Povežite se s nama

Vijesti

Barišić: Odabrali smo centar grada i tamo ćemo se ubuduće družiti

Aktualni sat na sjednici Gradskog vijeća prošao je u znaku papira “Živim u Gorici”, kojeg su gradonačelnik i njegovi stranačke kolege držali kod svakog izlaganja…

Objavljeno

na

Sjednica Gradskog vijeća, deseta u ovom sazivu, već po običaju je počela Aktualnim satom, u kojem su vijećnici mogli postavljati pitanja gradonačelniku, njegovim zamjenicima i pročelnicima. Ukupno je za govornicu izašlo 11 vijećnika, teme su bile raznolike, od Asfaltne baze i Aglomeracije do brige za pse i obitelji s više djece. Donosimo nekoliko najzanimljivijih pitanja…

Zvonimir Stjepić iz Živog zida, koji je u vijećnici bio već dva sata prije početka sjednice, pitao je koja je cijena bazena prema troškovniku, a kolika je izvan troškovnika te na čiji će teret ići propusti koji su se dogodili pri izgradnji bazena

– Bazen će biti otvoren za koji dan, a radovi izvan troškovnika neće postojati, sve ostaje u okvirima dogovorene cijene. Izvedeni su svi radovi, bazen je prošao tehnički pregled i spreman je za otvaranje. Unutar dogovorene cijene će biti plaćeni svi radovi. Propusta nije bilo nikakvih, ne znam odakle vam takve informacije. To je jedan vrlo kompleksan projekt, jedan od najvećih koje smo financirali izravno iz gradskog proračuna, ne samo po financijskom nego i tlocrtom obujmu – odgovorio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Za govornicu je Barišić, jednako kao i svi HDZ-ovi vijećnici na sjednici, dolazio s papirom na čijoj je poleđini pisalo “Živim u Gorici”. Time su se iz vladajuće stranke odlučili osvrnuti na “slučaj Gdje živiš?”, s predsjednikom MOST-a Markom Šimcem u glavnoj ulozi. Međutim, Šimac je tek nešto poslije došao na red, prije njega je svoja pitanja postavio Pero Josipović iz GLAS-a.

– Koliko košta klizalište, odnosno koliko će Grad koštati devastacija najljepšeg parka u Velikoj Gorici rušenjem? I koliko je srušeno stabala da bi se klizalište postavilo ispred Ledane – pitao je Josipović i dodao sugestiju:

– Moglo je parkiralište biti i s druge strane, na onoj plohi iza Ledane. Tamo je trebalo posjeći jednu trešnju, a ne stoljetna stabla u parku i tako devastirati park.

Odgovorio je gradonačelnik:

– Mi već duže vrijeme tražimo prirodni centar grada i odlučili smo se da to središte, i administrativno i emotivno, bude dio oko gradske uprave, oko svih najvažnijih ustanova, kod najstarijih građevina, muzeja, crkve, stare općine… Tu ćemo se u budućnosti sve više družiti u raznim prigodama, pa tako i tijekom Adventa. Logično je da bude tako. Nakon temeljite pripreme odlučili smo ove godine tamo napraviti i klizalište, pri čemu niti jedno drvo nije srušeno, niti je išta devastirano na bilo koji način. Stavljen je ‘plivajući pod’ iznad trave, a sve skupa je prirodan ambijent. Kad padne i snijeg, vidjet ćete da će to biti prave, životne kulise, uz naša drveća koja su tamo od kraja 19. stoljeća. To je ambijent na koji mi pazimo s posebnim pijetetom, obraćamo na njega posebnu pažnju, volio taj svoj centar, pazimo na njega, odnosimo se prema njemu nježno i stvaramo sadržaje. Vidjet ćete da smo pogodili.

Na to je odgovor imao vijećnik Josipović…

– Nije točno da nije srušeno niti jedno stablo, pronaći ću vam slike kako je to izgledalo ako je potrebno – kazao je.

Sljedeće njegovo pitanje zapravo je više bilo prijedlog.

– Kao što znate, gospodin Žužić ima velik porezni dug prema državi… Imamo zgradu Velkoma, imamo i trodiobu vlasti između grada, županije i države, pa mene zanima kad će se zasukati rukavi i pomaknuti stvari s mrtve točke? Neka se dug gospodinu Žužiću naplati, neka se postigne nagodba i neka se stara zgrada Velkoma vrati. I tamo se može napraviti dom za starije i nemoćne – kazao je Josipović, a gradonačelnik je i na to odgovorio:

– Čitate mi misli. Sa suradnicima sam već neko vrijeme u dogovorima, već smo se i primaknuli rješenju da stara zgrada Velkoma, koja je sad u vlasništvu ministarstva financija, da bi pronašli rješenje, sami ili s partnerima, i tamo stvorimo neki od sadržaja koji ste spomenuli.

A onda je na red došao Marko Šimac iz MOST-a.

– Obzirom da je poništen dio javnog natječaja za projekt obnove i dogradnje sustava odvodnje vode, na koji način se planira dalje financirati projekt Aglomeracije i kako će to utjecati na rokove – glasilo je njegovo pitanje, a za govornicu je opet izašao gradonačelnik.

– Ja vas molim, nemojte o projektu Aglomeracije govoriti loše. To nije trenutni, dnevni projekt, nego desetljetni. Možda i stoljetni, najveći projekt koji Grad inicira vlastitim sredstvima, ali i državnim i EU sredstvima. Taj projekt će sigurno ići iznad pola milijarde kuna, čak i do 100 milijuna eura, i on zavređuje posebnu pozornost. Samim time, vrlo je kompleksan, ima povijesni značaj, pa ima dugu i pripremu i provedbu. To je bio jedan od prvih projekata koje smo pokrenuli krajem 2009., a krajem 2018. smo u završnici. Sastoji se od devet ugovora, neki su već sklopljeni, dio opreme se već i koristi, a čekaju nas još ostali – rekao je Barišić držeći papir u rukama pa nastavio:

– Ono što je nama u Gorici jako bitno, vama u Zagrebu možda i nije toliko, pa postaje politički materijal, jest činjenica da se mora ugovoriti izvođenje radova. Provedena je nabava, došle su ponude iznad procijenjene vrijednosti, za dio radova niti jedna nije bila prihvatljiva, druge dvije su bile preskupe i tražili smo mišljenje Ministarstva. Rečeno nam je da je iznos koji je ponuđen previsok da bi se financiralo iz vlastitih sredstava i dobili smo uputu da idemo na poništenje natječaja. Krećemo u novi natječaj, uskoro će izaći i posljednji među njima, čime se svi natječaji biti provedeni, nakon čega se ide u izgradnju.

I za kraj se još malo pričalo o mjestu stanovanja, nevezano uz prethodnu temu…

– Vas vjerojatno zanima, mislim ne vas, nego ljude koji žive u Novom Čiču i okolici, kad će se nastaviti izgradnja kanalizacije u tom dijelu Turopolja, a i za to ćemo uskoro ponuditi rješenje.

Šimac je, pogađate, imao repliku.

– Vrlo ste vješto prezentirali projekt Aglomeracije, ali odgovor niste dali. Niste odgovorili kako će se nadoknaditi sredstva koja fale niti ste rekli kako će to utjecati na rokove radova. Nastavljate svoju tradiciju neodgovaranja na vijećnička pitanja. Hvala na tome – kazao je Šimac, koji je imao još jedno pitanje:

– Zašto nema odgovora na peticiju stanovnika Novog Čiča, koji su tražili sastanak s gradonačelnikom i policijom, budući da radovi oko škola, što je bilo u nadležnosti Grada, pa su dvorišta i imovina naših sugrađana ugroženi? Prije gotovo dva mjeseca smo poslali upit, no odgovora nema. Moje pitanje je zašto ignorirate molbu građana, ne zaslužuju li oni vaš odgovor i malo vašeg vremena?

Odgovarao je gradonačelnik i na to:

– Vidio sam peticiju, imamo još nekih popravaka u školi, o tome vodimo računa, a znam i za ovaj problem. Radimo analizu, mislim da već imamo i troškovnike, vrlo brzo ćemo ponuditi i rješenje. Ispričavam se ako je čekanje na odgovor utjecalo na standard života, ali mislim da nije bio baš toliko narušen. U svakom slučaju, izaći ćemo na teren i podijelit ćemo s njima rješenja, napravit ćemo sve što je potrebno.

Karmen Rak, stranačka kolegica Marka Šimca, bila je sljedeća na redu, a pitanje je glasilo:

– Je li Grad formirao pravni tim zbog tužbe Strabaga, kojim se traži više od pola milijuna kuna mjesečno?

Ovaj odgovor Dražena Barišića bio je najkraći:

– Odgovorit ću vam pisanim putem – rekao je Barišić i podigao već opjevani papir “Živim u Gorici”.

Vijećnica Rak na to je odgovorila također kratko:

– Obećali ste mnogo toga, kao i pravni tim, ali obećali ste i da neće biti Asfaltne baze u Lomnici. Tako da vam, u skladu s ovim što ste mi pokazali, preporučam da se svi lijepo preselite u Lomnicu kad Asfaltna baza krene s radom.

Osim za gradonačelnika, Karmen Rak imala je pitanje i za njegova zamjenika Krešimira Ačkara.

– U kojoj je fazi prilazni put školi Eugena Kumičića, hoće li se to napraviti 2019., kao što ste obećali roditeljima – upitala je Rak.

– U prvoj fazi sam rekao da će u prvoj fazi biti napravljena pješačka staza od glavne ceste prema školi, kao i pješački prijelaz. U drugoj fazi, nakon svih dogovora, ići ćemo sa izmještanjem odbojkaškog igrališta i napravit ćemo kružni tok kako bi se autobus mogao okrenuti. Prva faza je ispunjena, a druga faza će krenuti kad se donese proračun, kako je i dogovoreno s roditeljskim vijećem, u 2019. godini – odgovorio je Ačkar.

Vijesti

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a – gorički Forum mladih SDP-a proveo akciju podjele prezervativa s edukativnim lecima

Razgovarali su s prolaznicima kako bi dodatno približili temu i potaknuli otvoreniji pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju.

Objavljeno

na

Povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, kojeg obilježavamo 1. prosinca, Forum mladih SDP-a Velike Gorice i ove je godine tradicionalno proveo akciju podjele prezervativa s edukativnim lecima svojim mlađim sugrađanima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o važnosti prevencije, redovitog testiranja te uklanjanja predrasuda i stigme povezane s HIV-om. 

Kao podrška mladima su se u podjeli edukativnog materijala pridružili predsjednica Ivana Mlinar, Branimir Mikšić i Sanja Barišić, gradski vijećnici Kluba SDP-a u Gradskom vijeću Grada Velike Gorice.

Članice i članovi Foruma mladih građanima su dijelili materijale s ključnim informacijama o zaštiti, mogućnostima besplatnog i anonimnog testiranja te činjenicama o suvremenim terapijama koje omogućuju kvalitetan i dug život osobama koje žive s HIV-om. Uz letke, mladi su razgovarali s prolaznicima kako bi dodatno približili temu i potaknuli otvoreniji pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju. 

 

-Naš je zadatak informirati, osvijestiti i potaknuti na odgovorno ponašanje. HIV, nažalost, nije nešto što pripada prošlosti, a ovakvim akcijama želimo doprinijeti zajednici i stvarati društvo jednakih prilika i razumijevanja. Žao nam je što se i Savjet mladih Grada Velike Gorice (također tradicionalno) nije proaktivno uključio u obilježavanje ovog dana kao dana svjesnosti odgovornog seksualnog ponašanja, jer prevencija s ciljem da ove bolesti bude sve manje je nužna! – poručila je Anamaria Ričko, predsjednica Foruma mladih SDP-a Velike Gorice i Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZADNJI KRUG Edukacije za pomoćnike u Pučkom učilištu – prijavite se!

Edukacija počinje 29. prosinca!

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon uspješno obrazovanih 135 pomoćnika u nastavi s područja Velike Gorice, Dugog Sela i Novog Zagreba, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica objavilo je upise u posljednji krug edukacije za pomoćnike u nastavi koji rade u osnovnim i srednjim školama na području grada. 

Edukacija počinje 29. prosinca u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, a praktični dio odvijat će se u školama u Velikoj Gorici ili Zagrebu. Troškove edukacije polaznici mogu pokriti sami ili iskoristiti vaučere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za što se trebaju javiti najkasnije do 15. prosinca. 

U sklopu edukacije, polaznici će koristiti i priručnik “Lektira za pomoćnike u nastavi”, koji su uredile dr. sc. Arijana Mataga Tintor i dr. sc. Kristina Vujnović sa stručnim timom. 

 Tko je pomoćnik u nastavi? 

 To je osoba koja pruža neposrednu potporu učeniku s teškoćama u razvoju tijekom odgojno-obrazovnog procesa u zadacima koji zahtijevaju komunikacijsku, senzornu i motoričku aktivnost učenika, u kretanju, pri uzimanju hrane i pića, u obavljanju higijenskih potreba, u svakidašnjim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima.

 Poslovi pomoćnika 

 -potpora u komunikaciji i socijalnoj uključenosti, potpora u kretanju, potpora pri uzimanju hrane i pića, potpora u obavljanju higijenskih potreba (samo u slučaju nepostojanja adekvatne medicinske/njegovateljske pomoći za obavljanje tih potreba) 

– potpora u obavljanju školskih aktivnosti i zadataka, suradnja s učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima te vršnjacima učenika u razredu, što podrazumijeva razmjenu informacija potrebnih za praćenje i unapređivanje rada s učenikom te predstavlja nezamjenjivu poveznicu između učenika s poteškoćama, njegovih nastavnika i kolega, omogućavajući mu lakši i pravedniji pristup odgojno obrazovnom procesu. 

Pomoćnik u nastavi je plemenito zanimanje koje poboljšava kvalitetu života učenicima s poteškoćama – prijavite se i postanite kotačić koji pokreće inkluzivno društvo. 

Program je odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a provodi se u suradnji s Upravnim odjelom za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice.   

Nastavite čitati

Moja županija

MOVEMBER Klincima iz Lojtrice “narasli” brkovi

Uz pomoć stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije, naučili su zašto je zdravlje naše najveće bogatstvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Djelatnici Odjela javnog zdravstva i zdravstvene statistike, Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije organizirali su prošlog tjedna edukativno-kreativnu akciju povodom Movember-a u Dječjem vrtiću Lojtrica Velika Gorica. 

Brkati studeni ili Movember – event tijekom mjeseca studenog posvećen je podizanju svijesti o muškom zdravlju, a bio je prilika da se najmlađima približe teme očuvanja zdravlja na njima razumljiv i zanimljiv način. 

Program je započeo predavanjem za djecu predškolske skupine kojeg su vodili stručnjaci Zavoda, porazgovarali s djecom o važnosti brige za zdravlje, pojasnili pojam preventivni pregled te ih educirali o važnosti provođenja osobne higijene – pranju ruku, pranju zubi, tuširanju i umivanju.

Poseban naglasak stavljen je na uravnoteženu prehranu i važnost kretanja i bavljenja sportom.  

Djeca su pokazala veliki interes, aktivno sudjelovala u razgovoru i postavljala pitanja, što je potvrdilo koliko su spremna usvajati zdrave navike. Nakon edukativnog dijela uslijedila je kreativna radionica izrade brkova od papira. Materijale za radionicu osigurali su djelatnici Odjela javnog zdravstva, a vesela atmosfera i maštoviti radovi dodatno su obogatili obilježavanje Movember-a.  

Kako bi se poruka prenijela i na obitelji, djeca su dobila kuverte s pismom za roditelje u kojem su se mogli dodatno informirati o važnosti muškog zdravlja i preventivnih pregleda.  

 

Cilj akcije bio je potaknuti djecu da svojim primjerom i razgovorom motiviraju roditelje na zdrav način života, a projekt je uspješno proveden zahvaljujući suradnji Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije i Dječjeg vrtića Lojtrica.  

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom. 

Nastavite čitati

Vijesti

Centar za djecu, mlade i obitelj održava predavanje o umjetnoj inteligenciji – još uvijek ima slobodnih mjesta

Ravnateljica Centra pojasnila zašto je tema AI-a važna za roditelje, ali i djecu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pavel Danilyuk /pexels.com

Predavanje “Umjetna inteligencija u svakodnevnom životu djece i odraslih” održat će se u četvrtak, 4. prosinca u 13 sati u Pučkom otvorenom učilištu, a iz Centra poručuju kako još ima slobodnih mjesta te pozivaju građane da se prijave.

