Vijesti
Bile su vojnikinja, kemičarka i vizažistica, danas su dadilje i tvrde: Ovo je najljepši posao na svijetu
Sve više roditelja odlučuje se svoju djecu upisati u male obrte za čuvanje djece. U Gorici ih trenutno ima šest, a za upis postoji lista čekanja
Jedna je bivša vojnikinja, druga kemijska tehničarka, treća prvostupnica teologije, četvrta je vizažistica, peta je radila kao pomoćno osoblje u vrtiću, a šesta kao animatorica. I sve one imaju nešto zajedničko. Svoju ljubav prema djeci pretvorile su u posao i otvorile obrte za dnevno čuvanje djece. Golema količina pozitivne energije, hrabrosti i radosti osjeti se kod svake od ovih dadilja, a entuzijazam s kojim rade svoj posao zasigurno osjećaju i njihovi maleni ‘klijenti’.
Obrti za dnevno čuvanje djece nisu igraonice niti ‘čuvaonice’. Ovdje djeca dolaze svaki dan, a princip rada sličan je kao u dječjim vrtićima. Razlika između njih i ostalih dječjih vrtića je u broju djece. Najviše ih mogu primiti 12, i to ovisno o dobi i broju kvadrata prostora u kojem rade, a na šestero djece zaposlena mora biti jedna dadilja. Ono što mnogi ne znaju je kako Grad Velika Gorica sufinancira i one roditelje koji svoju djecu upišu u ovakav oblik skrbi za djecu.
Foto: Bebi
Probila je led, pojavio se Sunac
Prva je u Gorici svoj obrt Sunac otvorila Tajana Miščević (47), inače aktivna i u nedavno osnovanoj Hrvatskoj udruzi dadilja. Bilo je to 2016. godine. Sličnih obrta u Zagrebu je već bilo dosta, a Velika Gorica svoj prvi tek je čekala. Tajana se u to vrijeme borila s papirologijom i neizvjesnošću.
– Na kraju sam otvorila u lipnju, kada su sva djeca već upisana u vrtiće. Nije se znalo za obrt pa sam napravila ljetne kampove i dane otvorenih vrata. I dalje je tu bila jedna razina nepovjerenja od stane roditelja, što je sasvim razumljivo i normalno. Prekretnica se dogodila kada je Grad potpisao sporazum o sufinanciranju roditelja koji žele ovakav vid skrbi za djecu – prisjetila se Tajana i dodala kako je za cijelu priču bilo potrebno puno hrabrosti i kreativnosti.
Ljubav prema radu s djecom kod nje se javil još dok je kao izviđačica vodila male skupine djece.
– Govorili su mi da odem na pedagoški, a ja sam otišla na kemijski fakultet. Radila sam u firmi za industrijske otpadne vode, pa u firmi za igre na sreću… Ali evo, moja priča samo potvrđuje da nikada nije kasno i da nekada velika plaća nije garancija da ćete biti zadovoljni – priča Tajana i priznaje kako joj je dosta vremena trebalo da vrati uloženo, a i danas, kao i njene kolegice, puno ulaže svoj posao, u edukacije, materijale za rad s djecom, didaktičke materijale…
Bebi, Jednorog i Petar Pan
Nakon Tajane, u pustolovinu otvaranja svog malog kutka za sretno djetinjstvo upustile su se i Ornela Eldić Andrevski te Ana Radoš Bogati.
– Moj stariji sin Rafael je išao u Sunac kod tete Tajane. Kao mama sam bila prezadovoljna njezinim individualnim pristupom, ljubavlju koju mu je pružala i kojom je dobivao vjetar u leđa i u vrtiću. Kako mi je kćerkica rasla vidjela sam da ne mogu jednostavno naći posao. Problem je uvijek bio tko će ih čuvati – objasnila je Ana koja je odlučila spojiti privatno i poslovno te pokrenuti svoj obrt Bebi.
