Vijesti
Bile su vojnikinja, kemičarka i vizažistica, danas su dadilje i tvrde: Ovo je najljepši posao na svijetu
Sve više roditelja odlučuje se svoju djecu upisati u male obrte za čuvanje djece. U Gorici ih trenutno ima šest, a za upis postoji lista čekanja
Jedna je bivša vojnikinja, druga kemijska tehničarka, treća prvostupnica teologije, četvrta je vizažistica, peta je radila kao pomoćno osoblje u vrtiću, a šesta kao animatorica. I sve one imaju nešto zajedničko. Svoju ljubav prema djeci pretvorile su u posao i otvorile obrte za dnevno čuvanje djece. Golema količina pozitivne energije, hrabrosti i radosti osjeti se kod svake od ovih dadilja, a entuzijazam s kojim rade svoj posao zasigurno osjećaju i njihovi maleni ‘klijenti’.
Obrti za dnevno čuvanje djece nisu igraonice niti ‘čuvaonice’. Ovdje djeca dolaze svaki dan, a princip rada sličan je kao u dječjim vrtićima. Razlika između njih i ostalih dječjih vrtića je u broju djece. Najviše ih mogu primiti 12, i to ovisno o dobi i broju kvadrata prostora u kojem rade, a na šestero djece zaposlena mora biti jedna dadilja. Ono što mnogi ne znaju je kako Grad Velika Gorica sufinancira i one roditelje koji svoju djecu upišu u ovakav oblik skrbi za djecu.
Foto: Bebi
Probila je led, pojavio se Sunac
Prva je u Gorici svoj obrt Sunac otvorila Tajana Miščević (47), inače aktivna i u nedavno osnovanoj Hrvatskoj udruzi dadilja. Bilo je to 2016. godine. Sličnih obrta u Zagrebu je već bilo dosta, a Velika Gorica svoj prvi tek je čekala. Tajana se u to vrijeme borila s papirologijom i neizvjesnošću.
– Na kraju sam otvorila u lipnju, kada su sva djeca već upisana u vrtiće. Nije se znalo za obrt pa sam napravila ljetne kampove i dane otvorenih vrata. I dalje je tu bila jedna razina nepovjerenja od stane roditelja, što je sasvim razumljivo i normalno. Prekretnica se dogodila kada je Grad potpisao sporazum o sufinanciranju roditelja koji žele ovakav vid skrbi za djecu – prisjetila se Tajana i dodala kako je za cijelu priču bilo potrebno puno hrabrosti i kreativnosti.
Ljubav prema radu s djecom kod nje se javil još dok je kao izviđačica vodila male skupine djece.
– Govorili su mi da odem na pedagoški, a ja sam otišla na kemijski fakultet. Radila sam u firmi za industrijske otpadne vode, pa u firmi za igre na sreću… Ali evo, moja priča samo potvrđuje da nikada nije kasno i da nekada velika plaća nije garancija da ćete biti zadovoljni – priča Tajana i priznaje kako joj je dosta vremena trebalo da vrati uloženo, a i danas, kao i njene kolegice, puno ulaže svoj posao, u edukacije, materijale za rad s djecom, didaktičke materijale…
Bebi, Jednorog i Petar Pan
Nakon Tajane, u pustolovinu otvaranja svog malog kutka za sretno djetinjstvo upustile su se i Ornela Eldić Andrevski te Ana Radoš Bogati.
– Moj stariji sin Rafael je išao u Sunac kod tete Tajane. Kao mama sam bila prezadovoljna njezinim individualnim pristupom, ljubavlju koju mu je pružala i kojom je dobivao vjetar u leđa i u vrtiću. Kako mi je kćerkica rasla vidjela sam da ne mogu jednostavno naći posao. Problem je uvijek bio tko će ih čuvati – objasnila je Ana koja je odlučila spojiti privatno i poslovno te pokrenuti svoj obrt Bebi.
Tada je radila kao čistačica i, povremeno, kao vizažistica, a onda je krenula i na školovanje za dadilju. Bebi je otvorila u rujnu 2018. godine i ovo je najmanji takav obrt u Gorici, u njemu je osmero djece starosti od godinu dana do 4 godine.
– Paralelno sam išla na predavanja, brinula o dvoje male djece i radila. Na kraju se sve isplatilo. Papirologija mi je stvarala najviše problema i puno puta mi je došlo da odustanem. No, kada imate jasan cilj i viziju idete dalje – objasnila je Ana koja se na kraju izborila da sama može čuvati svoje dijete.
Jednorog postoji od rujna 2017. i ostvarenje je poslovnih snova Ornele Eldić Andrevski. Oduvijek je znala da želi raditi s djecom, a jedno od privih sjećanja joj je kako, dok je i sama pohađala vrtić, tetama pomaže u brizi oko ostale djece. Radila je kao animatorica, vodila škole u prirodi i ljetovanja, radila kao privatna dadilja, ali i konobarica. Uz pomoć roditelja i supruga ipak je odlučila pokrenuti svoj posao i – uspjela.
– Rad s djecom je nešto posebno, ispunjavajuće, veselo, puno ljubavi i sreće. Te malene ručice koje vas grle svako jutro i njihova sreća čine moj život puno ljepšim i sretnijim. Gledati ih kako rastu i napreduju, biti dio njihovog života, učiti ih novim stvarima, gledati kako se razvijaju u prave male ljude je ono zašto radim ovaj posao – kaže Ornela i dodaje kako bi voljela i proširiti posao te organizirati proslave rođendana, kreativne i sportske radionice…
No, nema samo Ornela tu želju. Rad s djecom pruža nevjerojatne mogućnosti i kreativne ideje samo se množe, kod svake od ovih šest dadilja. Što želi ispričala je i Zorica Šalić.
Petar Pan
Ona je radila kao pomoćno osoblje u privatnom dječjem vrtiću i tamo upoznala tetu Tajanu. Vrlo se brzo rodila ideja da bude dadilja te je krenula na tečaj, a prije godinu dana i otvorila svoj obrt Petar Pan.
– Najviše me veseli djecu naučiti nešto novo. Budući da osim s djecom, volim raditi i s biljkama, voljela bih jednog dana izgraditi negdje kuću koja bi imala i staklenik, pa bih djeci pokazivala kako se brinuti za biljke – priča Zorica koja, kaže, zbog papirologije i priprema za rad s djecom nerijetko radi od 4 ujutro do 22 sata.
– Dosta je zahtjevno, ali sam prezadovoljna. Imam super ekipu roditelja i odlično surađujemo. Zadovoljna sam i odnosnom s Gradom, grupu sam jako brzo popunila i odmah sam krenula s 12 djece – objasnila je Zorica.
Prvi katolički obrt
Nadimak blaženog Alojzija Stepinca u djetinjstvu je bio Lojzek, a upravo je tako svoj obrt za dnevno čuvanje djece odlučila nazvati i Martina Kučiš (31), koja je prije nekoliko mjeseci i diplomirala teologiju.
– Ja sam dugo bila student. U međuvremenu sam rodila dvoje djece, radila po dućanima… Razmišljala sam što bih ja htjela raditi i tako mi je palo na pamet da bih mogla čuvati djecu – priča Martina.
Na predavanja za dadilje išla je sa svojom tada sedmomjesečnom kreći, a krenula je i prikupljati sve dokumente za državni poticaj te otvaranje obrta. No, onda se dogodila korona i onaj lockdown zbog kojeg su obustavljeni i poticaji.
– Muž i ja smo se našli pred zidom. Već smo uložili u prostor i sve dogovorili s ljudima. Razmišljali smo i odustati, ali roditelji su nas potaknuli i krenuli smo. U srpnju sam otvorila, imam 12 djece i super zaposlenicu. Bilo je psihički teško jer si stalno u strahu hoćeš li pokriti sve troškove. Sad već dva mjeseca lakše spavam, sve je sjelo na svoje mjesto. Ovaj posao je apsolutno sve što sam očekivala i puno više od toga – kaže Martina.
– Moj obrt je jedini predškolski program s katoličkim predznakom jer sam u međuvremenu i diplomirala. Sada ću poraditi na tome da i službeno u naziv mogu staviti katolički obrt za dnevnu skrb o djeci. To još nema nitko u Hrvatskoj i meni je cilj utrti put u tom smjeru – ispričala nam je vlasnica Lojzeka.
Jedini vrtić na selu
Nikada nije kasno, a posao može dobro ići i na selu – dokazala je to Josipa Španićek koja je u obiteljskoj kući u Novom Čiču otvorila svoj Coflek. Nakon 25 godina rada u vojsci dosadilo joj je sjediti za stolom i objavila je kako pokreće svoj obrt. Ona i suprug počeli su rušiti staru ogradu kako bi napravili novu, sigurniju za djecu. Susjedi su se raspitivali o radovima, priča se proširila i prije nego je Coflek i službeno postojao, šest mjesta već je popunjeno.
– Trebala sam otvoriti 1. svibnja. Ostala sam i bez poticaja za samozapošljavanje zbog koronavirusa, a otvorila sam 1. srpnja. Danas mi je jedino žao što to nisam napravila prije 10 godina – priča simpatična Josipa i nastavlja:”Kad sam rekla da dajem otkaz svi su pitali gdje idem iz državne firme, a ja sam rekla da idem na nešto bolje. I, zaista, ovo je najljepši posao koji se može raditi. Ništa vas ne boli i uvijek ste nasmijani. Trenutno imam samo jasličare, tako sam htjela, i sve su to djeca iz okolice. Vikendom jedva čekam da dođe ponedjeljak.”
Jedna dadilja na šestero djece
Iako rade isti posao, prolaze slične edukacije i interesiraju ih iste stvari, Tajana Miščević naglašava kako dadilje nisu odgajatelji. Unatoč tome, kada otvaraju obrte moraju imati plan rada i završen tečaj za dadilje te odrađenu praksu. No, prednost ovih malih obrta pred gradskim dječjim vrtićima je manji broj djece.
– Imamo jako dobre vrtiće, imamo i nove vrtiće, dobro su opremljeni, odgajatelji su izuzetni, imamo žene koje daju maksimum od sebe, ali puno je djece u jednoj skupini. Previše za taj broj odgajatelja. Jedna teta na šestero djece, kako mi radimo, znači da im se zbilja imate vremena posvetiti. One nikako ne mogu napraviti ono što mogu ja koja radim individualno s djetetom – smatra Tajana i kaže kako se za to ne treba kriviti državu, ali treba raditi na tome da se popravi taj pedagoški standard.
– Još je jedna razlika ta što se kod nas imitira jedna vrsta obitelji u kojoj su djeca različitih dobnih skupina. Budući da je djece manje, rjeđe su i bolesni, a razlika je i u komunikaciji s roditeljima – objasnila je Tajana, a isto kažu i ostale goričke dadilje.
– Sva djeca su različita i imaju različite navike, ali nas dvije do najsitnijeg detalja uspijemo popratiti svako dijete. Znamo koliko je puta kakalo, koliko žlica ručka ili doručka pojelo, koliko je spavalo… a to su informacije koje su roditeljima male djece važne. Ja te informacije u vrtiću ne mogu očekivati da ću dobiti. Znam da te žene daju najbolje od sebe, ali nemoguće je da one za 20-ero djece mogu znati sve to. Ja lako primimijetim neke neželjene situacije ili velike napretke kod djeteta. Također, imam prijateljski odnos s roditeljima i mislim da je to jako vrijedno i za djecu i za roditelje – ispričala je Martina Kučić i dodala kako svi njezini Lojzeki poznaju i njezinu obitelj, a upravo je takav blizak odnos i željela ostvariti.
Foto: Petar Pan
Lista čekanja
Da interes za ovim oblikom brige za djecu u Velikoj Gorici zaista postoji govori i lista čekanja. Najveći interes je za upis djece jasličke dobi kojima, uostalom, ovakav oblik skrbi najbolje i odgovara jer dadilja ima više vremena za brigu oko njih.
– Interes je jako veliki, pogotovo u zadnje vrijeme. Iduće godine u rujnu šestero djece mi odlazi u školu i sva mjesta su već rezervirana. Postoji lista čekanja i kod drugih kolegica. Grad Gorica je grad mladih obitelji s malom djecom. To nije spavaona i demografski jako dobro stojimo. Mislim da bi bilo dobro da se otvara jedan obrt godišnje, pa dok bude potrebno, odnosno dok ne postignemo adekvatan pedagoški standard za svu našu djecu. Neka bude vrtića, obrta i upisnih mjesta, samo da majke ne doživljavaju to da se moraju bojati kuda s djecom – zaključuje Tajana.
Vijesti
Habemus Papam! Izabran Lav XIV., prvi američki papa
Robert Francis Prevost, 69-godišnji kardinal iz Chicaga, izabran je u petom krugu glasanja.
Rimokatolička Crkva dobila je novog poglavara. 69-godišnji kardinal Robert Francis Prevost izabran je za papu i uzeo je ime Lav XIV., čime je postao prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država.
Novi papa izabran je danas u petom krugu glasanja u Vatikanu, čime je završena konklava započeta u srijedu poslijepodne. Bijeli dim koji se oko 17 sati pojavio iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da su kardinali izbornici postigli dogovor.
Kako prenosi Večernji.hr, ukupno 133 kardinala mlađa od 80 godina sudjelovala su u izboru poglavara Rimokatoličke Crkve. Tijekom trajanja konklave, kako bi se osigurala tajnost glasanja, Sikstinska kapela je detaljno pretražena u potrazi za skrivenim kamerama, opremom za snimanje i uređajima za prisluškivanje. Kardinali su nakon toga zaključani unutar kapele sve dok nije donesena odluka.
Vijest o izboru novog pape izazvala je val oduševljenja među tisućama okupljenih vjernika na Trgu svetog Petra. Zvona na bazilici svetog Petra oglasila su se, a s trga su se povremeno čuli gromoglasni pljeskovi.
Prema tradiciji, papa Lav XIV. nakon izbora povukao se u tzv. “sobu suza”, gdje je prvi put odjenuo papinsku odoru. Njegovo ime svečano je objavio kardinal protođakon Dominique Mamberti s balkona bazilike svetog Petra “Habemus Papam” („Imamo Papu”), koji će izreći kardinal protođakon Dominique Mamberti.
Nakon proglašenja, papa Lav XIV. pojavio se na balkonu i pozdravio okupljene na Trgu svetog Petra i milijune vjernika diljem svijeta koji su pratili izravan prijenos.
„Neka mir bude svima”, povikao je.
„Slušamo glas Pape Franje koji je još uvijek s nama. Papa Franjo blagoslivljao je Rim, blagoslivljao je čitav svijet. Dopustite mi da nastavim isti blagoslov. Bog vas sve voli. Zlo neće prevladati. Svi smo u Božjim rukama. I zbog toga krenimo bez straha ujedinjeni, ruku pod ruku s Bogom i ujedinjeni. Mi smo Kristovi učenici. Na svijetu je potreba za svjetlom Kristovim. Čovječanstvo treba Krista kao most koji će nas ujedinjavati.. Pomozite jedni drugima stvarati mostove, ujedinjujući se svi, kako bismo svi bili jedan narod, zahvaljujući papi Franji”, rekao je novi papa u svom govoru.
Njegove riječi dočekane su gromoglasnim ovacijama okupljenih. Papa je zahvalio svim kardinalima koji su mu ukazali povjerenje, istaknuvši kako je on sin svetog Augustina
Pozvao je na zajedničku molitvu za Crkvu i mir u svijetu, nakon čega je s vjernicima molio u tišini.
Foto: Vatican news
Tko je novi papa?
Robert Francis Prevost, rođen 14. rujna 1955. u Chicagu, SAD, pripadnik je Reda svetog Augustina (OSA). Diplomirao je matematiku na Sveučilištu Villanova, a zatim teologiju na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu. Licencijat i doktorat iz kanonskog prava stekao je na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu.
Zaređen za svećenika 1982., djelovao je kao misionar u Peruu više od deset godina, gdje je obnašao niz pastoralnih i akademskih funkcija. Godine 1999. postaje provincijal u SAD-u, a 2001. izabran je za generalnog priora cijelog reda svetog Augustina, gdje ostaje do 2013.
Papa Franjo imenovao ga je biskupom Chiclaya 2015., a prefektom Dikasterija za biskupe 2023., ključne vatikanske institucije za imenovanja biskupa. U rujnu iste godine uzdignut je u kardinalski red.
Kao crkveni vođa, poznat je po skromnosti, pastoralnom pristupu i bliskosti s vizijom pape Franje, osobito u pitanjima okoliša, migracija i pomoći siromašnima. Zalagao se za inkluzivnost i sinodalnost u Crkvi, ali je bio oprezniji u javnim istupima te umjeren u pitanjima poput LGBTQ+ pastorala. Podržao je Franjinu praksu dopuštanja svete pričesti razvedenima koji su ponovno civilno vjenčani.
Pred konklavu 2025. smatran je kompromisnim kandidatom – Amerikanac s jakim latinskoameričkim iskustvom, administrativno sposoban, ali ne ideološki polarizirajući. Njegov izbor pokazuje želju kardinala za kontinuitetom s papom Franjom, ali uz pastoralnu umjerenost i institucionalnu stabilnost.
„Pomozimo jedni drugima stvarati mostove”, poruka je novog Pape koji preuzima kormilo Crkve u vremenu globalnih izazova i duhovne potrage za jedinstvom.
