Povežite se s nama

Vijesti

Baš ono što je trebalo Gorici! Po novome, na Plesu se najbolje papa

Potraga za dobrom klopom u Velikoj Gorici odvela nas je na Pleso, nedaleko od aerodroma, na terasu novoga restorana “PapaMò”, koji je ispao – otkriće

Objavljeno

na

Vi ovdje u Gorici imate sve, grad je super za život, ali jedno vam fali… Malo je tu pravih, vrhunskih restorana, mjesta gdje možeš dovesti nekoga na poslovni sastanak, ali i na opušteno druženje…

Tako mi govorio prijatelj, već godinama s adresom u inozemstvu, deklarirani ljubitelj ića i pića, prije nekoliko godina. Često je i kasnije vrtio tu mantru, teoriju o “gradu s premalo vrhunske gastronomije”, pa sam ga jedva čekao na aerodromu kad je ovoga puta dolazio. Avion je, naravno, ponovno kasnio, ali stigao je baš na vrijeme za ručak.

– Idemo, vodim te na ručak na jedno mjesto – izgovorio sam odmah nakon pozdrava.

Ništa mu drugo nisam želio otkriti, no sve je vrlo brzo bilo jasno. Minutu, dvije poslije parkirao sam nedaleko od aerodroma, na adresi Pleška 105, a prijatelj je gledao…

– Izlazi, tu smo! – požurivao sam ga.

– Opa, ovo je nešto novo… – odvratio je dok je odvezivao pojas i gledao u natpis.

Oči su se raširile već na prvom koraku, nakon što odmjerio prve naznake interijera. Znao sam da ni takav “šmeker” poput njega neće odoljeti ovoj kombinaciji stakla i drva uz dodatke poput dizajnerskih lustera i stalaža ispunjenih bocama vrhunskih vina.

– Dobro nam došli, izvolite menije – prišla nam je nasmiješena konobarica, prijatelju se i taj dio svidio, a nakon što je otvorio meni, krenula je već i lagana euforija.

– Carpaccio od juneće pisanice za predjelo, teleća koljenica s rižotom alla milanese za glavno jelo i za kraj malo salate od hobotnice – izgovarao je narudžbu već nekoliko minuta poslije, očito želeći pred ljupkom konobaricom ispasti još malo važniji i pompozniji nego što doista jest.

– Pizzu s pršutom – dobacio sam puno manje pompozno, a on me u čudu pogledao.

– Čekaj, uz sve ovo ti ćeš jesti pizzu?!

– Ništa ne brini, nisam poludio… Nije ovo obična pizza – objasnio sam ukratko.

Sa svakim zalogajem sve je više uživao, a kad je konačno odložio pribor, duboko je udahnuo i okrenuo se prema konobarici.

– Oprostite, molio bih vas da mi pozovete šefa! Želim razgovarati s njim!

Zbunjena djevojka ponudila je pomoć, pokušala doznati što nije u redu, pretpostavljajući da postoji neki problem, ali ovaj je baš inzistirao. Želi šefa. I baš nam u tim trenucima prilazi čovjek…

– Ja sam vlasnik restorana, u čemu je problem – upitao je, a prijatelj je ustao.

– Majstore, svaka čast! – povikao je srdačno, a konobarica je odahnula…

I sjeo nama je za stol, a priča je krenula od jednog temeljnog, ali logičnog pitanja:

– U čemu je tajna?

Svašta je taj moj prijatelj prošao, brojne restorane, ali ovo je bilo nešto drukčije. Hrana naprosto ima drukčiji okus.

– Naša jela pripremaju se ‘sous vide’ tehnikom kuhanja, na niskoj temperaturi, u vakuumu, što jelo čini bogatijim baznim, odnosnim aromama i punijim okusom. Sva hranjiva svojstva ostaju u namirnici i zato je ona takva – odgovorio je gazda na pitanje koje je glasilo otprilike “kako je moguće da je meso meko kao putar”.

– Imamo u kuhinji i grill smoker, koji omogućuje ravnomjerno pečenje, veću sočnost i bolje arome dima, i kad se sve spoji…

Ok, sve to skupa djelovalo je kao dovoljno dobro objašnjenje, ali prijatelj je išao dalje.

– Probao sam i njegovu pizzu, takvo nešto nisam još probao. U čemu je tu stvar?

Odgovor je bio spreman.

– Na to smo posebno ponosni. Kreirali smo Delikates pizzu, od premium namirnica, baš za prave gurmane poput vas, s originalnom talijanskom mozzarellom i svim drugim visoko kvalitetnim sastojcima, a tijesto je naše, posebno, autorski rađeno od četiri vrste brašna. Miješa se posebnom miješalicom tehnikom velike hidratacije s umješavanjem velike količine zraka zbog čega je u konačnici ono vrlo prozračno. Na kraju se pizza stavlja u pećnicu koja u 60 sekundi odradi posao kako bi tijesto bilo lagano, prozračno, izvana hrskavo, a u sredini mekano – objašnjavao je gazda.

 

I krenula je šetnja, razgledavanje.

– Vidite, imamo i izdvojeni VIP dio s 20-ak mjesta, idealan za poslovne ručkove, domjenke i proslave, tu je i malo dječje igralište za klince, a imamo i sobe za opuštanje, s privatnim jacuzzijem i saunom – nabrajao je gazda i impresionirani prijatelj mogao je samo zaključiti:

– E, to je baš ono što je Gorici trebalo!

 

Savršen desert – Amelie kolači

A kad je sve gotovo, kad je želudac pun, vrijeme je za desert… Uz slatke deserte s potpisom chefa Deana, kao što su ukusni semifreddo ili panakota, koji se svakodnevno pripremaju u kuhinji, ljubitelje slatkoga svakako će zanimati i informacija da u ponudi PapaMó restorana su i kolači izravno iz kuhinje Slastica Amelie, omiljenog zagrebačkog odredišta za sladokusce koje je sada stiglo i na Pleso!

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno