Poveži se s nama

Politika

Božo Petrov: ‘Budućnost Hrvatske ne predstavljaju ni HDZ ni SDP’

Predsjednik MOST-a posjetio Veliku Goricu

Objavljeno

Velikogorički MOST u svojim stranačkim prostorijama ugostio je predsjednika stranke Božu Petrova. Bila je to jedinstvena prilika da se pretrese politička situacija na goričkom području. Koordinator  MOST-a za Veliku Goricu Damir Slojšek na radnom sastanku izvijestio je prisutne o stanju u gradu. Među članovima i simpatizerima na druženje su došli i vijećnici MOST-a u Gradskom vijeću Grada Velike Gorice Karmen Rak i Alan Šembera.

Foto: MOST

U svom obraćanju okupljenima Petrov je istaknuo kako oporba treba pokazati kako se politika može voditi i drugačije, bez afera, korupcije i klijentelizma. Evo što je čelnik MOST-a izjavio vezano uz mogući nastavka suradnje nakon predsjedničkih izbora s Miroslavom Škorom.

– Ono što nas sada očekuje su razgovori. Ja se nadam da je sazrelo vrijeme da Hrvatska dobije jednu drugačiju i bolju opciju jer budućnost Hrvatske ne predstavljaju ni HDZ ni SDP – istaknuo je Petrov

Politika

Goričani izlaze na birališta: Odaziv u našem gradu do 11:30 gotovo 20 posto

U Velikoj Gorici je do 11:30 sati na biračka mjesta izašlo nešto više od 10.000 ljudi, što naš grad svrstava među najbolje od odazivu u cijeloj Hrvatskoj. Izlaznost u susjednim općinama je 19,78 % u Kravarskom, 17,22 % u Pokupskom te 16,41 % za Orle

Objavljeno

on

U cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Velikoj Gorici, birališta su otvorena u 7 sati, a u podne su objavljeni i prvi podaci o izlaznosti, koji se odnose na razdoblje do 11:30 sati. Ako je suditi po tim podacima, pogotovo u usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske i drugim izbornim jedinicama, naš grad spada u sam vrh po broju izašlih birača.

Informacije koje se odnose samo na Veliku Goricu govore kako je do pola sata prije podne izašlo točno 19,37 posto birača, što je za točno pola postotnog poena više nego na razini cijele 6. izborne jedinice. U njoj je, naime, do 11:30 sati na birališta izašlo 18,87 posto birača, po čemu je naša izborna jedinica na četvrtome mjestu po izlaznosti. Govoreći o konkretnim brojkama, riječ je o nešto više od 10.000 birača, od njih oko 55.000 s pravom glasa.

Ukupna izlaznost na razini države je 18,09, a najveća izlaznost je u 1. izbornoj jedinici, gdje je izašlo točno 20 posto birača. Na drugome mjestu je 10. izborna jedinica s 19,77 %, na trećem sedma s izlaznosti od 19,08 %, a još je jedino naša, šesta izborna jedinica, s brojkama većim od 18 posto. Najslabiju izlaznost u ovoj prvoj fazi ima peta izborna jedinica, u kojoj je izašlo svega 16,56 posto birača.

Cijeli izborni proces, naravno, provodi se uz strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera. Birači pri ulasku na biračko mjesto moraju dezinficirati ruke, preporuka je i da se nose maske, ali i kemijske olovke kojom će birači glasati. Masku je potrebno skinuti samo na trenutak, kod provjere identiteta. U prostorije za glasovanje birači ulaze jedan po jedan, poštujući razmak od metra i pol, kojeg drže i dok čekaju ulazak na biračko mjesto.

Nastavi čitati

Politika

Goričanka iz DIP-a: ‘Poludim kad čujem priče da su neki od izbora namješteni’

Vesna Fabijančić Križanić do 2015. bila je saborska zastupnica, a posljednjih pet godina potpredsjednica je Državnog izbornog povjerenstva. U svojoj priči opisuje nam kako izgledaju predaje lista, predizborna kampanja, sam dan izbora, izborna noć…

Objavljeno

on

Dok stranke, liste i pojedinci smišljaju kako se što više svidjeti biračima, dok birači razmišljaju kome dati glas, negdje u pozadini velik posao traje već mjesecima. I odvija se u Državnom izbornom povjerenstvu, neovisnom državnom tijelu koje se bavi provedbom izbornog procesa. A u njemu je, na visokoj dužnosti potpredsjednice, jedna djevojka iz našega kraja…

Vesna Fabijančić Križanić rođena je Goričanka, Amerikanci bi rekli “born and raised” ovdje, u našem gradu, potpredsjednica DIP-a je posljednjih pet godina, a ovih dana u prvom planu je – zdravlje!

– Ova bitka s koronom očito još nije završila, moram biti jako oprezna i odgovorna, jer ako ja odem u samoizolaciju, cijeli DIP će morati u samoizolaciju. A izbori nam dolaze za desetak dana – kaže nam Vesna na početku razgovora s povodom.

Imali smo i dosad kao grad saborske zastupnike, i Fabijančić Križanić bila je to četiri godine, imamo i kandidate na ovim izborima na sve strane, a od 2015. imamo i predstavnicu u jednom ovako važnom državnom tijelu, na vrlo zahtjevnom zadatku.

– Svaki posao koji radite je zahtjevan ako imate taj pristup. Ako razgovarate o meni s drugim ljudima, voljeli me manje ili više, svi će reći da sam radoholičarka. U svakom poslu sam dala cijelu sebe, jer svaki posao je zahtjevan ako ga želiš raditi odgovorno. Ovo ima posebnu težinu, jer proglašavaš konačne rezultate izbora za sastav Sabora, najviše zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, objavljuješ konačni ishod izbora za predsjednika države. I moraš to odraditi kako Bog zapovijeda – odlučno govori Fabijančić Križanić.

Osim prilikom predaja lista, vodstvo DIP-a u fokusu javnosti je jedino kad se objavljuju rezultati izbora, ali puno je tu onog skrivenog, često nevidljivog posla, kojeg se odrađuje upravo ovdje.

– Onog trenutka kad se raspišu izbori, sve mora biti spremno. Svi obrasci, svi nacrti zapisnika, svi kosturi izbornih povjerenstava… Pripreme traju najmanje dva mjeseca. Budući da su parlamentarni izbori ionako morali biti ove godine, odmah nakon predsjedničkih izbora krenuli smo s pripremama za parlamentarne. Do pojave korone i opće karantene 90 posto priprema smo završili – kaže Fabijančić Križanić, dodajući kako je najstresniji dio cijelog procesa zaprimanje izbornih lista, koje se zna protegnuti sve do ponoći.

Predsjednik DIP-a je Đuro Sessa, a Vesna Fabijančić Križanić jedna je od četiri potpredsjednika… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

– Od svih izbora, upravo su parlamentarni najsloženiji, gotovo ni po čemu se ne mogu uspoređivati ni s europskim ni s predsjedničkim. Prije svega zato što Hrvatska nije jedna izborna jedinica, nego ih ima deset, pa kao 11. inozemstvo, a kao 12. nacionalne manjine. U predsjedničkim izborima, recimo, u 12 dana morali smo primiti 11 lista. U ovom slučaju kandidature se primaju 14 dana, mi smo u 13 dana primili 30-ak lista, ukupno smo ih imali 192, a od toga 80 zadnji dan! Ušla sam u Sabor u 8, izašla u 2 u noći. I dođeš doma, još najmanje dva sata ne možeš zaspati od napetosti i stresa. Naravno da su predlagatelji različiti, uključujući i one živopisne… Nećemo baš prepričavati anegdote, neki bi se mogli uvrijediti, ali bude tu svega – s blagim smiješkom prepričava Vesna.

Nakon toga slijedi službena predizborna kampanja, u koju se DIP ne miješa puno.

– Kampanju pratimo u smislu nadzora financiranja. Svaki izborni sudionik mora otvoriti poseban račun za kampanju, najkasnije s predajom liste, a mi imamo pristup. A je li kampanja u duhu demokratičnosti i sličnih parametara, to će nadzirati Etičko povjerenstvo.

Nejasno je, međutim, tko je nadležan za ono što se događa uoči samih izbora, za famoznu izbornu šutnju.

– Kako je 2018. bila godina bez izbora, a u našoj nadležnosti je i sugeriranje, davanje mišljenja o izbornom zakonodavstvu, izradili smo nacrt jedinstvenog izbornog zakona. Politika to nije prihvatila, a naše je mišljenje da to baš i nije dobro. Trenutačno svaka vrsta izbora ima svoje zakone i propise, iste izborne institute uređuje različito. Čak i one stvari koje se ne tiču politike – veličina biračkih odbora, jesu li oni stranački ili ne, predaje li se kandidatura 12 ili 14 dana prije izbora, morate li skupiti potpise ili ne, morate li imati izvod iz kaznene evidencije ili ne… Recimo, EU-parlamentarac možete biti i ako ste pravomoćno osuđeni, a da biste bili općinski načelnik, ne smijete – napravila je uvod Fabijančić Križanić pa krenula konkretno:

– U tu priču ulazi i izborna šutnja. Na EU izborima kršenje izborne šutnje je kažnjivo, za pravne osobe i do 500.000 kuna, a u ostalim izborima nije, ni u predsjedničkim ni u parlamentarnim! Zato smo u našem prijedlogu jedinstvenog izbornog zakona predložili ukidanje izborne šutnje. Moje osobno mišljenje je da svaki birač 48 sati prije izbora zna hoće li izaći izbore i kome će dati glas. Svojevremeno su politički analitičari rekli da 15 dana kampanje može utjecati na 2-3 posto biračkog tijela, a kamoli zadnji dan. S druge strane, kad izborna šutnja već postoji, kršenje mora biti kažnjivo.

A kad prođe i izborna šutnja, dođe dan izbora. Za DIP-ovce, jasno, posebno buran dan, jedan od onih kad dolaze u fokus.

– Izbori u inozemstvu traju dva dana, 4. i 5. srpnja, što je također kuriozitet parlamentarnih izbora. Kreću od istočnog dijela zemaljske kugle, a po našem vremenu završit će 6. lipnja u 4 sata ujutro. Prve rezultate objavit ćemo u 22 sata, kad će biti obrađeno između 19 i 20 posto glasova. Mnogi su se čudili zašto tek tad, budući da su prvi rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora bili već u 20 sati, s više od 50 posto prebrojanih glasova, ali ogromna je razlika imaš li pred sobom dva kandidata ili, kao recimo u 7. izbornoj jedinici, 22 liste s po 14 kandidata. A broje se i preferencijalni glasovi!

Iskustvo iz saborskih klupa puno je pomoglo Vesni Fabijančić Križanić u poslu u DIP-u… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Već godinama ne pamtimo bilo kakve repove nakon izbora, situacije u kojima je bilo što sporno, ali ne bi Hrvati bili Hrvati da redovno ne krenu priče kako je nekome nešto oduzeto, ukradeno…

– Ja poludim kad čujem priče o krađi izbora! To je nemoguća misija – gotovo se uznemiri i na sam spomen Fabijančić Križanić.

– Broji se, naravno, ‘pješke’, nego kako drukčije. Otvoriš papir, složiš po jedinicama i brojiš. Tu nema modernizacije. Mogu se glasovi unositi u aplikaciju, ali prvo ih morate izbrojiti, zajedno s izbornim povjerenstvom. To je proces koji traje, ali ne može se dogoditi da nešto ne štima, jer tu su dvije kontrole, dva kompjutora i dva informatička koordinatora, dva istovjetna zapisnika. Jedan i drugi unose, ne sjede jedan pokraj drugoga, a u zapisniku je broj upisanih birača, broj izašlih birača, broj važećih i nevažećih glasova… I ako samo jedna brojčica ne odgovara, u sustavu se sve crveni. Kad se unese cijeli zapisnik, kad se ništa ne crveni, ta kućica se zaključava. I nitko više ne može ništa dodatno unositi. Uostalom, onog trena kad se unese, kad mi u 22 sata krenemo objavljivati rezultate, vidi se broj glasova po biračkom odboru – objašnjava nam proces Vesna.

Sve bi to, cijeli postupak, promijenilo elektronsko glasovanje.

– Stalno čujem da se tijekom korone sve moglo digitalizirati, pa zašto nema elektroničkog glasovanja. A nema ga zbog sadašnjeg Ustava i zakona. Ne može ga biti. Jasno piše da se u inozemstvu glasovanje provodi u konzularnim predstavništvima glasačkim listićima i to se ne može pretvoriti u elektronsko. U cijeloj Europi samo Estonija ima elektronsko glasovanje, Nizozemci su pokušali pa su se vratili na papirnato, a Šveđani su pri kraju procesa pripreme za elektronsko koje su trajale osam godina. Problem je i signala u nekim područjima Hrvatske, a treba tu reći i da mi kao narod ničemu ne vjerujemo. Maloprije sam vam ispričala kako se unose glasovi, pa smo skeptični, zamislite kako bi bilo s elektronskim glasovanje, koji bi to bio stupanj nepovjerenja. To je svakako budućnost, ali u dogledno vrijeme bi prvo trebalo osigurati izmjenu Ustava i izbornog zakonodavstva, zatim dobra pokrivenost signalom cijele Hrvatske i, najvažnije, puno novca – zaključila je ovu temu potpredsjednica DIP-a, pa se prebacila na objašnjavanje kako se dođe do te funkcije.

– Da biste bili član DIP-a, morate biti diplomirani pravnik s najmanje deset godina iskustva u struci, ne smijete biti član nijedne političke stranke, a bira vas se na mandat od osam godina. Kad nekome istekne mandat od osam godina, Sabor imenuje tri člana na prijedlog oporbenih stranaka, a tri na prijedlog saborske većine. Mi koji smo imenovani, a bili smo u strankama, prije imenovanja smo iz njih izašli – pojasnila je Fabijančić Križanić.

Novoizabrani članovi DIP-a prisegnuli pred predsjednikom Sabora 9. ožujka 2015… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Odrasla je u Velikoj Gorici, samo spletom okolnosti nije i rođena u svom gradu nego u Petrovoj, a kuća djeda i bake danas je kafić Lira, preko puta Tržnog centra. Cura iz centra, dakle…

– Ne samo da sam rođena Goričanka, nego sam Turopoljska ‘po ravnoj i bočnoj liniji’. Tatina loza je iz Kuča, a mamina iz Lomnice i Velike Mlake. Sadašnja OŠ Eugena Kvaternika izgrađena je kad sam ja bila prvi razred, a sadašnja OŠ Jurja Habdelića kad sam krenula u osmi. Nakon toga sam završila 10. Gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu – kreće u svoju životnu priču Vesna.

– Nakon što sam završila fakultet, radila sam pet godina u gospodarstvu, a nakon toga sam imenovana sutkinjom Općinskog suda u Velikoj Gorici i na toj funkciji ostala sedam godina. Nakon završetka sudačkog mandata otvorila sam odvjetnički ured, koji je radio sljedećih 13 godina, što znači da sam u pravosuđu bila 20 godina, bez doticaja s politikom, u koju sam ušla tek 2001., s jako puno životnog i radnog iskustva. Bilo je to vrijeme kad sam proživljavala neke teške trenutke u privatnom životu, stvari su se tako poklopile i odlučila sam napraviti zaokret. Zatvorila sam odvjetnički ured i prošla na natječaju za tajnicu Skupštine Zagrebačke županije. Za predsjednicu goričkog SDP-a izabrana sam nakon lokalnih izbora 2001., a u Gradsko vijeće ušla sam nakon izbora 2005.. Bila sam i zamjenica gradonačelnika Tonina Picule, profesionalni član poglavarstva, tajnica županijske Skupštine. Nakon izbora 2009. bila sam u viša savjetnica u Skupštini Grada Zagreba, do izbora 2011., kad sam izabrana za saborsku zastupnicu. Taman pred kraj mandata sam, ničim izazvana, izabrana za potpredsjednicu DIP-a – sa smiješkom zaključuje Fabijančić Križanić priču o tijeku svoje karijere.

Imala je šest desetljeća iza sebe u trenucima kad se pojavila opcija s Državnim izbornim povjerenstvom, shvatila je tad kako je pravo vrijeme za još jedan zaokret u profesionalnom smislu.

– Gledajte, kad se pojavila opcija da postanem tajnica županijske Skupštine, sjela sam cijeli jedan vikend sama sa sobom i odlučila da želim ići u tu promjenu. Tako je bilo i kad sam otišla u DIP. Kad ste saborski zastupnik, DIP vam uopće nije u fokusu, ali kad to dođe na dnevni red, kad se pojavi ta opcija, opet sjedneš sam sa sobom i razmisliš o svemu. Po ne znam koji put prekidate dosadašnji život, stubokom ga mijenjate, ali i osvijestite što ste sve dotad prošli u životu, da imate 60 godina, blizu 40 godina radnog staža, da je mandat na osam godina, da je to možda i u redu nakon svih tih turbulencija i napornog ritma… Željela sam u relativnom miru završiti svoju profesionalnu karijeru – kazala je naša sugovornica.

Proći će još ponešto dana do mirovine, još će tri godine Fabijančić Križanić odlaziti na posao u Visoku ulicu.

– U mirovinu ću ići sa 68, ne moram ni na referendum, ha, ha – još se jedanput našalila Vesna Fabijančić Križanić za kraj.

Vidjet ćemo je opet 5. srpnja u 22 sata, u trenucima kad cijela Hrvatska bude iščekivala vijesti o pobjedniku izbora, važnu će ulogu imati i jedna naša cura, tu iz centra. A to bi kod svih onih koji se osjećaju kao Goričani moralo biti razlog za ponos…

 

Mlađi sin Hrvoje Jančetić bio je kapetan Gorice u sezoni u kojoj je izborena Prva HNL… Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Kad se odmakne od posla, pogledat će – Ligu prvaka!

Razgovarali smo o mom profesionalnom životu i karijeri, ali najveći moj uspjeh definitivno su sinovi i unuci, kaže Vesna Fabijančić Križanić.

Majka je dvojice sinova, Igora i Hrvoja, ali i baka unučica od 11 mjeseca i 16 godina te unuka od četiri i deset godina. Sinovi su je i “navukli” na nogomet, pa će danas priznati da je ozbiljan nogometni fan, uredno gleda Ligu prvaka, a ima i jasan stav na temu o kojoj moraš imati mišljenje. Dakle, Ronaldo ili Messi?

– Messi, nema dvojbe!

I stariji sin igrao je nogomet, bio je dio Turopoljca iz Kuča koji je bio trećeligaš, ali puno poznatiji goričkoj nogometnoj javnosti je mlađi sin, Hrvoje Jančetić. Ikona je to turopoljskog nogometa, kapetan momčadi Gorice koja je izborila ulazak u prvu ligu, a danas nogometni umirovljenik.

– Nije uvijek lako biti roditelj sportaša, ali sport bih svakome preporučila. Nebitno je kako će završiti, sport pomaže da dijete kvalitetno odraste i fizički i psihički. I stvarno sam se uz njega zarazila sportom, pratila sam ga na utakmice posvuda…

Nastavi čitati

Politika

Gorica bira Goričane: Osam ih je dosad bilo u Saboru, traži se deveti…

Ivan Šuker, Stjepan Dehin, Tonino Picula, Ivan Jurkin, Stjepan Kundić, Vesna Fabijančić Križanić, Goran Beus Richemberg i Dražen Barišić dosadašnji su Velikogoričani u Saboru, a priliku da se uguraju na tu listu na ovim izborima traže njih 28…

Objavljeno

on

Liste su odavno određene, sve je spremno za izbore. Na njima su oni koji bi trebali stranci ili koaliciji donijeti najveći broj glasova na predstojećim parlamentarnim izborima i tako osigurati pobjedu u nedjelju. A na listićima koje ćemo te nedjelje dobiti pred sebe, svatko na svom biračkom mjestu, Goričani će moći zaokružiti 28 Goričana. Nakon Ivana Šukera, Stjepana Dehina, Tonina Picule, Ivana Jurkina, Stjepana, Kundića, Vesne Fabijančić Križanić, Gorana Beusa Richemberga i Dražena Barišića, novih, ali i nekih starih 28 kandidata želi nas predstavljati u Saboru.

Prvi Goričanin koji je sjeo u saborsku klupu bio je HDZ-ov Ivan Šuker, i to prije točno 20 godina. Te 2000. godine Šuker je postao i gradonačelnik Velike Gorice, a poslije izbora 2003. postao je ministar financija u vladi Ive Sanadera, što je ostao sve do 2008., kad ga je smijenila Jadranka Kosor.

U vrijeme kad je Šuker postao ministar financija, još je jedan, tad budući gradonačelnik Velike Gorice, prvi puta došao na Markov trg. Prije toga, Tonino Picula je, između ostaloga, bio šef kabineta Ivice Račana, a on ga je imenovao i ministrom vanjskih poslova. Picula je karijeru nastavio u Europskom parlamentu, u kojem je i danas.

Tri godine u Saboru je proveo i liječnik Ivan Jurkin. Došao je 2005. godine kao zamjena za Ivana Šukera. Danas je Jurkin predsjednik goričkog Crvenog križa.

Velikogorički liječnik u Saboru bio je i Stjepan Kundić. Specijalist opće medicine iz Mraclina bio je HDZ-ov zastupnik nešto manje od tri godine. Mandat mu je počeo 20. veljače 2008., a završio 6. siječnja 2011. godine. U Sabor je ušao kao zamjena za Dražena Bošnjakovića, a nakon što je podnio ostavku, naslijedila ga je Ivanka Roksandić.

Goran Beus Richemberg u Sabor je, kao HNS-ovac, ušao 2008. godine. A tamo je ostao do danas, ali kao član stranke GLAS. Prije toga, ovaj rođeni Splićanin bio je zamjenik gradonačelnika Gorice Tonina Picule i kandidat za gradonačelnika.

Danas potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, Vesna Fabijančić Križanić u Sabor je ušla 2011., a ostavku je podnijela 2015. kako bi postala članica DIP-a.

Gorički gradonačelnik Dražen Barišić s te je pozicije, a preko liste HDZ-a, u Sabor ušao 2015. godine. Prvi čovjek Velike Gorice postao je 2009. godine.

Sa saborskim iskustvom, uz podršku svojih stranki, za ulazak u parlament ponovno su kandidirani i Dražen Barišić i Goran Beus Richemberg. Gorički gradonačelnik svoje mjesto pokušat će izboriti kao četvrti na HDZ-ovoj listi za šestu izbornu jedinicu, dok će podršku građana Beus Richemberg tražiti s broja devet na listi Restart koalicije.

Na listi MOST-a nezavisnih lista od 14 imena za 6. izbornu jedinicu, čak šest ih je s adresom u Velikoj Gorici. Odmah nakon nositelja liste Nikole Grmoje, na drugome mjestu građani će moći zaokružiti liječnika Ivana Bekavca, anesteziologa u bolnici u Klaićevoj, koji je kratko bio i zamjenik ministra zdravstva Darija Nakića u vladi Tihomira Oreškovića te je MOST-ov stručnjak za zdravstvo. Nakon njega, poznata imena na listi su ona Karmen Rak te Damira Slojšeka, naših gradskih vijećnika. Mjesto na listi MOST-ovci su povjerili i mladoj Luciji Lacković iz Velike Mlake, poljoprivredniku i bivšem golmanu futsal kluba Dinamo Tomislavu Žuneku te pokretaču Facebook stranice “Velika Gorica bez cenzure” Hrvoju Senegoviću.

