HOTNEWS
Bilo jednom u Čiču: Pokosili livadu, ‘lajnali’ s vapnom, a igralo se – u odojak…
NK Dinamo Hidrel slavi 70 godina od osnutka kluba, obilježit će ga ovaj mjesec, a mi vas vodimo kroz početke nogometa u Novom Čiču…
Krajem prosinca NK Dinamo Hidrel iz Novog Čiča održat će svečanu sjednicu Skupštine povodom 70 godina od osnutka kluba. Iz vlastite arhive izvadili smo razgovor s osnivačima kluba Ivanom Drobnjakom i Ivanom Anićem, vođen prije više od deset godina. Danas su obojica pokojni, a živjeli su u neposrednoj blizini sadašnjeg igrališta, odmah s druge strane lokalne prometnice u Čiču.
– Sve je zapravo krenulo još 1947. godine. Prvi su nogomet tad međusobno igrali, ako se to tako moglo zvati, obrtnici iz Novog Čiča. Okupili bi se na dan lokalnog proštenja, na Ivanje, koje je bilo poznato u čitavom Turopolju i Posavini, i zaigrali popodne na tratini pokraj kapelice u neposrednoj blizini glavne crkve. Danas je na tom mjestu uređen park – pričao je Ivan Drobnjak pa nastavio:
– Loptu je, u to vrijeme neprocjenjivo blago, imao samo Josip Mihelić. A upravo lopta je bila meta mladih lokalnih fakina. Zanimljivo, ideju nam je dao Čedomir Mihelić, sin vlasnika lopte. Oko tratine rasla je visoka kukuruza pa je lako pretpostaviti kako je sve to završilo i u čijim je rukama završila lopta. U zasjedi u kukuruzu čekali su Stjepan Svekrić i Stjepan Kokot, a ne sjećam se više tko je bio zadužen da kao slučajno opali “šus” prema zelenoj džungli, u kojoj vlasnik lopte više nije imao nikakve šanse. Tako su čički španeri došli do prve lopt,e a mora se naglasiti da je idejni vođa Čedomir Mihlić, već tada pravi nogometaš. Školovao se u Sisku i tamo igrao, nisam siguran je li za Segestu ili Metalac. Prva lopta je bila ujedno i veliki pokretač za formiranje Dinama Novo Čiče. U osnivačkom Odboru bili su Čedomir Mihelić, Ivan Anić, Ivan Drobnjak, Stjepan Svekrić i Stjepan Kokot. Zeleno svjetlo dali su tada političke vođe mjesta Josip Deverić, Franjo Kraljić i Stjepan Antolović.
U nastavku svjedočenja i prisjećanja Ivan Drobnjak je govorio o osnivačkoj Skupštini budućeg kluba 1948. godine.
– Imali smo podršku gotovo svih mještana Novog Čiča, Lazina, Ribnice, Jagodnog i Donjeg Podotočja. Podrška je bila moralna, ali i materijalna. Širom akcijom već prije Skupštine imali smo oko 220 članova, među kojima je bilo i žena. Na povijesnoj sjednici okupilo ih se oko 140! Mjesto okupljanja bila je zgrada koju Čičani zovu ‘stara škola’, u blizini crkve. Tu su se prije, a i poslije, događala mnoga važna okupljanja za mještane Novog Čiča i pripadajućih mjesta.
Za prvog predsjednika Dinama Novo Čiče izabran je Čedomir Mihelić, za tajnika Ivan Anić, a za blagajnika Stjepan Kokot. Ostali članovi Upravnog odbora bili su Ivan Drobnjak, Josip Zubek. Franjo Modrić i Stjepan Svekrić.
– Posebno je emotivan trenutak bio imenovanje novog kluba. Svi prisutni bili su, kako se to kaže, obojeni u plavo, jer su navijali za Dinamo Zagreb. Prijedlog je usvojen jednoglasno! Službena registracija Dinama još nije bila moguća zbog nedostatka kvalitetnog igrališta pa su igrane samo prijateljske utakmice – govorio je Drobnjak.
O prvoj odigranoj utakmici pričao je Ivan Anić.
– Dinamo Novo Čiče odigrao je prvu utakmicu negdje početkom kolovoza 1948. godine, kad je završena prva košnja djeteline i(li) trave, jer samo tada smo mogli dobiti livadu za utakmicu. Smilovao nam se Antun Galeković, znan kao “šnjader”. Imao je poveću livadu u blizini današnjeg igrališta. Golove smo napravili od jalšovine koje je bilo u izobilju, ‘lajnali’ smo gašenim vapnom, a mreža još nije ni bilo. Utakmica je bila dogovorena s Ivanom Škenderom, stolarom iz Velike Gorice – prisjećao se Anić.
Velikogorički nogometni fanatik trebao je posložiti selekciju Velike Gorice, a poraženi je trebao snositi troškove pečenog odojka.
– Lukavi Škender sve nas je neugodno iznenadio kad smo vidjeli da su stigli pojačani igračima Radnika Franjom Plepelićem-Belim, Brankom Peštajem-Branom, Dragom Bačanijem i Stjepanom Šabanom. Mi se ipak nismo uplašili, a hrabrio nas je naše krilo Slavko Paviša svojom originalnom poštapalicom ‘biju vaši, ali biju i naši!’ Nadovezao se na to Stjepan Svekrić svojim čuvenim pokličem ‘ubij ga u nogu!’. Dakako, nije tu bilo zle krvi, zezancije svakako. Našu momčad posložili su kapetan Čedomir Mihelić i ozlijeđeni Ivan Drobnjak, koji je dirigirao igrom uz aut liniju.