Tada je radila kao čistačica i, povremeno, kao vizažistica, a onda je krenula i na školovanje za dadilju. Bebi je otvorila u rujnu 2018. godine i ovo je najmanji takav obrt u Gorici, u njemu je osmero djece starosti od godinu dana do 4 godine.
– Paralelno sam išla na predavanja, brinula o dvoje male djece i radila. Na kraju se sve isplatilo. Papirologija mi je stvarala najviše problema i puno puta mi je došlo da odustanem. No, kada imate jasan cilj i viziju idete dalje – objasnila je Ana koja se na kraju izborila da sama može čuvati svoje dijete.
Jednorog postoji od rujna 2017. i ostvarenje je poslovnih snova Ornele Eldić Andrevski. Oduvijek je znala da želi raditi s djecom, a jedno od privih sjećanja joj je kako, dok je i sama pohađala vrtić, tetama pomaže u brizi oko ostale djece. Radila je kao animatorica, vodila škole u prirodi i ljetovanja, radila kao privatna dadilja, ali i konobarica. Uz pomoć roditelja i supruga ipak je odlučila pokrenuti svoj posao i – uspjela.
– Rad s djecom je nešto posebno, ispunjavajuće, veselo, puno ljubavi i sreće. Te malene ručice koje vas grle svako jutro i njihova sreća čine moj život puno ljepšim i sretnijim. Gledati ih kako rastu i napreduju, biti dio njihovog života, učiti ih novim stvarima, gledati kako se razvijaju u prave male ljude je ono zašto radim ovaj posao – kaže Ornela i dodaje kako bi voljela i proširiti posao te organizirati proslave rođendana, kreativne i sportske radionice…
No, nema samo Ornela tu želju. Rad s djecom pruža nevjerojatne mogućnosti i kreativne ideje samo se množe, kod svake od ovih šest dadilja. Što želi ispričala je i Zorica Šalić.
Petar Pan
Ona je radila kao pomoćno osoblje u privatnom dječjem vrtiću i tamo upoznala tetu Tajanu. Vrlo se brzo rodila ideja da bude dadilja te je krenula na tečaj, a prije godinu dana i otvorila svoj obrt Petar Pan.
– Najviše me veseli djecu naučiti nešto novo. Budući da osim s djecom, volim raditi i s biljkama, voljela bih jednog dana izgraditi negdje kuću koja bi imala i staklenik, pa bih djeci pokazivala kako se brinuti za biljke – priča Zorica koja, kaže, zbog papirologije i priprema za rad s djecom nerijetko radi od 4 ujutro do 22 sata.
– Dosta je zahtjevno, ali sam prezadovoljna. Imam super ekipu roditelja i odlično surađujemo. Zadovoljna sam i odnosnom s Gradom, grupu sam jako brzo popunila i odmah sam krenula s 12 djece – objasnila je Zorica.
Prvi katolički obrt
Nadimak blaženog Alojzija Stepinca u djetinjstvu je bio Lojzek, a upravo je tako svoj obrt za dnevno čuvanje djece odlučila nazvati i Martina Kučiš (31), koja je prije nekoliko mjeseci i diplomirala teologiju.
– Ja sam dugo bila student. U međuvremenu sam rodila dvoje djece, radila po dućanima… Razmišljala sam što bih ja htjela raditi i tako mi je palo na pamet da bih mogla čuvati djecu – priča Martina.
Na predavanja za dadilje išla je sa svojom tada sedmomjesečnom kreći, a krenula je i prikupljati sve dokumente za državni poticaj te otvaranje obrta. No, onda se dogodila korona i onaj lockdown zbog kojeg su obustavljeni i poticaji.
– Muž i ja smo se našli pred zidom. Već smo uložili u prostor i sve dogovorili s ljudima. Razmišljali smo i odustati, ali roditelji su nas potaknuli i krenuli smo. U srpnju sam otvorila, imam 12 djece i super zaposlenicu. Bilo je psihički teško jer si stalno u strahu hoćeš li pokriti sve troškove. Sad već dva mjeseca lakše spavam, sve je sjelo na svoje mjesto. Ovaj posao je apsolutno sve što sam očekivala i puno više od toga – kaže Martina.