Na listi koalicije Desna liga također je šestero Velikogoričana, a najviše mjesto na njoj je zauzeo Štefan Stanešić iz Gradića, koji je nakon kratkog vremena na čelu goričkog HSS-a prešao u stranku Neovisni za Hrvatsku. Tu su još i predsjednik goričkog HSP-a i gradski vijećnik Lucijan Maslać te Antonio Kuliš, Franko Marić, Antun Kolar i Gabrijela Omazić.

Zvonko Kunić, političar iz Velike Mlake, nositelj je liste stranke BM 365. Najdugovječniji gorički političar, pročelnik, bivši zamjenik gradonačelnika… Već više od 20 godina prisutan je u političkom životu Turopolja, a karijeru bi mogao nastaviti u Saboru.

Na listi koalicije koju čine stranke Pametno, Fokus te Stranka s imenom i prezimenom pronašli smo još jedno velikogoričko ime. Stand-up komičar i čelnik stranke Pametno u Velikoj Gorici Mario Šantek nalazi se na trećemu mjestu.

Željko Grozaj i Mira Tadić Goričani su na listi A-HSS-a, a nekadašnji SDP-ov kandidat za gradonačelnika Aleksandar Horvat, opet će tražiti potporu birača, ovaj put kao potpredsjednik Demokrata, na čijoj je listi zauzeo drugo mjesto. Na toj listi su još dvojica Goričanina, Edmond Krusha i Kristijan Kos.

S liste Domovinskog pokreta Miroslava Škore u Sabor će pokušati sjesti i kirurg i traumatolog Zvonimir Lovrić. Ovaj profesor kirurgije i traumatologije do umirovljenja je bio voditelj Odjela za traumatologiju KB Dubrava.

Dvojica Velikogoričana s prebivalištem u Gradićima na HDZ-ovoj su listi za izbore 2020. Suradnici u Gradu, gradonačelnik Dražen Barišić i njegov zamjenik Krešimir Ačkar, zauzeli su četvrto i 13. mjesto na listi za šestu izbornu jedinicu.

Restart koalicija od Goričana je na listu stavila samo GLAS-ova Gorana Beusa Richemberga, i to na deveto mjesto. Jedna od dviju najvećih hrvatskih stranaka, SDP, koji predvodi Restart koaliciju, svog kandidata s našeg područja nema.

Nego, što ih tamo čeka?

Tko prikupi dovoljno glasova za Markov trg, čeka ga velika odgovornost. O kakvom se poslu radi, najbolje će reći oni koji ga već godinama rade – Goran Beus Richemberg i Dražen Barišić. Pa iako se oko većine pitanja ova dva političara neće složiti, jednoglasni su kako je biti u Saboru velika čast.

– Biti narodni zastupnik u najvišem državnom zakonodavnom tijelu prije svega je iznimna čast, ali i velika odgovornost. Uvijek sam imao poštovanje prema toj instituciji i onima koji su me birali jer je parlament jedina stvarna garancija demokracije i slobode – kaže Beus Richemberg.

– Ključne odluke za razvoj gradova i lokalne samouprave odvijaju se upravo u Saboru. Moje aktivnosti u Saboru usmjerene su na postizanje što boljih rezultata svoga grada i kraja. Ponosan sam na sve što smo s čelnim ljudima u zemlji uspjeli postići – o svom mandatu u Saboru kazao je Dražen Barišić.

Kolegama koji će u zgradu na Markovu trgu ući po prvi puta savjetuju…

– U politici uvijek treba biti vođen ljubavlju prema svome gradu, imati viziju što od grada želite napraviti. Morate biti koncentrirani na postizanje tog cilja, jer ako su ciljevi vidljivi, poput gradskog bazena ili dvorane, to je nešto što građani vide i što vam nitko ne može oduzeti. Zato sam ponosan na svoj tim i sve što smo napravili, ali čeka nas još posla. Prisutnost Velike Gorice na državnoj razini garantira nam privlačenje i nastavak investicija – smatra Barišić.

– Uvijek imajte na umu da ste u Sabor poslani da govorite i da se borite. Budite svjesni da ono što govorite utječe na stavove onih koji vas čuju. Zato budite hrabri, jasni, određeni i pristojni. Javni interes mora biti najvažniji. Ne posustajte kad ostanete u manjini, nemojte dozvoliti da vas se korumpira ili zastraši, čuvajte se sukoba interesa i nemojte sramotiti one koji su vas birali. I idite među ljude, pomozite onima koji rade nešto dobro i ukazujte na ono što je loše – kazao je Beus Richemberg, koji je ponosan na svoje djelovanje u Saboru.

Kao posebno velik uspjeh istaknuo bi izglasavanja izmjene Ustava kojom je usvojeno novo rješenje o načinu donošenja odluke o prijelazu hrvatskih vojnika preko državne granice i njihovom angažmanu u mirovnim misijama, čiji je on autor.

– Također izdvajam i izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o PDV-u potkraj 2012., koje sam isposlovao, jer smo zahvaljujući tome u Hrvatski registar brodova upisali oko 4,5 tisuće stranih brodova, spasili na tisuće radnih mjesta u nautičkom turizmu i uprihodovali 304 milijuna kuna u Državni proračun. Naravno, posebno mi je drag i važan bio i 1. srpnja 2013., kad je Hrvatska postala članica EU – dodao je Beus Richemberg.

Mjesto je to u kojem se donose bitne odluke za sve građane, pa i posao zastupnika treba ozbiljno shvatiti. No svjedočili smo tome i putem televizijskih prijenosa, bude i komičnih trenutaka. Draženu Barišiću, kaže, posebno je u sjećanju ostalo iznošenje kolege Ivana Pernara iz sabornice.

– Svojedobno, predlagao sam da vratimo odredbu iz 1947., kojom se zastupnicima branilo da svoje rasprave čitaju. ‘Kolega, budite pametni’, rekao mi je tad Vladimir Šeks, ‘ako to opet postane norma, u Saboru će zavladati teški muk’ – prisjetio se Goran Beus Richemberg.

Kroz vrijeme provedeno u Saboru, dobro je surađivao s Vesnom Fabijančić Križanić.

– Odradili smo i nekoliko zajedničkih inicijativa koje su bile važne za građane Velike Gorice. Što se zastupnika iz HDZ-a tiče, bili su to uglavnom kurtoazni i kratki razgovori jer smo nerijetko dijelili dijametralno suprotne stavove u većini pitanja. Veliku Goricu i naš kraj sam spominjao u Saboru stalno i uporno. Katkad po dobru, a katkad i naše probleme. Vjerojatno više puta nego svi drugi Goričani zastupnici zajedno – zaključio je Goran Beus Richemberg.

Ukupno ih je bilo sedam, traži se osmo goričko lice…

Stjepan Dehin jedini koji više nije s nama…

Krajem listopada napustio nas je Stjepan Dehin, pilot i političar, saborski zastupnik s mandatom od gotovo tri godine. Dehin je preminuo u 73. godini, a od njega se oprostila i Hrvatska seljačka stranka, čiji je bio član.
U Hrvatski sabor ušao je 24. veljače 2000. godine, 22 dana nakon što je taj saziv konstituiran. Postao je zastupnik kao zamjena za Zdenka Haramiju, a u Saboru je ostao do 3. prosinca 2002.

U biografiji mu stoji i da je na prijelazu 1991./1992. bio član radne grupe za izradu prijedloga zakonskih propisa za zračne luke u tek stvorenoj Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Reporter 393 - 21.05.2020.

Facebook

Izdvojeno