I nakon toliko godina Anić je pamtio svakog igrača iz te prve momčadi.
– Golman je bio Franjo Zobić, desni bek Josip Zubek, lijevi Josip Brigljević. Neprelaznog centarhalfa igrao je Stjepan Kokot, desnog halfa Mato Modrić, lijevog Franjo Modrić. Vezisti su bili Mirko Kraljić i Ivan Zetković. U ofenzivnoj formaciji krila su bila naši brzanci desno Slavko Paviša, lijevo Stjepan Svekrić a mjesto centarfora bilo je rezervirano za Čedu Mihelića. Kao rezerve spremni su čekali Ivan Anić, Ivan Drobnjak, Ivan Lomot, Stjepan Trupčević, Mijo Golubić i Stjepan Kaić. Moguća je pogreška u formaciji momčadi, a možda je zaobiđen i netko u pričuvi. Pisanog dokumenta nema, a nakon 55 godina nije se lako baš svega prisjetiti. Sigurno je da smo pobijedili 1:0, a jedini strijelac, ujedno prvi povijesni, bio je naš Slavko Paviša (za Dinamo su kasnije igrali također odlični sinovi mu Rajko i Marijan te bratići Mato, Ivan, Branko, Mario i Miro, svi Paviše, op. a.) – kao iz rukava “sipao” je podatke Anić.
Pamti i da ono s odojkom baš i nije ispalo po dogovoru.
– Naše slavlje nije pomutila ni činjenica da smo odojka morali platiti sami, uz obećanje da će nam se gosti revanširati u Velikoj Gorici, na igralištu i za stolom. Trošak smo napravili u gostionici “Vaga” u centru Čiča (danas Kavalir u vlasništvu prije prvoligaškog nogometaša Dubravka Hrkovca, op. a.). Drugu utakmicu ipak smo odigrali opet na ‘našem’ igralištu, kontra istog suparnika, ali na terenu, bolje reći livadi Ivana Čačiča u Lazima, uz prometnicu prema Ribnici. Opet smo pobijedili, ovaj put 2:0, a zabili su Čedo Mihelić i opet Slavek Paviša. Sudio je Nikola Filipančić iz Rakarja, a pomoćni su bili naši, tada mladi Stjepan Licitar i iskusni Franjo Zetković Tapec. Opet se slavilo na “Vagi”, a i odojka smo opet platili mi. Nema veze, važno je bilo da smo pobijedili – ispričao nam je danas pokojni Ivan Anić.
CityLIGHTS
Mrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’
Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.
U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.
Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.
Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet, istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”
Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“
Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“
Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.
CityLIGHTS
FOTO Krijes kao spas od hladnoće: završeno 34. Turopoljsko Jurjevo
Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni.
Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.
Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.
Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.
Narodni običaji i simbolika Jurjeva
Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.
Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku
U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.
Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.
Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.
Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.
Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.
Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
Nakon nedavnih akcija sadnje diljem grada, radovi na uređenju zelenih površina nastavljeni su i u Ulici Matice hrvatske, gdje je danas započelo uklanjanje starih panjeva kao priprema za sadnju novih stabala.
Riječ je o zahvatu koji slijedi nakon uklanjanja dotrajalih i potencijalno opasnih stabala, a već danas i sutra na prostoru nasuprot doma zdravlja bit će posađena nova stabla. Postojeći drvored srebrnolisnog javora pritom će biti nadopunjen s još dvije vrste.
Privremene izmjene na parkiralištu očekuju se upravo zbog uklanjanja panjeva. Dio parkirnih mjesta bit će nedostupan, a građanima se upućuje apel da prate postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati bez zastoja i uz potrebnu razinu sigurnosti.
Niz akcija sadnje diljem Velike Gorice
Aktualni radovi dio su šireg kontinuiteta ulaganja u zelenu infrastrukturu. U proteklih mjesec dana obnovljen je drvored u Parku Plemenite općine Turopoljske, dok je u povodu Dana planeta Zemlje posađeno ukupno 40 stabala u dvorištima vrtića i škola.
Građani do informacija putem QR koda
Uz same hortikulturne zahvate, Grad Velika Gorica uvodi i nov način informiranja javnosti. Na lokacijama gdje se provode radovi postavljene su posebne informativne table. Jedna od njih nalazi se upravo u Ulici Matice hrvatske, a skeniranjem QR koda moguće je pristupiti službenoj gradskoj stranici s detaljima o zahvatima i planiranim aktivnostima.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
CityLIGHTS
Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.
Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.
Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.
Projekti, natjecanja i europski programi
Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“
Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.
Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora
Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“
@ekonomska_skola_vg
Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja
Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
CityLIGHTS
Otvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole
Roditelji mogu predati zahtjev isključivo za jedan dječji vrtić, a prijave traju do 15. svibnja.
-
CityLIGHTSprije 6 danaHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’
-
CityLIGHTSprije 5 danaFOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
-
CityLIGHTSprije 3 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 5 danaVelikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike