, od podizanja novih nasada i ulaganja u plastenike do prerade i promocije proizvoda. Naglasio je i kako je ove godine za poljoprivredu osigurano nešto više od 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je oko 400 tisuća eura više nego lani.
“Ovo ocjenjivanje jagoda je samo jedno od aktivnosti u kojima županija pomaže svojim poljoprivrednim proizvođačima. Niz je mjera kako mi to radimo, a ovo je jedna od njih. Na ovaj način će biti vidljiviji, ali i ocijenjeni za svoju proizvodnju. Zovu nas ‘Zeleni prsten’ oko Zagreba i to želimo i ostati”, rekao je Tomljenović
Foto: Zagrebačka županija
Pročelnica županijskog odjela za poljoprivredu Gordana Županac osvrnula se na tržišne izazove s kojima se proizvođači suočavaju te istaknula kako su se mnogi okrenuli plasmanu izvan lokalnog područja, prema Istri, Primorju pa i Dalmaciji.
Tomljenović je dodao kako županija ima poseban fokus na ekološku poljoprivredu.
“Ono što nam je glavna namjera i želja je da bude što više ekološke poljoprivrede jer je ona interesantnija za šira tržišta te čuva naš okoliš. U okviru županije ćemo sve napraviti da idemo u tom smjeru i upravo zbog toga imamo veća sredstva za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom. Osim potpora, ulažemo i u njihov prostor, dakle dodatno sufinanciramo ruralne prostore kako bi ljudi tamo imali isti standard kao i na ostalim područjima županije”.
-
CityLIGHTSprije 4 danaZeleno svjetlo za Kušanec: Bačić i Ačkar potpisali ugovor
-
Gospodarstvoprije 2 danaHZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici
-
Gospodarstvoprije 3 danaVelika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći
-
Vijestiprije 3 danaFOTO Velika Gorica u projektu “Od izvora do mora”, akciji se pridružilo stotinu ljudi