Poveži se s nama

Vijesti

Bile su vojnikinja, kemičarka i vizažistica, danas su dadilje i tvrde: Ovo je najljepši posao na svijetu

Sve više roditelja odlučuje se svoju djecu upisati u male obrte za čuvanje djece. U Gorici ih trenutno ima šest, a za upis postoji lista čekanja

Objavljeno

Jedna je bivša vojnikinja, druga kemijska tehničarka, treća prvostupnica teologije, četvrta je vizažistica, peta je radila kao pomoćno osoblje u vrtiću, a šesta kao animatorica. I sve one imaju nešto zajedničko. Svoju ljubav prema djeci pretvorile su u posao i otvorile obrte za dnevno čuvanje djece. Golema količina pozitivne energije, hrabrosti i radosti osjeti se kod svake od ovih dadilja, a entuzijazam s kojim rade svoj posao zasigurno osjećaju i njihovi maleni ‘klijenti’.

Obrti za dnevno čuvanje djece nisu igraonice niti ‘čuvaonice’. Ovdje djeca dolaze svaki dan, a princip rada sličan je kao u dječjim vrtićima. Razlika između njih i ostalih dječjih vrtića je u broju djece. Najviše ih mogu primiti 12, i to ovisno o dobi i broju kvadrata prostora u kojem rade, a na šestero djece zaposlena mora biti jedna dadilja. Ono što mnogi ne znaju je kako Grad Velika Gorica sufinancira i one roditelje koji svoju djecu upišu u ovakav oblik skrbi za djecu.

Foto: Bebi

Probila je led, pojavio se Sunac

Prva je u Gorici svoj obrt Sunac otvorila Tajana Miščević (47), inače aktivna i u nedavno osnovanoj Hrvatskoj udruzi dadilja. Bilo je to 2016. godine. Sličnih obrta u Zagrebu je već bilo dosta, a Velika Gorica svoj prvi tek je čekala. Tajana se u to vrijeme borila s papirologijom i neizvjesnošću.

– Na kraju sam otvorila u lipnju, kada su sva djeca već upisana u vrtiće. Nije se znalo za obrt pa sam napravila ljetne kampove i dane otvorenih vrata. I dalje je tu bila jedna razina nepovjerenja od stane roditelja, što je sasvim razumljivo i normalno. Prekretnica se dogodila kada je Grad potpisao sporazum o sufinanciranju roditelja koji žele ovakav vid skrbi za djecu – prisjetila se Tajana i dodala kako je za cijelu priču bilo potrebno puno hrabrosti i kreativnosti.

Ljubav prema radu s djecom kod nje se javil još dok je kao izviđačica vodila male skupine djece.

– Govorili su mi da odem na pedagoški, a ja sam otišla na kemijski fakultet. Radila sam u firmi za industrijske otpadne vode, pa u firmi za igre na sreću… Ali evo, moja priča samo potvrđuje da nikada nije kasno i da nekada velika plaća nije garancija da ćete biti zadovoljni – priča Tajana i priznaje kako joj je dosta vremena trebalo da vrati uloženo, a i danas, kao i njene kolegice, puno ulaže svoj posao, u edukacije, materijale za rad s djecom, didaktičke materijale…

Bebi, Jednorog i Petar Pan

Nakon Tajane, u pustolovinu otvaranja svog malog kutka za sretno djetinjstvo upustile su se i Ornela Eldić Andrevski te Ana Radoš Bogati.

– Moj stariji sin Rafael je išao u Sunac kod tete Tajane. Kao mama sam bila prezadovoljna njezinim individualnim pristupom, ljubavlju koju mu je pružala i kojom je dobivao vjetar u leđa i u vrtiću. Kako mi je kćerkica rasla vidjela sam da ne mogu jednostavno naći posao. Problem je uvijek bio tko će ih čuvati – objasnila je Ana koja je odlučila spojiti privatno i poslovno te pokrenuti svoj obrt Bebi.

Tada je radila kao čistačica i, povremeno, kao vizažistica, a onda je krenula i na školovanje za dadilju. Bebi je otvorila u rujnu 2018. godine i ovo je najmanji takav obrt u Gorici, u njemu je osmero djece starosti od godinu dana do 4 godine.

– Paralelno sam išla na predavanja, brinula o dvoje male djece i radila. Na kraju se sve isplatilo. Papirologija mi je stvarala najviše problema i puno puta mi je došlo da odustanem. No, kada imate jasan cilj i viziju idete dalje – objasnila je Ana koja se na kraju izborila da sama može čuvati svoje dijete.

Jednorog postoji od rujna 2017. i ostvarenje je poslovnih snova Ornele Eldić Andrevski. Oduvijek je znala da želi raditi s djecom, a jedno od privih sjećanja joj je kako, dok je i sama pohađala vrtić, tetama pomaže u brizi oko ostale djece. Radila je kao animatorica, vodila škole u prirodi i ljetovanja, radila kao privatna dadilja, ali i konobarica. Uz pomoć roditelja i supruga ipak je odlučila pokrenuti svoj posao i – uspjela.

– Rad s djecom je nešto posebno, ispunjavajuće, veselo, puno ljubavi i sreće. Te malene ručice koje vas grle svako jutro i njihova sreća čine moj život puno ljepšim i sretnijim. Gledati ih kako rastu i napreduju, biti dio njihovog života, učiti ih novim stvarima, gledati kako se razvijaju u prave male ljude je ono zašto radim ovaj posao – kaže Ornela i dodaje kako bi voljela i proširiti posao te organizirati proslave rođendana, kreativne i sportske radionice…

No, nema samo Ornela tu želju. Rad s djecom pruža nevjerojatne mogućnosti i kreativne ideje samo se množe, kod svake od ovih šest dadilja. Što želi ispričala je i Zorica Šalić.

Petar Pan

Ona je radila kao pomoćno osoblje u privatnom dječjem vrtiću i tamo upoznala tetu Tajanu. Vrlo se brzo rodila ideja da bude dadilja te je krenula na tečaj, a prije godinu dana i otvorila svoj obrt Petar Pan.

– Najviše me veseli djecu naučiti nešto novo. Budući da osim s djecom, volim raditi i s biljkama, voljela bih jednog dana izgraditi negdje kuću koja bi imala i staklenik, pa bih djeci pokazivala kako se brinuti za biljke – priča Zorica koja, kaže, zbog papirologije i priprema za rad s djecom nerijetko radi od 4 ujutro do 22 sata.

– Dosta je zahtjevno, ali sam prezadovoljna. Imam super ekipu roditelja i odlično surađujemo. Zadovoljna sam i odnosnom s Gradom, grupu sam jako brzo popunila i odmah sam krenula s 12 djece – objasnila je Zorica.

Prvi katolički obrt

Nadimak blaženog Alojzija Stepinca u djetinjstvu je bio Lojzek, a upravo je tako svoj obrt za dnevno čuvanje djece odlučila nazvati i Martina Kučiš (31), koja je prije nekoliko mjeseci i diplomirala teologiju.

– Ja sam dugo bila student. U međuvremenu sam rodila dvoje djece, radila po dućanima… Razmišljala sam što bih ja htjela raditi i tako mi je palo na pamet da bih mogla čuvati djecu – priča Martina.

Na predavanja za dadilje išla je sa svojom tada sedmomjesečnom kreći, a krenula je i prikupljati sve dokumente za državni poticaj te otvaranje obrta. No, onda se dogodila korona i onaj lockdown zbog kojeg su obustavljeni i poticaji.

– Muž i ja smo se našli pred zidom. Već smo uložili u prostor i sve dogovorili s ljudima. Razmišljali smo i odustati, ali roditelji su nas potaknuli i krenuli smo. U srpnju sam otvorila, imam 12 djece i super zaposlenicu. Bilo je psihički teško jer si stalno u strahu hoćeš li pokriti sve troškove. Sad već dva mjeseca lakše spavam, sve je sjelo na svoje mjesto. Ovaj posao je apsolutno sve što sam očekivala i puno više od toga – kaže Martina.

– Moj obrt je jedini predškolski program s katoličkim predznakom jer sam u međuvremenu i diplomirala. Sada ću poraditi na tome da i službeno u naziv mogu staviti katolički obrt za dnevnu skrb o djeci. To još nema nitko u Hrvatskoj i meni je cilj utrti put u tom smjeru – ispričala nam je vlasnica Lojzeka.