Predavanje će voditi asist. Iva Vukojević s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta, koja kao vanjska suradnica djeluje i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Program je zamišljen kao interaktivna radionica, uz primjere iz svakodnevnog života koji pokazuju na koje se sve načine umjetna inteligencija uvlači u rutinu djece i odraslih.

Iz Centra ističu da je tema važna i aktualna te da se roditelji sve češće susreću s pitanjima oko tehnologije, a posebno načina na koji je djeca koriste.

Da je tema iznimno aktualna, potvrđuje i ravnateljica Centra, Sanda Puljiz Vidović.

“Centar za djecu, mlade i obitelj se naravno uključuje u suvremene trendove pa smo pozvali Ivu Vukojević koja inače radi u odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta i koja radi kao vanjska suradnica na FER-u. Intenzivno se bavi umjetnom inteligencijom, kako ona utječe na život svih nas, a posebno djece, tako da pozivamo sve zainteresirane na predavanje koje će se održati u Pučkom učilištu, u četvrtak 4. prosinca u 13 sati. Bit će govora o tome da se umjetna inteligencija uvukla u naše živote i nas odraslih i djece. Kako ona funkcionira, na koji način je koriste djeca i kako je mogu koristiti bolje. To su pitanja na koja ćemo čuti odgovor od kolegice Vukojević”, ističe.

Sudjelovanje je besplatno, a prijave se zaprimaju putem e-maila [email protected] te na brojeve 6231-734 i 091/6231-734.

Nastavite čitati

Moja županija

Stručnjaci iz Geonature potvrdili: Odransko polje s Turopoljskim lugom dom je za 5 novih vrsta šišmiša

Istraživanje je provedeno za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Istraživanja šišmiša na području ekološke mreže Odransko polje, a koje uključuje i Značajni krajobraz Turopoljski lug, pokazala su da na tom području obitava najmanje 5 vrsta šišmiša koji ranije nisu bili zabilježeni u području – ističu iz Javne ustanove Zeleni k prsten Zagrebačke županije.

U sklopu istraživanja su pregledana poznata skloništa šišmiša, dio lovačkih čeka, pogodne pukotine u stablima te ostali za šišmiše prikladni objekti, a jedinke šišmiša hvatane su mrežama specijaliziranima za lov šišmiša.

Nakon što je njihovo glasanje snimljeno ultrazvučnim detektorom, određivano je kojim vrstama pripadaju.

Uhvaćeno je 38 jedinki šišmiša – pripadnicima 6 vrsta: velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, riđi šišmiš, resasti šišmiš, patuljasti šišmiš i patuljasti močvarni šišmiš. Više od polovice uhvaćenih šišmiša su činile gravidne ženke, što znači da u okolici postoje formirane kolonije tih vrsta.

Snimanjem pomoću stacionarnih detektora zabilježeno je 7 vrsta šišmiša: širokouhi mračnjak, primorski šišmiš, dugokrili pršnjak, rani večernjak, patuljasti šišmiš, patuljasti močvarni šišmiš i veliki potkovnjak, a zabilježeni su i neki rodovi unutar kojih nije moguće razlikovati pojedine vrste zbog sličnog glasanja. To znači da je broj vrsta šišmiša na području gotovo sigurno veći od trenutno poznatog.

Prema literaturnim podacima, na području ekološke mreže HR20000451 Odransko polje, unutar kojeg se nalazi i značajni krajobraz Turopoljski lug, tijekom prijašnjih istraživanja zabilježeno je 10 vrsta šišmiša,  a ovogodišnjim istraživanjem zabilježeno ih je 11. Od toga ih je 6 već bilo zabilježeno na ovom području, a 5 ih je novih: dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, resasti šišmiš i patuljasti šišmiš.

Dodajmo kako je prisutnost širokouhog mračnjaka, riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka potvrđena i tijekom novog istraživanja, što je vrlo dobar indikator kvalitete istraživanog područja.

Istraživanja su za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proveli stručnjaci za šišmiše iz tvrtke Geonatura.

VAŽNO: Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Pokazatelji su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.

(Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije)

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno