Povežite se s nama

HOTNEWS

Bilo jednom u Čiču: Pokosili livadu, ‘lajnali’ s vapnom, a igralo se – u odojak…

NK Dinamo Hidrel slavi 70 godina od osnutka kluba, obilježit će ga ovaj mjesec, a mi vas vodimo kroz početke nogometa u Novom Čiču…

Objavljeno

na

Krajem prosinca NK Dinamo Hidrel iz Novog Čiča održat će svečanu sjednicu Skupštine povodom 70 godina od osnutka kluba. Iz vlastite arhive izvadili smo razgovor s osnivačima kluba Ivanom Drobnjakom i Ivanom Anićem, vođen prije više od deset godina. Danas su obojica pokojni, a živjeli su u neposrednoj blizini sadašnjeg igrališta, odmah s druge strane lokalne prometnice u Čiču.

– Sve je zapravo krenulo još 1947. godine. Prvi su nogomet tad međusobno igrali, ako se to tako moglo zvati, obrtnici iz Novog Čiča. Okupili bi se na dan lokalnog proštenja, na Ivanje, koje je bilo poznato u čitavom Turopolju i Posavini, i zaigrali popodne na tratini pokraj kapelice u neposrednoj blizini glavne crkve. Danas je na tom mjestu uređen park – pričao je Ivan Drobnjak pa nastavio:

– Loptu je, u to vrijeme neprocjenjivo blago, imao samo Josip Mihelić. A upravo lopta je bila meta mladih lokalnih fakina. Zanimljivo, ideju nam je dao Čedomir Mihelić, sin vlasnika lopte. Oko tratine rasla je visoka kukuruza pa je lako pretpostaviti kako je sve to završilo i u čijim je rukama završila lopta. U zasjedi u kukuruzu čekali su Stjepan Svekrić i Stjepan Kokot, a ne sjećam se više tko je bio zadužen da kao slučajno opali “šus” prema zelenoj džungli, u kojoj vlasnik lopte više nije imao nikakve šanse. Tako su čički španeri došli do prve lopt,e a mora se naglasiti da je idejni vođa Čedomir Mihlić, već tada pravi nogometaš. Školovao se u Sisku i tamo igrao, nisam siguran je li za Segestu ili Metalac. Prva lopta je bila ujedno i veliki pokretač za formiranje Dinama Novo Čiče. U osnivačkom Odboru bili su Čedomir Mihelić, Ivan Anić, Ivan Drobnjak, Stjepan Svekrić i Stjepan Kokot. Zeleno svjetlo dali su tada političke vođe mjesta Josip Deverić, Franjo Kraljić i Stjepan Antolović.

U nastavku svjedočenja i prisjećanja Ivan Drobnjak je govorio o osnivačkoj Skupštini budućeg kluba 1948. godine.

– Imali smo podršku gotovo svih mještana Novog Čiča, Lazina, Ribnice, Jagodnog i Donjeg Podotočja. Podrška je bila moralna, ali i materijalna. Širom akcijom već prije Skupštine imali smo oko 220 članova, među kojima je bilo i žena. Na povijesnoj sjednici okupilo ih se oko 140! Mjesto okupljanja bila je zgrada koju Čičani zovu ‘stara škola’, u blizini crkve. Tu su se prije, a i poslije, događala mnoga važna okupljanja za mještane Novog Čiča i pripadajućih mjesta.

Za prvog predsjednika Dinama Novo Čiče izabran je Čedomir Mihelić, za tajnika Ivan Anić, a za blagajnika Stjepan Kokot. Ostali članovi Upravnog odbora bili su Ivan Drobnjak, Josip Zubek. Franjo Modrić i Stjepan Svekrić.

– Posebno je emotivan trenutak bio imenovanje novog kluba. Svi prisutni bili su, kako se to kaže, obojeni u plavo, jer su navijali za Dinamo Zagreb. Prijedlog je usvojen jednoglasno! Službena registracija Dinama još nije bila moguća zbog nedostatka kvalitetnog igrališta pa su igrane samo prijateljske utakmice  – govorio je Drobnjak.

O prvoj odigranoj utakmici pričao je Ivan Anić.

– Dinamo Novo Čiče odigrao je prvu utakmicu negdje početkom kolovoza 1948. godine, kad je završena prva košnja djeteline i(li) trave, jer samo tada smo mogli dobiti livadu za utakmicu. Smilovao nam se Antun Galeković, znan kao “šnjader”. Imao je poveću livadu u blizini današnjeg igrališta. Golove smo napravili od jalšovine koje je bilo u izobilju, ‘lajnali’ smo gašenim vapnom, a mreža još nije ni bilo. Utakmica je bila dogovorena s Ivanom Škenderom, stolarom iz Velike Gorice – prisjećao se Anić.

Velikogorički nogometni fanatik trebao je posložiti selekciju Velike Gorice, a poraženi je trebao snositi troškove pečenog odojka.

– Lukavi Škender sve nas je neugodno iznenadio kad smo vidjeli da su stigli pojačani igračima Radnika Franjom Plepelićem-Belim, Brankom Peštajem-Branom, Dragom Bačanijem i Stjepanom Šabanom. Mi se ipak nismo uplašili, a hrabrio nas je naše krilo Slavko Paviša svojom originalnom poštapalicom ‘biju vaši, ali biju i naši!’ Nadovezao se na to Stjepan Svekrić svojim čuvenim pokličem ‘ubij ga u nogu!’. Dakako, nije tu bilo zle krvi, zezancije svakako. Našu momčad posložili su kapetan Čedomir Mihelić i ozlijeđeni Ivan Drobnjak, koji je dirigirao igrom uz aut liniju.

I nakon toliko godina Anić je pamtio svakog igrača iz te prve momčadi.

– Golman je bio Franjo Zobić, desni bek Josip Zubek, lijevi Josip Brigljević. Neprelaznog centarhalfa igrao je Stjepan Kokot, desnog halfa Mato Modrić, lijevog Franjo Modrić. Vezisti su bili Mirko Kraljić i Ivan Zetković. U ofenzivnoj formaciji krila su bila naši brzanci desno Slavko Paviša, lijevo Stjepan Svekrić a mjesto centarfora bilo je rezervirano za Čedu Mihelića. Kao rezerve spremni su čekali Ivan Anić, Ivan Drobnjak, Ivan Lomot, Stjepan Trupčević, Mijo Golubić i Stjepan Kaić. Moguća je pogreška u formaciji momčadi, a možda je zaobiđen i netko u pričuvi. Pisanog dokumenta nema, a nakon 55 godina nije se lako baš svega prisjetiti. Sigurno je da smo pobijedili 1:0, a jedini strijelac, ujedno prvi povijesni, bio je naš Slavko Paviša (za Dinamo su kasnije igrali također odlični sinovi mu Rajko i Marijan te bratići Mato, Ivan, Branko, Mario i Miro, svi Paviše, op. a.) – kao iz rukava “sipao” je podatke Anić.

Pamti i da ono s odojkom baš i nije ispalo po dogovoru.

– Naše slavlje nije pomutila ni činjenica da smo odojka morali platiti sami, uz obećanje da će nam se gosti revanširati u Velikoj Gorici, na igralištu i za stolom. Trošak smo napravili u gostionici “Vaga” u centru Čiča (danas Kavalir u vlasništvu prije prvoligaškog nogometaša Dubravka Hrkovca, op. a.). Drugu utakmicu ipak smo odigrali opet na ‘našem’ igralištu, kontra istog suparnika, ali na terenu, bolje reći livadi Ivana Čačiča u Lazima, uz prometnicu prema Ribnici. Opet smo pobijedili, ovaj put 2:0, a zabili su Čedo Mihelić i opet Slavek Paviša. Sudio je Nikola Filipančić iz Rakarja, a pomoćni su bili naši, tada mladi Stjepan Licitar i iskusni Franjo Zetković Tapec. Opet se slavilo na “Vagi”, a i odojka smo opet platili mi. Nema veze, važno je bilo da smo pobijedili – ispričao nam je danas pokojni Ivan Anić.

HOTNEWS

Otišao je naš Ćirek

Posljednji ispraćaj bit će u utorak 28. siječnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Vijest koja nas je zatekla danas poslijepodne…u 80. godini života nakon moždanog udara preminuo je legendarni hrvatski glazbenik Boris Ćiro Gašparac. Iako je rođen u Požegi, Velika Gorica je dugi niz godina bila njegov dom, njegova inspiracija za stihove. Tome svjedoče njegovi nastupi i pjesme na VGF-u.

Gotovo uvijek odjeven u prepoznatljivu crnu boju, volio je prošetati našim gradom, svojom Velikom Goricom. Uvijek bi zastao i popričao sa sugrađanima, ispričao neku dogodovštinu iz svog života ili otkrio na kojoj pjesmi trenutačno radi. A nije bilo niti jedne “Bisernice” u kojoj se nije mogla čuti bar jedna njegova pjesma.

Od najranijeg djetinjstva znao je da će glazba biti njegov životni poziv jer se već kao dječak svojim velikim talentom isticao u školskom zboru kao solo pjevač. Uz gitaru je sve do 1992. godine pjevao i recitirao poeziju po zagrebačkim barovima i klubovima. U to vrijeme mu se dogodio veliki hit Karla Oršolića “Laže selo, lažu ljudi” koji je iste godine izveo na festivalu Zlatne žice Slavonije u rodnoj Požegi. S tadašnjim pratećim sastavom “Crni šest” osvojio je srca publike i do zadnjeg dana, uz puno zdravstvenih problema, nije posustao.

Nanizao je nekoliko antologijskih hitova kao što su “Leina” Rajka Dujmića, “Da sam im’o šaku dukata” Miroslava Škore, “Moj did Luka”, “U srce te dira moja tambura” i još puno nezaboravnih tamburaških pjesama. Nedavno je objavio obradu pjesme “Dida moj” Arsena Dedića, njegov posljednji umjetnički uradak i poklon unucima. Zauvijek ćemo pamtiti Ćirin gromoglasni bariton, besprijekornu interpretaciju i pjesme koje nam je ostavio na čuvanje.

Boris Ćiro Gašparac dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su “Nagrada grada Požege za životno djelo” i “Medalja grada Zagreba” za poseban doprinos u promicanju kulture. Tijekom svoje impresivne karijere održao je oko 700 humanitarnih koncerata, pokazujući nesebičnu ljubav prema svojoj publici i zajednici.

Posljednji ispraćaj Borisa Ćire Gašparca održat će se u utorak 28. siječnja, u 13:20 sati na Krematoriju na Mirogoju.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stiglo prometno rješenje: Jedan semafor postavljen, drugi u najavi

U planu je postavljenje i semafora na raskrižju Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade

Objavljeno

na

Objavio/la

Poslovnu zonu Meridian 16, jednu od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj, prepoznali su brojni investitori. U njoj trenutačno posluje desetak velikih tvrtki i logističkih centara koji se bave transportom robe, a u kojima je zaposleno oko 1.500 radnika. Svoje projekte realizira još nekoliko prepoznatljivih tvrtki, a kada bude popunjena u cijelosti, u njoj će biti zaposleno gotovo 3 tisuće ljudi.

Velik broj zaposlenika, kao i kamioni koji gravitiraju prema poslovnoj zoni donose i veći promet koji se odvija na istočnoj obilaznici Velike Gorice, stoga je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu bilo nužno postavljanje semafora i nove prometne signalizacije.

Konkretno, riječ je o raskrižju državne ceste D31 i Poslovne zone Vukovinsko polje, odnosno skretanje za Zelenu aleju, gdje su značajnu ugrozu za promet predstavljali lijevi skretači prema poslovnoj zoni, osobito tegljači i kamioni zbog tromosti velikih vozila kao i činjenice da se regulacija prometa odvijala samo putem horizontalne i vertikalne signalizacije. Upravo iz tog razloga nužna je bila semaforizacija spomenutog raskrižja što je napravljeno uz koordinaciju sa semaforiziranim raskrižjem D31-Stjepana Fabijančića Jape. Također je uvedeno i ograničenje brzine na 60 km/h. Nova regulacija prometa omogućuje sigurnije i nesmetano skretanje ulijevo prema industrijskoj zoni, kao i napuštanje raskrižja za sve sudionike u prometu, uključujući i pješake.

Foto: Semafor na skretanju za Zelenu aleju

Također, Grad Velika Gorica od Hrvatskih cesta zatražio je i semaforizaciju raskrižja Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade. Naime, kako se u neposrednoj blizini planira izgradnja nove osnovna škola u Kurilovcu, postava semafora je jedan od nužnih elemenata za normalno i sigurno odvijanje cjelokupnog prometa, ali i zbog pristupa novom reciklažnom dvorištu.

Do postave semafora, za koje je potrebno izraditi projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi dozvole za gradnju, Grad uz nadzor Hrvatskih cesta planira privremeno priključenje na Ulicu 153. brigade po izradi privremene regulacije prometa, a do konačnog rješavanja u vidu semaforizacije. U tijeku je postupak dobivanja uporabne dozvole za ovu prometnicu koja se izdaje pri nadležnom Ministarstvu prometa.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici prvi u Zagrebačkoj županiji po broju zaposlenih i ostvarenim prihodima

U 2023. godini naši poduzetnici ostvarili su dobit od čak 164 milijuna eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijoj analizi Fine, porastao je broj zaposlenih u Velikoj Gorici u odnosu na 2022. godinu, dok su velikogorički poduzetnici u 2023. godini ostvarili i konsolidiranu neto dobit od 164 milijuna eura, što je rast od 15,5 posto u odnosu na godinu prije. Naime, poduzetnici Velike Gorice njih 2.187, imali su 22.707 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,6% u odnosu na 2022. godinu.

S ostvarenih 3,1 milijardu eura prihoda u 2023. godini udio poduzetnika Velike Gorice u ukupnim prihodima Zagrebačke županije, koji iznose 13,1 milijardu eura, bio je 23,5%. Velikogorički poduzetnici u 2023. godini iskazali su rast ukupnih prihoda i rashoda od 13,1% u odnosu na 2022. godinu. Udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini u broju poduzetnika Zagrebačke županije bio je 19,8%, u broju zaposlenih 27,8%, u ukupnim prihodima 23,5%, u ukupnim rashodima 23,4%, u dobiti razdoblja 22,6% i u gubitku razdoblja 11,4%.

Grad Velika Gorica, sjedište Zagrebačke županije, među županijskim središtima je po broju poduzetnika na 8. mjestu, a na razini RH na 9. mjestu. Po broju zaposlenih i ukupnim prihodima na razini RH je na 5. mjestu, a prema neto dobiti na 6. mjestu. Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda i 2023. godini bilo je društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 1,2 milijarde eura ostvarenih ukupnih prihoda koje je ostvarilo i najveću dobit razdoblja u iznosu od 56,6 milijuna eura.

Druga po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2023. godini bila je HP – HRVATSKA POŠTA d.d. s 269,8 milijuna eura, što je 8,7% ukupnih prihoda svih poduzetnika Velike Gorice.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini iznosila je 1.166 eura i bila je 11,9% viša u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Zagrebačke županije (1.042 eura) te 13,5% viša od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske (1.028 eura).

Gledajući rang listu gradova i općina Zagrebačke županije, poduzetnici Velike Gorice su na prvom su mjestu po broju poduzetnika (2.187), broju zaposlenih (22.707), ukupnim prihodima (3,1 milijarda eura), dobiti razdoblja (185,4 milijuna eura) i neto dobiti (164 milijuna eura) te na drugom mjestu prema gubitku razdoblja (21,4 milijuna eura).

Nastavite čitati

Crna kronika

FOTO VIJEST Noćas provaljeno u benzinsku u Lekeniku

Što je i koliko ukradeno, bit će poznato nakon očevida

Objavljeno

na

Objavio/la

Razbijena vrata, navučene trake i policijski kombi…prizor je to kojeg su mnogi jutros vidjeli prolazivši uz Ininu benzinsku postaju u Lekeniku.

Provala se dogodila tijekom noći. Što je sve ukradeno, zasad nije poznato. Policija i dalje obavlja očevid, nakon kojeg će biti poznato više detalja.

Foto: Matea Brenčić/cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

U obnovu ide Ulica Kovači u Velikoj Mlaki

Grad intenzivno ulaže u prometnu infrastrukturu i sigurnost svojih građana

Objavljeno

na

Objavio/la

Kako bi se život građana Velike Gorice i okolnih naselja učinio ugodnijim i sigurnijim, u tijeku je intenzivno razdoblje ulaganja u poboljšanje komunalne infrastrukture. Na pojedinim gradskim ulicama i prometnicama radovi su u punom jeku. Primjerice, Jelačićeva ulica u Kurilovcu te Ulica Augusta Šenoe uz obilaznicu u Velikoj Gorici trenutačno su u fazi obnove. Svakako jedan od ključnih projekata u nadolazećem razdoblju je rekonstrukcija Ulice Kovači u Velikoj Mlaki čijom će se obnovom riješiti povijesni problem, ali i ostvariti dugogodišnja želja svih mještana.

Ova prometnica ima izuzetno važnu ulogu za lokalnu zajednicu, jer povezuje Veliku Mlaku s Velikim Poljem te osigurava pristup ključnim institucijama poput Dječjeg vrtića Lojtrica, Osnovne škole Velika Mlaka, crkve i nogometnog igrališta gdje trenira oko 200 djece. Projekt obuhvaća obnovu prometnice u dužini od 530 metara, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice, uključujući rekonstrukciju križanja sa Zamlačkom ulicom. Planirana je izgradnja kolnika za dvosmjeran promet širine od 5,5 do 7 metara, oborinske odvodnje te pješačke staze širine do 2 metra, čime će se značajno povećati sigurnost svih mještana. Također, predviđena je i zamjena vodoopskrbne mreže.

Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 1.042.500,00 eura s PDV-om, od čega je za izgradnju prometnice s oborinskom odvodnjom predviđeno 880 tisuća eura, a za rekonstrukciju javne vodoopskrbe 162.500,00 eura. Rok za izvođenje radova je 150 dana. Trenutačno je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvođača, a početak radova kreće nakon potpisa ugovora s izvođačem i uvođenja u posao od strane nadzornog inženjera.

Korak je to prema modernizaciji lokalne infrastrukture i sigurnijem prometovanju, posebno u dijelovima grada i okolice gdje postoji intenzivna potreba za obnovom. Velika Gorica tako nastavlja s razvojem kako bi svojim građanima osigurala još bolju kvalitetu života.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.