Jedini vrtić na selu

Nikada nije kasno, a posao može dobro ići i na selu – dokazala je to Josipa Španićek koja je u obiteljskoj kući u Novom Čiču otvorila svoj Coflek. Nakon 25 godina rada u vojsci dosadilo joj je sjediti za stolom i objavila je kako pokreće svoj obrt. Ona i suprug počeli su rušiti staru ogradu kako bi napravili novu, sigurniju za djecu. Susjedi su se raspitivali o radovima, priča se proširila i prije nego je Coflek i službeno postojao, šest mjesta već je popunjeno.

– Trebala sam  otvoriti 1. svibnja. Ostala sam i bez poticaja za samozapošljavanje zbog koronavirusa, a otvorila sam 1. srpnja. Danas mi je jedino žao što to nisam napravila prije 10 godina – priča simpatična Josipa i nastavlja:”Kad sam rekla da dajem otkaz svi su pitali gdje idem iz državne firme, a ja sam rekla da idem na nešto bolje. I, zaista, ovo je najljepši posao koji se može raditi. Ništa vas ne boli i uvijek ste nasmijani. Trenutno imam samo jasličare, tako sam htjela, i sve su to djeca iz okolice. Vikendom jedva čekam da dođe ponedjeljak.”

Jedna dadilja na šestero djece

Iako rade isti posao, prolaze slične edukacije i interesiraju ih iste stvari, Tajana Miščević naglašava kako dadilje nisu odgajatelji. Unatoč tome, kada otvaraju obrte moraju imati plan rada i završen tečaj za dadilje te odrađenu praksu. No, prednost ovih malih obrta pred gradskim dječjim vrtićima je manji broj djece.

– Imamo jako dobre vrtiće, imamo i nove vrtiće, dobro su opremljeni, odgajatelji su izuzetni, imamo žene koje daju maksimum od sebe, ali puno je djece u jednoj skupini. Previše za taj broj odgajatelja. Jedna teta na šestero djece, kako mi radimo, znači da im se zbilja imate vremena posvetiti. One nikako ne mogu napraviti ono što mogu ja koja radim individualno s djetetom – smatra Tajana i kaže kako se za to ne treba kriviti državu, ali treba raditi na tome da se popravi taj pedagoški standard.

– Još je jedna razlika ta što se kod nas imitira jedna vrsta obitelji u kojoj su djeca različitih dobnih skupina. Budući da je djece manje, rjeđe su i bolesni, a razlika je i u komunikaciji s roditeljima – objasnila je Tajana, a isto kažu i ostale goričke dadilje.

– Sva djeca su različita i imaju različite navike, ali nas dvije do najsitnijeg detalja uspijemo popratiti svako dijete. Znamo koliko je puta kakalo, koliko žlica ručka ili doručka pojelo, koliko je spavalo… a to su informacije koje su roditeljima male djece važne. Ja te informacije u vrtiću ne mogu očekivati da ću dobiti. Znam da te žene daju najbolje od sebe, ali nemoguće je da one za 20-ero djece mogu znati sve to. Ja lako primimijetim neke neželjene situacije ili velike napretke kod djeteta. Također, imam prijateljski odnos s roditeljima i mislim da je to jako vrijedno i za djecu i za roditelje – ispričala je Martina Kučić i dodala kako svi njezini Lojzeki poznaju i njezinu obitelj, a upravo je takav blizak odnos i željela ostvariti.

Foto: Petar Pan

Lista čekanja

Da interes za ovim oblikom brige za djecu u Velikoj Gorici zaista postoji govori i lista čekanja. Najveći interes je za upis djece jasličke dobi kojima, uostalom, ovakav oblik skrbi najbolje i odgovara jer dadilja ima više vremena za brigu oko njih.

– Interes je jako veliki, pogotovo u zadnje vrijeme. Iduće godine u rujnu šestero djece mi odlazi u školu i sva mjesta su već rezervirana. Postoji lista čekanja i kod drugih kolegica. Grad Gorica je grad mladih obitelji s malom djecom. To nije spavaona i demografski jako dobro stojimo. Mislim da bi bilo dobro da se otvara jedan obrt godišnje, pa dok bude potrebno, odnosno dok ne postignemo adekvatan pedagoški standard za svu našu djecu. Neka bude vrtića, obrta i upisnih mjesta, samo da majke ne doživljavaju to da se moraju bojati kuda s djecom – zaključuje Tajana.

Kultura

Modni suveniri ponovno dostupni za kupnju u Muzeju Turopolja

Narukvice i kuharicu možete kupiti za radnog vemena muzeja od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati te vikendom od 10 do13 sati…

Objavljeno

on

U Muzeju Turopolja ponovno su dostupne narukvice s motivom podgutnice i poculice!

– Narukvice su dostupne  za kupnju u prizemlju Muzeja, a nastale su na inicijativu Turistička zajednica Zagrebačke županije! Promotivna cijena više nije aktualna tako da se sada prodaju po redovnoj cijeni od 60 kn. Osim narukvice predlažemo i kuharicu Tradicionalna turopoljska jela. Nadamo se da se slažete s nama da zajedno čine odličnu kombinaciju za poklon iz Turopolja – preporučili su iz Muzeja.

Narukvice i kuharicu možete kupiti za radnog vemena muzeja od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati te vikendom od 10 do13 sati.

Nastavi čitati

HOTNEWS

Proširuju se gorička groblja, a broj umrlih u prošloj godini povećan je u odnosu na 2020.godinu

Radi se na proširenju kapaciteta na grobljima u Kušancu, Vukovini, Ščitarjevu, Novom Čiču i Dubrancu…

Objavljeno

on

Djelatnici VG Komunalca početak godine i povremene povoljne vremenske uvjete, iskoristili su za radove na proširenju kapaciteta, odnosno izgradnji dodatnih grobnih mjesta. Tako je u tijeku izgradnja grobnih mjesta u Vukovini.

– Već smo neko vrijeme tamo i čim nam je vrijeme dozvolilo počeli smo s izgradnjom betonskih okvira. U ovih deset dana izgradili smo desetak novih grobnih mjesta i nastavit ćemo i dalje. Za sad je u planu proširenje od 30-ak novih grobnih mjesta. Osim toga izradit će se i glavna staza na proširenom dijelu groblja te sanacija 4 glavne asfaltirane staze, a i izmjestit će se ograda – ispričao nam je Ivica Kolarec, voditelj Uslužne jedinice groblja VG Komunalca.

Foto: FB VG Komunalac

VG Komunalac, inače upravlja i održava 13 groblja na području Grada Velike Gorice te Općina Pokupsko i Kravarsko. Kolarec je najavio i radove na groblju u Dubrancu.

– Mrtvačnica u Dubrancu je izgrađena i stavljena u funkciju ispraćaja pokojnika, a uskoro i tamo krećemo s radovima izgradnje betonskih okvira te smo sigurni da ćemo do sredine godine i u Dubrancu osigurati nova grobna mjesta. A započelo se i s gradnjom prilazne staze na novom ograđenom i proširenom dijelu groblja u Ščitarjevu. Svi radovi intenzivirat će se u narednih mjesec do dva – ističe Kolarec.

U Kušancu, dovršava se mrtvačnica i oproštajna građevina, glavne staze i hortikulturno uređenje.

– Planirani završetak radova i službeno otvorenje bit će sigurno u ovoj godini. Moram podsjetiti da je Kušanec groblje koje je projektirano da ima dovoljno mjesta za ukope za narednih 100 godina. Sada smo u prvoj fazi izgradnje grobnih mjesta, a radi se o projektu na 12 tisuća hektara što će biti dovoljno za narednih 30 godina. Grobna polja radit će se u etapama ovisno o potrebama – naglasio je Kolarec te dodao kako je i na svim drugim grobljima poput Velike Bune i Šiljakovine osiguran dovoljan broj grobnih betonskih okvira za dodjelu na korištenje.

Spomenimo kako je i u planu proširenje groblja u Novom Čiču, a trenutno je u izradi projektna dokumentacija pa će fizički radovi proširenja pričekati još neko vrijeme.

S obzirom na cijelu situaciju s pandemijom, VG Komunalac bilježi povećane potrebe za grobnim mjestima jer je zbog covida povećan i broj umrlih.

–  Napravili smo godišnju analizu ukopa za 2021.godinu koja je pokazala više umrlih u odnosu na godinu ranije. U 2021. godini na osam groblja pokopano je tako 756 velikogoričana, dok je godinu ranije ta brojka bila za stotinjak manja, odnosno 648 ukopa. Spomenimo kako udio COVID-19 ukopa u odnosu na ukupno ukopa u prošloj godini na grobljima Grada Velike Gorice iznosi 16 posto što bi u brojkama značilo 121 ukop  – istaknuo je Kolarec.

Više o ukopima po mjesecima možete vidjeti u tablici:

 

Nastavi čitati

Vijesti

Mještanima Vukovine, Rakitovca te Starog i Novog Čiča stižu plave i žute kante

Djelatnici VG Čistoće svim korisnicima ostavljaju plave i žute posude, a oni koji nisu kod kuće dobit će dokumentaciju koju kasnije elektronskom poštom, ili osobno mogu predati VG Čistoći.

Objavljeno

on

Djelatnici VG Čistoće nastavljaju s podjelom žutih i plavih posuda po velikogoričkim naseljima. Nakon podjele u naseljima Velika i Mala Buna, Šiljakovina… djelatnici VG Čistoće nastavljaju s podjelom u naseljima Vukovina, Rakitovec te Staro i Novo Čiče.

– Još jednom molimo korisnike da preuzete posude ne koriste do pune uspostave novog sustava gospodarenja otpadom početkom ožujka ove godine, o čemu će biti obavješteni, jer još nisu ispunjenju uvjeti za preuzimanje razvrstanih frakcija otpada iz tih posuda – poručuju iz VG Čistoće.

Prilikom podjele smeđih posuda najviše je posao usporavalo potpisivanje dokumentacije o preuzimanju posuda s obzirom da velik broj korisnika ne može biti kod kuće za vrijeme radnog vremena. Podjela plavih i žutih posuda ipak ide znatno brže jer se svim korisnicima ostavljaju posude, a oni koji nisu kod kuće dobit će dokumentaciju koju kasnije elektronskom poštom, ili osobno mogu predati VG Čistoći.

Nastavi čitati

Vijesti

Najavljen rast cijena struje i plina planira se ublažiti smanjenjem PDV-a na iste, ali…

U cijeloj priči HEP bi trebao podnijeti određeni teret što bi moglo stvoriti gubitke u poslovanju.

Objavljeno

on

novčanik

Cijene hrane i kućanskih potrepština narasle su preko noći, cijene goriva opet rastu, u najavi je poskupljenje struje i plina, uz sve navedeno dolazi nam i prelazak na Euro, sve je to nešto što će građani itekako osjetiti na svojim kućnim budžetima, a teško je da će plaće, a o mirovinama da i ne govorimo sve to pratiti. Iz Vlade su na stolu sve opcije kako bi sve prošlo što bezbolnije, ali vrlo brzo ćemo znati koliko će to biti uspješno.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je jučer da još ne želi spekulirati oko iznosa smanjenja stopa PDV-a na struju i plin, da bi cijeli paket mjera za umanjenje efekta rasta cijena trebao biti poznat najkasnije 1. travnja, a najavio je da će se vrlo brzo reagirati i na rast cijena goriva, prenosi portal Novi list.

Taj paket mjera, ponovio je Marić, trebao bi se temeljiti na tri segmenta – jedan se odnosi na nadogradnju već postojećeg modela vaučera za socijalno najugroženije skupine društva, zatim, računa se na Hrvatsku elektroprivredu (HEP) i ostala društva koja, u kontekstu sagledavanja cjelokupne cijene, mogu dati svoj doprinos ublažavanju najavljenog rasta cijena, dok naposljetku takav doprinos mora dati i porezna politika.

-Međutim, koje stope i koje će biti u konačnici odluke, za sada ja ne bih spekulirao-rekao je Marić.

Prati se situacija i razvoj događaja, nitko se ne želi “zaletavati” s izjavama s obzirom da treba biti oprezan, jer mjere uvijek imaju i “drugu stranu medalje”, odgovorio je Marić na novinarsko pitanje o najavi da bi i HEP trebao podnijeti određeni teret, čime bi imao i eventualne minuse u poslovanju.

Marić je podsjetio da je stopa PDV-a na isporuku električne energije snižena još s 1. siječnjem 2017. godine s 25 na 13 posto, dok to nije učinjeno i s plinom, između ostalog i iz razloga što Hrvatska nije u potpunosti plinificirana te plin nije jednako rasprostranjen kao što je primjerice električna energija.

Podsjetio je da će cijene plina ostati na ovoj razini do 1. travnja, kada bi sezona grijanja već trebala krenuti prema kraju. Taj datum je označio i kao “horizont”, odnosno do kada bi najkasnije paket mjera trebao biti predstavljen.

 

Nastavi čitati

Obrazovanje

Slučaj “Online nastava”: Roditelji u problemima, škole s različitim rješenjima…

Pet velikogoričkih škola prešlo je na online nastavu, što je donijelo nezadovoljstvo dijela roditelja, u prvom redu koji nemaju rješenje što s djecom u situaciji kad nemaju pravo na bolovanje. Naravno da ima argumenata i “pro” i “contra”…

Objavljeno

on

Jedna za drugom, kao na traci, velikogoričke osnovne škole u posljednja su dva-tri dana prelazile na online nastavu. Borba protiv ove iscrpljujuće pandemije duga je i zamorna, niti jedno rješenje u toj borbi već odavno ne prolazi bez prilično glasnog drugog mišljenja, a ništa drukčije nije ni u slučaju velikogoričkog osnovnoškolstva. Roditelji su, naime, ljutiti. I zbunjeni, jer ne razumiju tko, zašto i kako donosi odluke…

S jedne strane, sasvim je logično da dio škola odlučuje boriti se s koronom online nastavom kao krajnjom opcijom, ovoga puta na samo tjedan dana, ali s druge je strane i lako objašnjivo što zatvaranje škola mnogima donosi probleme. Ako je dijete zaraženo, ako je u samoizolaciji, roditelj i može dobiti bolovanje, ali ako je zdravo dijete doma, jedina opcija je – godišnji odmor. Za one koji ga mogu dobiti, naravno. Komplikacija maksimalna i zato se može razumjeti i ljutnja, i protesti, i pitanja koja se postavljaju.

Jedno od njih je i tko, odnosno na temelju čega, donosi odluke ide li pojedina škola na online ili ne. Najjednostavniji odgovor bio bi da to čine ravnatelji, ali češće je tu riječ o puno širem dogovoru na razini škole. Jasno određenih kriterija na razini države nema, svaka škola donosi odluku na temelju preporuka iz HZJZ-a, pa se u ovom našem, goričkom slučaju dogodilo da imamo nekoliko različitih pogleda na problematiku.

OŠ Eugena Kumičića, OŠ Nikole Hribara, OŠ Velika Mlaka, OŠ Eugen Kvaternik i OŠ Novo Čiče tako će ovaj tjedan biti na online nastavi, dok ostale škole još nisu donijele takvu odluku. Po nekoliko razreda je u izolaciji i u ostalim školama, ali u njima je donesena odluka da će škola funkcionirati kao i dosad dok god ima razreda koji nisu “zahvaćeni”. Jedan od ravnatelja, doznajemo, stava je da će se škola odvijati normalno pa makar i s jednim jedinim učenikom…

– Vrte se brojke, koliko je zaražene djece i zaraženih razreda, ali to zapravo i nije ključno. Ti podaci se ionako stalno mijenjaju, ovdje je bitno ono što bi se dogodilo za tjedan dana da nismo sad djecu poslali kući na ovih nekoliko dana. Zaraženih bi bilo puno više i napravili bismo si puno veći problem. Uostalom, i velik dio nastavnika nam je u samoizolacijama, praktički je nemoguće organizirati zamjene… – objašnjavaju nam iz škola koje su se odlučile za online nastavu.

Foto: Zagrebačka županija

Zvuči, složit ćemo se, kao argumenti koji stoje. I svi će, iz svih škola, reći da razumiju roditelje, da su im jasne frustracije ljudi kojima ovakve odluke donose probleme u svakodnevnom životu, ali i da vjeruju kako je ovo najbolja odluka u ovom trenutku. Unatoč svim argumentima s druge strane, koji dolaze i dolazit će. Od onih da su djeca u školama, u kojima nemaju doticaj ni s kim izvan svog razreda, čak i sigurniji nego ovako, kad moraju vrijeme provoditi s bakama, djedovima ili rođacima, pa do onih koji govore da se može i drukčije, jer škola na Kajzerici radi i dalje iako je od 12 razreda u samoizolaciji njih čak devet!

U svakom slučaju, neće biti onako loše kao što je bilo u proljeće 2020. godine, svi ističu da je riječ o privremenom i kratkotrajnoj mjeri, da će se djeca vrlo brzo vratiti u školske klupe. A u djeci je, naravno, i ključ priče… Jer koliko god je teško roditeljima, koliko god je komplicirano ravnateljima, najgore je u svemu ovom klincima.

I to, na početku i na kraju svake ovakve priče, ne smijemo zaboraviti.

Nastavi čitati

Reporter 411 - 16.12.2021.

Facebook

Izdvojeno