Vijesti
Bile su vojnikinja, kemičarka i vizažistica, danas su dadilje i tvrde: Ovo je najljepši posao na svijetu
Sve više roditelja odlučuje se svoju djecu upisati u male obrte za čuvanje djece. U Gorici ih trenutno ima šest, a za upis postoji lista čekanja
Jedna je bivša vojnikinja, druga kemijska tehničarka, treća prvostupnica teologije, četvrta je vizažistica, peta je radila kao pomoćno osoblje u vrtiću, a šesta kao animatorica. I sve one imaju nešto zajedničko. Svoju ljubav prema djeci pretvorile su u posao i otvorile obrte za dnevno čuvanje djece. Golema količina pozitivne energije, hrabrosti i radosti osjeti se kod svake od ovih dadilja, a entuzijazam s kojim rade svoj posao zasigurno osjećaju i njihovi maleni ‘klijenti’.
Obrti za dnevno čuvanje djece nisu igraonice niti ‘čuvaonice’. Ovdje djeca dolaze svaki dan, a princip rada sličan je kao u dječjim vrtićima. Razlika između njih i ostalih dječjih vrtića je u broju djece. Najviše ih mogu primiti 12, i to ovisno o dobi i broju kvadrata prostora u kojem rade, a na šestero djece zaposlena mora biti jedna dadilja. Ono što mnogi ne znaju je kako Grad Velika Gorica sufinancira i one roditelje koji svoju djecu upišu u ovakav oblik skrbi za djecu.
Foto: Bebi
Probila je led, pojavio se Sunac
Prva je u Gorici svoj obrt Sunac otvorila Tajana Miščević (47), inače aktivna i u nedavno osnovanoj Hrvatskoj udruzi dadilja. Bilo je to 2016. godine. Sličnih obrta u Zagrebu je već bilo dosta, a Velika Gorica svoj prvi tek je čekala. Tajana se u to vrijeme borila s papirologijom i neizvjesnošću.
– Na kraju sam otvorila u lipnju, kada su sva djeca već upisana u vrtiće. Nije se znalo za obrt pa sam napravila ljetne kampove i dane otvorenih vrata. I dalje je tu bila jedna razina nepovjerenja od stane roditelja, što je sasvim razumljivo i normalno. Prekretnica se dogodila kada je Grad potpisao sporazum o sufinanciranju roditelja koji žele ovakav vid skrbi za djecu – prisjetila se Tajana i dodala kako je za cijelu priču bilo potrebno puno hrabrosti i kreativnosti.
Ljubav prema radu s djecom kod nje se javil još dok je kao izviđačica vodila male skupine djece.
– Govorili su mi da odem na pedagoški, a ja sam otišla na kemijski fakultet. Radila sam u firmi za industrijske otpadne vode, pa u firmi za igre na sreću… Ali evo, moja priča samo potvrđuje da nikada nije kasno i da nekada velika plaća nije garancija da ćete biti zadovoljni – priča Tajana i priznaje kako joj je dosta vremena trebalo da vrati uloženo, a i danas, kao i njene kolegice, puno ulaže svoj posao, u edukacije, materijale za rad s djecom, didaktičke materijale…
Bebi, Jednorog i Petar Pan
Nakon Tajane, u pustolovinu otvaranja svog malog kutka za sretno djetinjstvo upustile su se i Ornela Eldić Andrevski te Ana Radoš Bogati.
– Moj stariji sin Rafael je išao u Sunac kod tete Tajane. Kao mama sam bila prezadovoljna njezinim individualnim pristupom, ljubavlju koju mu je pružala i kojom je dobivao vjetar u leđa i u vrtiću. Kako mi je kćerkica rasla vidjela sam da ne mogu jednostavno naći posao. Problem je uvijek bio tko će ih čuvati – objasnila je Ana koja je odlučila spojiti privatno i poslovno te pokrenuti svoj obrt Bebi.
Tada je radila kao čistačica i, povremeno, kao vizažistica, a onda je krenula i na školovanje za dadilju. Bebi je otvorila u rujnu 2018. godine i ovo je najmanji takav obrt u Gorici, u njemu je osmero djece starosti od godinu dana do 4 godine.
– Paralelno sam išla na predavanja, brinula o dvoje male djece i radila. Na kraju se sve isplatilo. Papirologija mi je stvarala najviše problema i puno puta mi je došlo da odustanem. No, kada imate jasan cilj i viziju idete dalje – objasnila je Ana koja se na kraju izborila da sama može čuvati svoje dijete.
Jednorog postoji od rujna 2017. i ostvarenje je poslovnih snova Ornele Eldić Andrevski. Oduvijek je znala da želi raditi s djecom, a jedno od privih sjećanja joj je kako, dok je i sama pohađala vrtić, tetama pomaže u brizi oko ostale djece. Radila je kao animatorica, vodila škole u prirodi i ljetovanja, radila kao privatna dadilja, ali i konobarica. Uz pomoć roditelja i supruga ipak je odlučila pokrenuti svoj posao i – uspjela.
– Rad s djecom je nešto posebno, ispunjavajuće, veselo, puno ljubavi i sreće. Te malene ručice koje vas grle svako jutro i njihova sreća čine moj život puno ljepšim i sretnijim. Gledati ih kako rastu i napreduju, biti dio njihovog života, učiti ih novim stvarima, gledati kako se razvijaju u prave male ljude je ono zašto radim ovaj posao – kaže Ornela i dodaje kako bi voljela i proširiti posao te organizirati proslave rođendana, kreativne i sportske radionice…
No, nema samo Ornela tu želju. Rad s djecom pruža nevjerojatne mogućnosti i kreativne ideje samo se množe, kod svake od ovih šest dadilja. Što želi ispričala je i Zorica Šalić.
Petar Pan
Ona je radila kao pomoćno osoblje u privatnom dječjem vrtiću i tamo upoznala tetu Tajanu. Vrlo se brzo rodila ideja da bude dadilja te je krenula na tečaj, a prije godinu dana i otvorila svoj obrt Petar Pan.
– Najviše me veseli djecu naučiti nešto novo. Budući da osim s djecom, volim raditi i s biljkama, voljela bih jednog dana izgraditi negdje kuću koja bi imala i staklenik, pa bih djeci pokazivala kako se brinuti za biljke – priča Zorica koja, kaže, zbog papirologije i priprema za rad s djecom nerijetko radi od 4 ujutro do 22 sata.
– Dosta je zahtjevno, ali sam prezadovoljna. Imam super ekipu roditelja i odlično surađujemo. Zadovoljna sam i odnosnom s Gradom, grupu sam jako brzo popunila i odmah sam krenula s 12 djece – objasnila je Zorica.
Prvi katolički obrt
Nadimak blaženog Alojzija Stepinca u djetinjstvu je bio Lojzek, a upravo je tako svoj obrt za dnevno čuvanje djece odlučila nazvati i Martina Kučiš (31), koja je prije nekoliko mjeseci i diplomirala teologiju.
– Ja sam dugo bila student. U međuvremenu sam rodila dvoje djece, radila po dućanima… Razmišljala sam što bih ja htjela raditi i tako mi je palo na pamet da bih mogla čuvati djecu – priča Martina.
Na predavanja za dadilje išla je sa svojom tada sedmomjesečnom kreći, a krenula je i prikupljati sve dokumente za državni poticaj te otvaranje obrta. No, onda se dogodila korona i onaj lockdown zbog kojeg su obustavljeni i poticaji.
– Muž i ja smo se našli pred zidom. Već smo uložili u prostor i sve dogovorili s ljudima. Razmišljali smo i odustati, ali roditelji su nas potaknuli i krenuli smo. U srpnju sam otvorila, imam 12 djece i super zaposlenicu. Bilo je psihički teško jer si stalno u strahu hoćeš li pokriti sve troškove. Sad već dva mjeseca lakše spavam, sve je sjelo na svoje mjesto. Ovaj posao je apsolutno sve što sam očekivala i puno više od toga – kaže Martina.
– Moj obrt je jedini predškolski program s katoličkim predznakom jer sam u međuvremenu i diplomirala. Sada ću poraditi na tome da i službeno u naziv mogu staviti katolički obrt za dnevnu skrb o djeci. To još nema nitko u Hrvatskoj i meni je cilj utrti put u tom smjeru – ispričala nam je vlasnica Lojzeka.
Jedini vrtić na selu
Nikada nije kasno, a posao može dobro ići i na selu – dokazala je to Josipa Španićek koja je u obiteljskoj kući u Novom Čiču otvorila svoj Coflek. Nakon 25 godina rada u vojsci dosadilo joj je sjediti za stolom i objavila je kako pokreće svoj obrt. Ona i suprug počeli su rušiti staru ogradu kako bi napravili novu, sigurniju za djecu. Susjedi su se raspitivali o radovima, priča se proširila i prije nego je Coflek i službeno postojao, šest mjesta već je popunjeno.
– Trebala sam otvoriti 1. svibnja. Ostala sam i bez poticaja za samozapošljavanje zbog koronavirusa, a otvorila sam 1. srpnja. Danas mi je jedino žao što to nisam napravila prije 10 godina – priča simpatična Josipa i nastavlja:”Kad sam rekla da dajem otkaz svi su pitali gdje idem iz državne firme, a ja sam rekla da idem na nešto bolje. I, zaista, ovo je najljepši posao koji se može raditi. Ništa vas ne boli i uvijek ste nasmijani. Trenutno imam samo jasličare, tako sam htjela, i sve su to djeca iz okolice. Vikendom jedva čekam da dođe ponedjeljak.”
Jedna dadilja na šestero djece
Iako rade isti posao, prolaze slične edukacije i interesiraju ih iste stvari, Tajana Miščević naglašava kako dadilje nisu odgajatelji. Unatoč tome, kada otvaraju obrte moraju imati plan rada i završen tečaj za dadilje te odrađenu praksu. No, prednost ovih malih obrta pred gradskim dječjim vrtićima je manji broj djece.
– Imamo jako dobre vrtiće, imamo i nove vrtiće, dobro su opremljeni, odgajatelji su izuzetni, imamo žene koje daju maksimum od sebe, ali puno je djece u jednoj skupini. Previše za taj broj odgajatelja. Jedna teta na šestero djece, kako mi radimo, znači da im se zbilja imate vremena posvetiti. One nikako ne mogu napraviti ono što mogu ja koja radim individualno s djetetom – smatra Tajana i kaže kako se za to ne treba kriviti državu, ali treba raditi na tome da se popravi taj pedagoški standard.
– Još je jedna razlika ta što se kod nas imitira jedna vrsta obitelji u kojoj su djeca različitih dobnih skupina. Budući da je djece manje, rjeđe su i bolesni, a razlika je i u komunikaciji s roditeljima – objasnila je Tajana, a isto kažu i ostale goričke dadilje.
– Sva djeca su različita i imaju različite navike, ali nas dvije do najsitnijeg detalja uspijemo popratiti svako dijete. Znamo koliko je puta kakalo, koliko žlica ručka ili doručka pojelo, koliko je spavalo… a to su informacije koje su roditeljima male djece važne. Ja te informacije u vrtiću ne mogu očekivati da ću dobiti. Znam da te žene daju najbolje od sebe, ali nemoguće je da one za 20-ero djece mogu znati sve to. Ja lako primimijetim neke neželjene situacije ili velike napretke kod djeteta. Također, imam prijateljski odnos s roditeljima i mislim da je to jako vrijedno i za djecu i za roditelje – ispričala je Martina Kučić i dodala kako svi njezini Lojzeki poznaju i njezinu obitelj, a upravo je takav blizak odnos i željela ostvariti.
Foto: Petar Pan
Lista čekanja
Da interes za ovim oblikom brige za djecu u Velikoj Gorici zaista postoji govori i lista čekanja. Najveći interes je za upis djece jasličke dobi kojima, uostalom, ovakav oblik skrbi najbolje i odgovara jer dadilja ima više vremena za brigu oko njih.
– Interes je jako veliki, pogotovo u zadnje vrijeme. Iduće godine u rujnu šestero djece mi odlazi u školu i sva mjesta su već rezervirana. Postoji lista čekanja i kod drugih kolegica. Grad Gorica je grad mladih obitelji s malom djecom. To nije spavaona i demografski jako dobro stojimo. Mislim da bi bilo dobro da se otvara jedan obrt godišnje, pa dok bude potrebno, odnosno dok ne postignemo adekvatan pedagoški standard za svu našu djecu. Neka bude vrtića, obrta i upisnih mjesta, samo da majke ne doživljavaju to da se moraju bojati kuda s djecom – zaključuje Tajana.
Moja županija
Zagrebačka županija podijelila više od 1,5 milijuna eura civilnoj zaštiti! “Vi ste ponos Zagrebačke županije jer je činite sigurnom”
Rekordan iznos za sigurnost građana, najveći dio dodijeljen vatrogascima.
Zagrebačka županija obilježila je Dan civilne zaštite dodjelom ugovora vrijednih 1.518.300 eura operativnim snagama sustava civilne zaštite, što je gotovo pola milijuna eura više nego prošle godine. Sredstva su uručena u utorak, 3. ožujka, a namijenjena su financiranju rada, opremanja i razvoja ključnih službi koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju građana.
Najveći dio sredstava, 1.458.300 eura, usmjeren je na sustav zaštite od požara putem Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Preostali iznos raspodijeljen je ostalim sastavnicama civilne zaštite. Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije dodijeljeno je 20.000 eura za opremanje interventnih timova, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja ukupno 30.000 eura za stanice Samobor i Zagreb, dok je 10.000 eura osigurano Hrvatskoj udruzi za obuku potražnih pasa.
Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Ervin Kolarec istaknuo je kako je riječ o rekordnom iznosu te nastavku višegodišnjeg povećanja ulaganja u sustav civilne zaštite.
“Sustav civilne zaštite temelj je sigurnosti, a njegovu snagu čine upravo ljudi. Vi ste ponos Zagrebačke županije jer ste bezbroj puta pokazali da, zahvaljujući vama, naša je županija sigurna županija. U ovoj 2026. godini, županija je osigurala rekordan proračun za snage civilne zaštite, 1,5 milijun eura, to je povećanje u odnosu na prošlu godinu 500 tisuća eura, ali isto tako želim istaknuti da smo i prošle godine povećali sredstva za 300 tisuća eura. Ovo samo pokazuje da kontinuirano ulažemo u snage civilne zaštite, a to samo pokazuje da vi svojim radom, trudom i djelovanjem, ovakvu podršku kakvu imate, apsolutno zaslužujete”, rekao je Kolarec. Dodao je i da je najveći iznos dodijeljen vatrogasnoj zajednici, jer kako je istaknuo, temelj sustava civilne zaštite čine dobrovoljna vatrogasna društva.
Voditelj Županijskog centra 112 Zagreb Antonio Stanić posebno je istaknuo dobru koordinaciju svih službi uključenih u sustav.
“Zahvalni smo što smo dobili pozamašna sredstva ove godine jer to i nama olakšava posao u konačnici. Čestitam svima dan civilne zaštite i dan civilne zaštite Republike Hrvatske”, rekao je.
Predstavnici službi naglasili su kako će sredstva imati konkretan učinak na njihov svakodnevni rad. Tako će vatrogasci svoja sredstva usmjeriti na poboljšanje svog kadra.
“Zahvaljujemo na donacijama i mi ćemo se truditi opravdati ta sredstva. Sigurno se možete osjećati bezbrižno jer ćemo ta sredstva sigurno upotrijebiti za školovanje vatrogasaca, unaprjeđenje sustava, poboljšanje uvjeta, požarne zaštite i odaziv svakoj nezgodi ili nesreći koja se dogodi. obećavam da ćemo ih iskoristiti korektno, kvalitetno i svrsishodno”, istaknuo je Slavko Povrlišek, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije.
Foto: Zagrebačka županija
Slično će napraviti i Crveni križ koji novac planira iskoristi za unaprjeđenje svoje opreme.
“Zagrebačka županija neposredno, kroz Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, a i naših gradskih društava pomaže svim našim korisnicima i svim našim građanima u potrebi na čemu im zahvaljujemo. Ovih 20 tisuća eura koje smo dobili ove godine, mi namjeravamo opremiti naše županijske timove nabavom šatora i isušivača”, rekla je Drinka Sopta, ravnateljica Društva Crvenog Križa Zagrebačke županije.
Iz HGSS-a upozoravaju da, uz rast aktivnosti, raste i potreba za financiranjem, ali i za ljudstvom. Sve je veći izazov održati volonterski sustav, istaknuli su predstavnici stanica Zagreb i Samobor, naglasivši kako financijska podrška pomaže, ali da su ključni novi volonteri.
“Vidim u kakvim vremenima živimo i mi kao stanica se razvijamo, pokušavamo pratiti trendove. Naravno, s većim aktivnostima je veća potreba za financiranjem, zahvalni smo što nas županija u tome prati. Svim kolegama želim sretan Međunarodni dan civilne zaštite”, rekao je Nikola Tot, pročelnik HGSS stanice Samobor.
“Ono što je važno, osim sredstava, mi smo ovdje svi volonteri, mi bilježimo u zadnjih nekoliko godina, sve je teže održat volontersku djelatnost i zato mi je jako drago da županija prepoznaje i nas i DVD-ove, HUOPP i sve ostale koji zapravo ulažu u volonterstvo. Prije negdje 20-ak godina, kad sam se ja počeo, sredstva su biča problem, a ljudi je bilo više. Sad mogu reći da zbog ovih potpora imamo dovoljno, ali svi zajedno trebamo što više raditi na zajedništvu i stvaranju ljudskih potencijala”, dodao je Marin Lukas, pročelnik HGSS stanice Zagreb.
S Lukasom se složila i Petra Čović, dopredsjednica HUOPP-a. “Vjerujem da ćemo s povećanim sredstvima imati prilike privući i zadržati volontere koji se uključe u naš rad”.
Međunarodni dan civilne zaštite obilježava se 1. ožujka, a u Hrvatskoj se službeno slavi od 1992. godine, s ciljem jačanja svijesti o važnosti sustava koji reagira u nesrećama, elementarnim nepogodama i drugim izvanrednim događajima.
Sport
Buna ide dalje s istim snagama: ‘Sanjamo jedan teren i male tribine…’
U restoranu obitelji Matković u Ključić Brdu održana je 48. izborno-izvještajna skupština NK Bune, na kojoj je aktualno vodstvo dobilo mandat, a bilo je i pogleda unatrag i prema naprijed, bilo je i darova…
Posljednjeg petka u veljači, u predvečerje nastavka prvenstva u Premier ligi Zagrebačke županije, najvišeg ranga natjecanja u kojem je klub ikad bio, NK Buna održala je svoju izborno-izvještajnu skupštinu. Birali su se vodeći ljudi kluba za sljedeći mandat, ponešto je rečeno i o razdoblju iza nas, kao i o planovima za budućnost, a posebno emotivno bilo je pri podjeli darova zaslužnima.
Pa, idemo redom…
Birali su se, dakle, novi čelni ljudi, a ispalo je da su izabrani – stari čelni ljudi. Dobro, ne toliko stari, koliko dosadašnji, jer predsjednik kluba i u sljedećem će razdoblju biti Josip Jerleković. Ništa manje važno, njegov će zamjenik i dalje biti Daniel Gorenc, ljubitelj lokalnog nogometa u svim oblicima, ali i uspješan poduzetnik.
Spremnim ispuniti očekivanja Gorenc se pokazao i pri predaji darova onima koji su zaslužili isticanje. Prvi među jednakima definitivno je Zlatko Petrac, institucija breškog nogometa, “vječni” tajnik kluba koji to od ljeta 2025. više nije. Na uokvirenom dresu s njegovim imenom, jasno, bio je broj jedan, dok su na preostala dva ispisane stotke. Nagradu povodom stotinu odigranih utakmica za NK Bunu dobio je Robert Zlodi zvani Šiki, dok je još veće dostignuće stotinu postignutih golova za Bunu, u čemu je uspio Robert Huđber zvani Beli.
Naravno, moramo se tu dotaknuti i izvještajnog dijela Skupštine, u kojem je istaknuto veliko zadovoljstvo učinjenim.
– Možemo biti zadovoljni stabilnošću seniorske momčadi u prvoj sezoni višeg ranga natjecanja, uz jasan prostor za napredak i daljnji razvoj – konstatirano je s govornice.
Zadovoljni su u Buni i radom s omladinskim pogonom, koji je ocijenjen s “odličnim”, a budući da su i rezultati u svim kategorijama dobri, vrlo dobri ili odlični, logično je da razloga za zadovoljstvo ima koliko hoćeš. Svi ciljevi uprave, ističu iz kluba, u ovom su segmentu ostvareni.
Što se planova tiče, ima ih itekako. Ozbiljni su i logični, vidjet ćemo u narednom razdoblju i koliko su realni, odnosno ostvarivi.
– Planovi za ovu godinu su pokušati ostvariti cilj da dobijemo trenažni poligon sa umjetnom podlogom i malu tribinu za navijače. Što se samog terena tiče, plan je odraditi sve trenažne aktivnosti po planu i programu trenera u svim selekcijama – istaknuo je predsjednik Jerleković.
O druženju nakon skupštine ne treba na dugo i široko, zna se kako to ide na bregima, a već od ovog vikenda kreće i ozbiljna akcija. Seniori proljetni dio prvenstva otvaraju u nedjelju od 15.30 sati, na svom igralištu, a s druge strane bit će Sutla-Laduč, koja je samo bod iza vodećeg Poleta. Buna u proljeće ulazi kao sedma momčad na tablici, s pet bodova manje od svog prvog protivnika…
Sport
Buna se minimalnom pobjedom plasirala u četvrtfinale Kupa Velike Gorice
U vodstvo je došla tek u 70 minuti.
Buna je boljom i ofenzivnijom igrom u drugom poluvremenu imala nekoliko izglednih prigoda za pogodak, ali u vodstvo je došla tek u 70 minuti. Emanuel Đuretić je u kontranapadu bio prebrz za obranu Klasa i s desetak metara plasirao loptu u donji kut za zasluženo vodstvo Bune.
Iskusni Antonio Mrkonjić je u završnici propustio povisiti vodstvo svoje momčadi, ali nije realizirao kazneni udarac, loptu je s 11 metara poslao pored vrata.
Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal
Kup Grada Velike Gorice 2026., 1/8 finala
NK Buna (Mala Buna) – NK Klas (Mičevec) 1:0 (0:0)
Mičevec. Stadion: ŠRC Mičevec. Gledatelja: 80. Nedjelja, 01.03.2026., 15 sati. Sudac: Stjepan Sučić. Pomoćni suci: Ivan Mirenić i Katarina Ćulumović (svi iz Velike Gorice). Delegat: Velibor Miličević (Velika Gorica). Strijelac: 1:0 – Đuretić (70).
BUNA: Vidović (od 46. Petrac), Yetna, Žlebečić, J.Čumpek (cap.), Ngangue (od 64. M.Čumpek), Gorenc (od 64. Šandor), Škojc, Đuretić, Forjan (od 54. Zlodi), Kalisar (od 46. Vukašinec), Đurašić (od 54. Mrkonjić). Trener: Mario Đuretić.
KLAS: Mujkić (od 46. Petrović), Kovačić, Petir (cap.), Mikić, Mesić, Orlović (od 46. Gajski), Matić (od 63. Gredelj), Marković (od 63. Janić), M.Tadić, Maričević, Celčić (od 34. Kruezi ). Trener: Josip Tadić.
Foto galerija
Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal
Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal
Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal
Mičevec, 01.03.2026. Kup Grada Velika Gorice 1/8 finala: Buna – Klas 1:0. Foto: David Jolić/cityportal
Gospodarstvo
Zagrebačka županija otvorila prvi natječaj za poduzetnike – evo tko može dobiti novac
Poduzetnici mogu dobiti do 2.000 eura za pokretanje i razvoj poslovanja.
-
Sportprije 4 danaNogomet u blatu
-
Vijestiprije 1 dan(EKSLUZIVNO) Goričan iz Dubaija – “Mediji krivo prenose, evo što se zapravo događa”
-
Sportprije 2 danaGalovićev rani pogodak odveo Polet u četvrtfinale Kupa NSVG
-
HOTNEWSprije 5 danaPOTPISAN UGOVOR Odobreno 66 milijuna eura za škole! “Obrazovanje je ključ demografske obnove i ekonomske snage”