Najave
U subotu svečanost povodom Dana branitelja Grada Velike Gorice uz koncert Gazdi
Bit će prikazan i film o Velikoj Gorici i njezinoj obrani u ratu.
Kultura
KUD Čiče predstavio knjigu “Naših dvadeset godina”
Pravo je bogatstvo imati ovakve ljude u svojim zajednicama.
U Novom Čiču održana je promocija knjige “Naših dvadeset godina” KUD-a “ČIČE” autora Petre Batelja Majić i Đure Mesića, a u kojoj je sažet razvoj društva od skromnih početaka 2005. godine do danas, kada je prepoznatljivo po svojem stvaralaštvu i djelovanju i van Hrvatske.
–Ponosan sam na sve članove društva i to od onih koji su ga stvarali 2005. godine, do današnjeg dana. Tijekom 20 godina pridonijeli su njegovanju svoje tradicije i ova knjiga čuva od zaborava sve važnije datume i događanja, kako bi ostala trajan zapis naše povijesti za budućnost – rekao je na predstavljanju knjige Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a ČIČE, dodavši kako su članovi društva mještani svih generacija, od najmlađeg koji ima 2 i pol godine do najstarijeg od 80 godina.
Svojim dolaskom ovaj je događaj uveličao i gradonačelnik Grada Velike gorice Krešimir Ačkar koji je u svojem obraćanju okupljenima poručio kako je ovo društvo ponos grada.
–Knjiga “Naših dvadeset godina” svjedočanstvo je predanosti, zajedništva i ljubavi prema tradiciji. Čestitam predsjedniku Stipi Duvnjaku i svim članovima na ovoj važnoj obljetnici i na svemu što ste kroz godine postigli – od očuvanja tradicije do stvaranja prostora zajedništva i učenja – rekao je gradonačelnik, poželjevši vodstvu KUD-a uspješan nastavak vrijednoga rada.
Podršku predstavljanju knjige dao je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec koji je istaknuo brigu Županije o društvima koja njeguju kulturnu baštinu i tradiciju.
– Moram zahvaliti svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, kako bi imali trajan trag koji svjedoči o kulturnom doprinosu ljudi ovoga kraja za generacije koje dolaze. Bez njihovog angažmana kulturni život bio bi siromašan, stoga je pravo bogatstvo imati ovakve ljude u svojim zajednicama – rekao je Kolarec.
Dodajmo kako KUD “ČIČE” iz Novog Čiča danas broji više od 130 aktivnih članova koji djeluju u četiri folklorno plesačke, dvije tamburaške i u gajdaškoj sekciji, a knjiga “Naših dvadeset godina” izašla je u izdanju Biblioteke Albatros Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.
Moja županija
Županija snagama Civilne zaštite nabavila novu opremu vrijednu 55 tisuća eura
Vrhunskom opremom povećat će se učinkovitost djelovanja timova u slučaju kriznih situacija.
Nakon što je ove godine operativnim snagama za njihov rad Županija dodijelila milijun eura, odnosno 300 tisuća eura više u odnosu na prethodnu godinu, sada je osigurala i dodatnu opremu vrijednu 55 tisuća eura, koja je danas uručena Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije, Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja – Stanici Samobor i Hrvatskoj udruzi za obuku potražnih pasa.
Foto: Zagrebačka županija
–Ovo je nadstandard i vjerujem da će ova oprema svim dionicima Operativnih snaga sustava Civilne zaštite biti od velike koristi, za vježbe i za pomaganje unesrećenima i spašavanje na terenu. Želimo da su naše snage opremljene kvalitetnom, suvremenom opremom, kako bi mogli odgovoriti na sve krizne situacije. Također, primjer sinergije Županije i gradova je i skorašnja nabava novog terenskog vozila za potrebe HGSS-a Samobor – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
Foto: Zagrebačka županija
Ova oprema je ključna za intervencije, naveo je županijski vatrogasni zapovjednik Dario Kezerić.
–Vatrogasci su ovom prilikom dobili izolacijske aparate, koji će se koristiti za sustavno opremanje i osposobljavanje vatrogasaca, kao i za logističku potporu, jer smo imali puno situacija da nam na terenu fali takav aparat, a sada smo potpuno opremljeni što je za nas jedan veliki dar – dodao je Kezerić.
Predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Slavko Povrlišek nadovezao se apelom uoči ljetne sezone obrane od požara.
–Pred nama je ljetna protupožarna sezona, stoga bih se osvrnuo na spaljivanje korova na njivama i dvorištima, koje građani obavljaju u nekontroliranim uvjetima i tada dolazi do širenja požara, posebice kad je vjetrovito vrijeme. Zato apeliram, da ako već i moraju spaljivati, da pozovu najbliže Dobrovoljno vatrogasno društvo koje će doći nadzirati mjesto spaljivanja – upozorio je Povrlišek.
Foto: Zagrebačka županija
Inače, novom opremom povećat će se učinkovitost djelovanja timova u slučaju kriznih situacija.
– Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije dobilo je električne grijače, lampe za šatore, industrijski usisavač, motornu pilu i mobilni uređaj za hlađenje i grijanje, tako da smo zaista zahvalni Zagrebačkoj županiji što kontinuirano prepoznaje naše potrebe s ciljem sigurnosti i dobrobiti stanovnika županije – naglasio je Kristijan Katanić iz Društva Crvenog križa Zagrebačke županije.
Također, služenje novom opremom je dvojako, istaknuo je Nikola Tot, pročelnik HGSS-a- Stanice Samobor.
Foto: Zagrebačka županija
–Jedan dio opreme namijenjen je edukaciji i vježbama a drugi dio služi za akcije spašavanja. Riječ je o vakuum madracima za stabilizaciju kralježnice, tronošcu za spašavane iz dubina i velikom sklopivom šatoru za potrage i operativnu bazu, te lutke za edukaciju, odnosno simulaciju oživljavanja – rekao je Tot.
Prema riječima Vedrana Vukomanovića iz Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa nova zaštitna oprema bit će na korist i psima i njihovim vodičima.
Foto: Zagrebačka županija
–Naime, zaštitna oprema nam je prijeko potrebna tijekom spašavanja iz ruševina za što smo primarno specijalizirani. Ti su tereni izazovni tako da i naši psi i spašavatelji moraju biti kvalitetno zaštićeni tijekom akcije. Dobivena oprema je vrhunska, tako da smo ponosni što ćemo ubuduće moći obavljati svoj posao na nivou – zaključio je Vukomanović.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Kultura
Što je Laszowski zapisao o Turopolju? Predstavljanje knjige „Zapisci turopoljskoga historika“
Muzej Turopolja bit će domaćin predstavljanja knjige „Zapisci turopoljskog historika“ – dnevničke bilješke Emilija Laszowskoga o Turopolju i Turopoljcima, autora dr.sc. Marija Stipančevića iz Hrvatskog državnog arhiva, koja je objavljena u izdanju Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Plemenite općine turopoljske.
Njezino prvo predstavljanje je bilo u Muzeju grada Zagreba koji je nizom aktivnosti obilježavao život i djelo Emilija Laszowskoga, a ovo goričko predstavljanje održat će se u utorak, 13. svibnja u 18 sati kao doprinos obilježavanju 800. obljetnice djelovanja Plemenite općine turopoljske. Inače, knjiga je nastala na inicijativu Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici te uz podršku Plemenite opčine turopoljske.
Laszowski je autor trosveščane knjige o povijesti Plemenite općine turopoljske, a u ovoj knjizi sabrani su njegovi dnevnički zapisi u razdoblju od 27. 05.1899. (prva bilješka) do 6. 07.1946. (zadnja bilješka) kada je on dolazio u Veliku Goricu izučavajući građu za povijest Plemenite općine turopoljske.
U svojim zabilježbama on navodi brojne osobe, njih čak 272 iz različitih sfera društva od kojih su mnoge od njih prošle Turopoljem, a u 148 fusnota autor je pojasnio o kojim se to osobama radi, što daje dodatnu vrijednost ovoj knjizi koja je obogaćena sa 40-tak fotografija iz fundusa Hrvatskog državnog arhiva od kojih su neke prvi puta prikazane u javnosti. Ova knjiga je još jedan kamenčić u mozaiku zavičajne građe o Turopolju.
U predstavljanju knjige će sudjelovati akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda HAZU u Velikoj Gorici, Juraj Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske, dr. sc. Mario Stipančević, Hrvatski državni arhiv, autor izdanja i Katja Matković Mikulčić, urednica izdanja, upraviteljica Zavoda HAZU u Velikoj Gorici.
-
Vijestiprije 3 danaU četvrtak deset ulica u Velikoj Gorici bez struje
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Prometna nesreća u Poštanskoj ulici!
-
Vijestiprije 4 danaGibonni otvara jubilarne Goričke večeri koncertom na otvorenom
-
Sportprije 4 danaUdarnik je čudo! Mlade rukometašice preko Rijeke došle do državne završnice