– Moj obrt je jedini predškolski program s katoličkim predznakom jer sam u međuvremenu i diplomirala. Sada ću poraditi na tome da i službeno u naziv mogu staviti katolički obrt za dnevnu skrb o djeci. To još nema nitko u Hrvatskoj i meni je cilj utrti put u tom smjeru – ispričala nam je vlasnica Lojzeka.
Jedini vrtić na selu
Nikada nije kasno, a posao može dobro ići i na selu – dokazala je to Josipa Španićek koja je u obiteljskoj kući u Novom Čiču otvorila svoj Coflek. Nakon 25 godina rada u vojsci dosadilo joj je sjediti za stolom i objavila je kako pokreće svoj obrt. Ona i suprug počeli su rušiti staru ogradu kako bi napravili novu, sigurniju za djecu. Susjedi su se raspitivali o radovima, priča se proširila i prije nego je Coflek i službeno postojao, šest mjesta već je popunjeno.
– Trebala sam otvoriti 1. svibnja. Ostala sam i bez poticaja za samozapošljavanje zbog koronavirusa, a otvorila sam 1. srpnja. Danas mi je jedino žao što to nisam napravila prije 10 godina – priča simpatična Josipa i nastavlja:”Kad sam rekla da dajem otkaz svi su pitali gdje idem iz državne firme, a ja sam rekla da idem na nešto bolje. I, zaista, ovo je najljepši posao koji se može raditi. Ništa vas ne boli i uvijek ste nasmijani. Trenutno imam samo jasličare, tako sam htjela, i sve su to djeca iz okolice. Vikendom jedva čekam da dođe ponedjeljak.”
Jedna dadilja na šestero djece
Iako rade isti posao, prolaze slične edukacije i interesiraju ih iste stvari, Tajana Miščević naglašava kako dadilje nisu odgajatelji. Unatoč tome, kada otvaraju obrte moraju imati plan rada i završen tečaj za dadilje te odrađenu praksu. No, prednost ovih malih obrta pred gradskim dječjim vrtićima je manji broj djece.
– Imamo jako dobre vrtiće, imamo i nove vrtiće, dobro su opremljeni, odgajatelji su izuzetni, imamo žene koje daju maksimum od sebe, ali puno je djece u jednoj skupini. Previše za taj broj odgajatelja. Jedna teta na šestero djece, kako mi radimo, znači da im se zbilja imate vremena posvetiti. One nikako ne mogu napraviti ono što mogu ja koja radim individualno s djetetom – smatra Tajana i kaže kako se za to ne treba kriviti državu, ali treba raditi na tome da se popravi taj pedagoški standard.
– Još je jedna razlika ta što se kod nas imitira jedna vrsta obitelji u kojoj su djeca različitih dobnih skupina. Budući da je djece manje, rjeđe su i bolesni, a razlika je i u komunikaciji s roditeljima – objasnila je Tajana, a isto kažu i ostale goričke dadilje.
– Sva djeca su različita i imaju različite navike, ali nas dvije do najsitnijeg detalja uspijemo popratiti svako dijete. Znamo koliko je puta kakalo, koliko žlica ručka ili doručka pojelo, koliko je spavalo… a to su informacije koje su roditeljima male djece važne. Ja te informacije u vrtiću ne mogu očekivati da ću dobiti. Znam da te žene daju najbolje od sebe, ali nemoguće je da one za 20-ero djece mogu znati sve to. Ja lako primimijetim neke neželjene situacije ili velike napretke kod djeteta. Također, imam prijateljski odnos s roditeljima i mislim da je to jako vrijedno i za djecu i za roditelje – ispričala je Martina Kučić i dodala kako svi njezini Lojzeki poznaju i njezinu obitelj, a upravo je takav blizak odnos i željela ostvariti.
Foto: Petar Pan
Lista čekanja
Da interes za ovim oblikom brige za djecu u Velikoj Gorici zaista postoji govori i lista čekanja. Najveći interes je za upis djece jasličke dobi kojima, uostalom, ovakav oblik skrbi najbolje i odgovara jer dadilja ima više vremena za brigu oko njih.
– Interes je jako veliki, pogotovo u zadnje vrijeme. Iduće godine u rujnu šestero djece mi odlazi u školu i sva mjesta su već rezervirana. Postoji lista čekanja i kod drugih kolegica. Grad Gorica je grad mladih obitelji s malom djecom. To nije spavaona i demografski jako dobro stojimo. Mislim da bi bilo dobro da se otvara jedan obrt godišnje, pa dok bude potrebno, odnosno dok ne postignemo adekvatan pedagoški standard za svu našu djecu. Neka bude vrtića, obrta i upisnih mjesta, samo da majke ne doživljavaju to da se moraju bojati kuda s djecom – zaključuje Tajana.
Sport
Gradići ispali dvije sezone zaredom: “Idemo od nule, naše vrijeme tek dolazi”
Nogometaši Gradića sljedeće sezone će igrati u sedmom rangu natjecanja, u Jedinstvenoj 1. ŽNL. U zadnje dvije sezone Gradićani su dvaput ispadali u niži rang, ali tvrde da neće pognuti glavu…
U brojnom društvo nogometnih klubova iz našega kraja ove smo sezone ispratili jednog prvaka, NK Posavec iz Orla, nekoliko onih koji su se borili za vrh, nekoliko njih iz zlatnih sredina, nekoliko njih koji su se borili i izborili za ostanak u ligi. I jedan klub koji je završio posljednji na tablici…
NK Gradići svoj pad iz prošle sezone nastavili su i u ovoj. Nakon što su prošlog proljeća morali napustiti peti rang, odnosno 4. NL Središte, sad su ispali i iz šestoga ranga, iz županijske Premier lige. Učinilo se zimus da će se Gradići opet spasiti, kao što su to i činili nekoliko puta u posljednjim sezonama, ali ni cijeli niz pojačanja nije doveo do željenog učinka.
Nakon svega, iz NK Gradića obratili su se javnosti putem društvenih mreža, želeći zaključiti jednu ružniju epizodu u klupskoj povijesti, ali i otvoriti novo poglavlje priče o nogometu u mjestu naslonjenom na Veliku Goricu.
“Sezona je završena i završili smo na posljednjem mjestu. Nije ono što smo željeli, ali ne bježimo od toga.
Nova uprava je ušla u klub na pola prvenstva i zatekla probleme koji su se gomilali godinama. Doveli smo pojačanja, stabilizirali procese i pokušali okrenuti brod koji je već dobro tonuo. Nažalost, ovaj put nije bilo dovoljno.
Nekad kvaliteta igrača nije dovoljna. Falilo je još nešto – više zajedništva, više vremena, možda samo jedna iskra koja bi od pojedinaca napravila pravu momčad. Rezultat je izostao, a odgovornost preuzimamo.
Ali glavu ne spuštamo!”
“Dok su mnogi gledali samo tablicu, mi smo gradili temelje. Klub danas stoji bolje nego zadnjih dvije-tri godine godine – organiziraniji je, stabilniji i s jasnim planom. Zato ovo nije oproštaj. Ovo je zalet.”
“Krećemo gotovo od nule, ali s više znanja, iskustva i energije. Pojačanja su već tu, uskoro stižu i objave o njima koje će pokazati koliko ozbiljno shvaćamo ono što dolazi.
Gradići su u 34 kola osvojili 26 bodova, čak 11 manje od pretposljednje Sloge iz Križa
Cilj je jasan – vratiti NK Gradiće tamo gdje pripadaju. To je razina koju klub, ljudi oko njega i njegova tradicija zaslužuju. Ne tražimo izgovore. Gradimo put natrag.
Hvala svima koji su ostali uz klub i dalje su tu uz nas. Upravo takvi navijači, prijatelji i ljudi oko kluba bit će najveća snaga onoga što gradimo.
Naše vrijeme tek dolazi.”
Sljedeće sezone Gradići će tako biti dio Jedinstvene 1. ŽNL, u kojoj će preuzeti mjesto NK Posavca. I stvarati rivalstva s Velikom Mlakom, Meštricom, Obrezinom, Kupom i, nadamo se, i Dinamo Hidrelom i Turopoljem.
Dvije sezone zaključene ispadanjem iz lige zaredom pravi su trenutak za novi početak.
Sport
Dominacija je bila plan! “Već sad imamo momčad spremnu za viši rang”
Nogometaši Posavca iz općine Orle odavno su osigurali, a nakon posljednjega kola i proslavili titulu prvaka u Jedinstvenoj 1. ŽNL. Fešta je potrajala do dugo u noć, a pripreme za novi iskorak već su krenule…
Općina Orle posljednjeg je vikenda niželigaške nogometne sezone slavila do dugo u noć! Nogometaši Posavca odavno su osigurali titulu prvaka Jedinstvene 1. ŽNL, doslovno su protutnjali ovim rangom, ali nakon “gostujuće” utakmice protiv Velike Mlake u posljednjem kolu stvar je postala i službena.
Pehar je podignut visoko u zrak, a zatim je uspjeh i burno proslavljen. Navodnici su se ovdje upleli zato što je Posavec u posljednjem kolu gostovao na domaćem terenu i pobijedio domaće goste 2-0.
“Utakmica u kojoj smo glavama već bili na proslavi koja je bila spremna nakon utakmice! Hvala NK Velika Mlaka 1947 što su prihvatili našu molbu da se utakmica odigra na našem terenu, da upotpunimo slavlje. Nakon utakmice je krenula zaslužena fešta do jutarnjih sati uz tamburaše”, objavili su iz NK Posavca, uz dodatak:
“Hvala navijačima koji su nas pratili cijelu sezonu i bili konstantno naš 12. igrač! I na kraju možemo samo reći da smo ostvarili najveći rezultat našeg kluba. Premier liga, dolazimo!!!”
Iza NK Posavca je sezona u kojoj je osvojeno 75 od mogućih 90 godina, u kojoj je upisan samo jedan poraz, šest remija i čak 23 pobjede.
– Fešta je bila jako lijepa, kao i uvijek kod nas, a sezona iza nas bila je sjajna! Baš tako smo je i zamišljali, na taj način smo je i planirali, jer od prvog dana smo jasno rekli da želimo u viši rang. U skladu s tim formirali smo i igrački kadar, koji je zaista pokazao kvalitetu, jer ne možeš bez ozbiljne kvalitete izgubiti samo jednu utakmicu u cijeloj sezoni, zabiti 85, primiti samo 14 golova… – kaže Ervin Vujica, predsjednik kluba i načelnik Općine Orle, koja čvrsto stoji iza svojih nogometaša.
– Morali smo puno toga proći ranije da bismo danas došli do ovoga. U prethodnim sezonama znali smo “pasti na nos”, učiti na nekim svojim pogreškama i krivim procjenama, ali kad se jednom ustabiliš, pa kad još i pogodiš s trenerom, stvore se svi uvjeti za jednu ovakvu sezonu – dodao je Vujica.
Trener s kojim su u NK Posavcu pogodili zove se Nino Matković, čovjek je to s ozbiljnim imenom i prezimenom u turopoljskim nogometnim krugovima, koji je još jednom pokazao koliko je dobar trener.
– On nije trener, to je trenerčina! – ispravit će nas spremno Vujica.
– Njega se mora slušati, ima svoje zahtjeve i granice, a dečki se toga drže. Jako su dobro trenirali, bili su redovni, a kad ti se dogodi da cijelu sezonu nemaš trening s manje od 18 igrača, sve se to vrati i na rezultatu. Kad dobro treniraš, kad si spreman, lakše je i slagati taktiku, a kod nas je sve to funkcioniralo.
S obzirom na kvalitetu momčadi, plan nije previše mijenjati, jer u klubu su uvjereni da im ne treba previše zahvata na kadru.
– Načelno, plan zaista nije puno mijenjati. Uvjereni smo da s ovim kadrom možemo biti u sredini tablice u višem rangu, ali nekih promjena će svakako biti. Jedan igrač nam je otišao, dogovorili smo dolazak Marka Đurašića iz Mraclina, a pregovaramo i s još jednim igračem – otkriva Vujica.
Igralište u Bukevju, originalni dom NK Posavca, u fenomenalnom je stanju, no i dalje se čeka izgradnja pratećeg objekta, odnosno svlačionica, pa će i u Premier ligi trener Matković i njegovi igrači domaćini biti u mjestu Lekneno-Trnje.
– Da, ostajemo ovdje. Dimenzije igrališta su odgovarajuće, radovi na uređivanju travnjaka već su krenuli, a čekaju nas i još neke prilagodbe po pitanju uvjeta. Cijelo ljeto ćemo se time baviti i odradit ćemo sve kako bismo bili spremni za početak nove sezone – završio je načelnik i predsjednik.
Kao što su i sami rekli… Premier liga, oni stižu!
CityLIGHTS
Gorički Oskarovci: ovo su genijalci našega grada
Velika četvorka na koju smo i više nego ponosni!
Sport
Pančo u Rugvici, Mraclin traži trenera… I slaže potpuno novu momčad!
Dosadašnji trener NK Mraclina Marko Pancirov preuzeo je klupu NK Sava Rugvice, pa Mraclinci moraju tražiti novo rješenje na klupi. Uz novog trenera, imat će u sljedećoj sezoni i bitno renoviranu momčad…
Vijest je stigla kao iz vedra neba, i prije nego što je u javnost izašlo da se rastaje s NK Mraclinom, ali iz NK Rugvice Save s ponosom su požurili objaviti ime svog novog trenera:
“Kao što se već pročulo iz nekih novinarskih krugova, vrijeme je da i službeno potvrdimo informaciju! Marko Pancirov novi je trener prve ekipe Rugvice Save!
Gospodin Pancirov u nogometnim krugovima dobro je poznato ime, a u svojoj bogatoj trenerskoj karijeri dugoj više od 25 godina vodio je vrlo respektabilna imena i klubove, a sada je vrijeme došlo i na crno-žute iz predgrađa!Novom treneru želimo dobrodošlicu, puno rada i naravno – pobjeda!”, stoji u objavi iz Rugvice.
Riječ je o klubu koji se natječe u 3. NL Centar, vrlo ambicioznom i financijski stabilnom klubu, a ambiciozan je i dosadašnji trener Mraclina. Drugi mandat na Grabi potrajao je samo jednu polusezonu, a sad svatko kreće svojim putem. Trener Pancirov pokušat će izboriti viši rang s društvom iz Rugvice, dok je u Mraclinu potraga za novim trenerom već krenula.
Njegovo ime moglo bi biti otkriveno već početkom sljedećeg tjedna, a dotad će ljudi iz kluba raditi u tišini. Navodno se pregovara s trenerima iz našega kraja, novo rješenje traži se u turopoljskom bazenu, no na ime odabranog morat ćemo pričekati još koji dan.
Osim na klupi, promjena će biti i u svlačionici, odnosno u igračkom kadru. Igračku karijeru završio je Igor Hajduk, koji će možda i ostati uz klub u nekoj drugoj funkciji, a za Mraclin više neće igrati ni iskusni stoper Ivan Rajić, koji će u novoj sezoni nositi dres NK Gradića. Novi igrač NK Posavca je Marko Đurašić, a za Mraclin više neće igrati ni Matej Godinić i Ivan Jančić.
Ukupno je to pet odlazaka, a dolazaka će biti gotovo – triput više! Traumatična sezona iza nas, okončana na dvanaestome mjestu, bila je okidač za ozbiljan remont momčadi, koji će se i službeno krenuti događati u sljedećim danima. Plan je zadržati 11 igrača iz dosadašnjega kadra, a dostupne informacije kažu da su sedmorica novih već dogovoreni. Među njima su navodno i neka poprilično “jaka” imena za ovaj rang, neke se u kuloarima spominja imenom i prezimenom, ali potvrda iz kluba tek se očekuje.
Na tih sedmoricu dogovorenih, kažu dostupni izvori, doći će i još četvorica ili petorica, što znači da će Mraclin ukupno dovesti najmanje 11 novih igrača. Plan je imati 22 igrača i dva vratara u kadru, što će reći da će najmanje polovica te brojke biti nova lica. Među novim igračima su, kažu priče, i nekolicina iz viših rangova, iz čega se da zaključiti da u Mraclinu misle ozbiljno. Žele se, za razliku od ove sezone, veseliti pobjedama, uživati u nogometu, a takvu momčad očito i slažu.
Vijesti
Grad dobio 4,4 milijuna eura za zelenu mrežu škola, parkova i šetnica: Ačkar – “Stvaramo promjene koje građani vide i koriste svakoga dana”
Projekt “Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković” povezat će školska dvorišta, parkove i pješačke koridore te donijeti nove zelene sadržaje u grad.
Grad Velika Gorica dobio je više od 4,4 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekt zelene infrastrukture “Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković”, koji će se provoditi kroz program “Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027”. Odluka o financiranju gradonačelniku Krešimiru Ačkaru uručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja Branko Bačić, 10. lipnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Projekt ukupne vrijednosti nešto više od 5,2 milijuna eura obuhvaća 72 projekta u 18 hrvatskih županija, a cilj mu je jačanje zelene infrastrukture i prilagodba klimatskim promjenama u urbanim sredinama. U Velikoj Gorici će se ulagati u školska dvorišta, urbane koridore, šetnice te urbanu šumu.
“Ovo nije projekt jedne lokacije ili jednog školskog dvorišta, već projekt koji povezuje različite dijelove našega grada, a koji je namijenjen djeci, mladima i svim građanima. Ulažemo u prostore u kojima djeca uče, igraju se i odrastaju, stvaramo nove zelene sadržaje za rekreaciju i druženje. Upravo ovakvi projekti pokazuju kako europska sredstva možemo pretvoriti u konkretne promjene koje građani vide i koriste svakoga dana”, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Foto: Grad Velika Gorica
U planu je sadnja stabala i grmlja, uređenje Urbane šume Kurilovec te izgradnja sportskih terena u zelenilu u goričkim osnovnim školama, Eugena Kvaternika, Jurja Habdelića, Eugena Kumičića i Nikole Hribara. Uz to, projekt predviđa i uređenje triju urbanih koridora u Ulici kneza Ljudevita Posavskog, Ulici Matice hrvatske te drugu fazu Kurilovečke šetnice.
Pročelnica za urbanizam i zaštitu okoliša Gordana Mikulčić Krnjaja istaknula je da projekt nastaje kao odgovor na suvremeni način života djece.
“Ovaj projekt je nastao kao odgovor na izazove kojima su djeca izložena. Svi su stalno na mobitelima, gledaju televiziju, nitko se ne druži vani. Cilj je omogućiti djeci da imaju nove prostore i parkove koji će biti unutar školskih dvorišta, ali nek i izvan njih, kao šetnica. Uređuju se 3 urbana koridora i 7 urbanih točaka od kojih su neki dječja igrališta”, istaknula je.
-
Priča iz kvartaprije 2 danaOpet imamo RVG! ‘Glazbom ćemo se vratiti u osamdesete i devedesete’
-
Crna kronikaprije 3 danaUčenik se ugušio tijekom jela u školi, unatoč brzoj reakciji nije mu bilo spasa
-
Crna kronikaprije 2 danaFOTO Teška nesreća u Starom Čiču! Jedna vozačica završila na traumatologiji, promet prema Gorici usporen
-
CityLIGHTSprije 5 danaTOP 5! Izabrali smo najbolje snimke s koncerta Hanke Paldum