Povežite se s nama

Vijesti

Barišić: Odabrali smo centar grada i tamo ćemo se ubuduće družiti

Aktualni sat na sjednici Gradskog vijeća prošao je u znaku papira “Živim u Gorici”, kojeg su gradonačelnik i njegovi stranačke kolege držali kod svakog izlaganja…

Objavljeno

na

Sjednica Gradskog vijeća, deseta u ovom sazivu, već po običaju je počela Aktualnim satom, u kojem su vijećnici mogli postavljati pitanja gradonačelniku, njegovim zamjenicima i pročelnicima. Ukupno je za govornicu izašlo 11 vijećnika, teme su bile raznolike, od Asfaltne baze i Aglomeracije do brige za pse i obitelji s više djece. Donosimo nekoliko najzanimljivijih pitanja…

Zvonimir Stjepić iz Živog zida, koji je u vijećnici bio već dva sata prije početka sjednice, pitao je koja je cijena bazena prema troškovniku, a kolika je izvan troškovnika te na čiji će teret ići propusti koji su se dogodili pri izgradnji bazena

– Bazen će biti otvoren za koji dan, a radovi izvan troškovnika neće postojati, sve ostaje u okvirima dogovorene cijene. Izvedeni su svi radovi, bazen je prošao tehnički pregled i spreman je za otvaranje. Unutar dogovorene cijene će biti plaćeni svi radovi. Propusta nije bilo nikakvih, ne znam odakle vam takve informacije. To je jedan vrlo kompleksan projekt, jedan od najvećih koje smo financirali izravno iz gradskog proračuna, ne samo po financijskom nego i tlocrtom obujmu – odgovorio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Za govornicu je Barišić, jednako kao i svi HDZ-ovi vijećnici na sjednici, dolazio s papirom na čijoj je poleđini pisalo “Živim u Gorici”. Time su se iz vladajuće stranke odlučili osvrnuti na “slučaj Gdje živiš?”, s predsjednikom MOST-a Markom Šimcem u glavnoj ulozi. Međutim, Šimac je tek nešto poslije došao na red, prije njega je svoja pitanja postavio Pero Josipović iz GLAS-a.

– Koliko košta klizalište, odnosno koliko će Grad koštati devastacija najljepšeg parka u Velikoj Gorici rušenjem? I koliko je srušeno stabala da bi se klizalište postavilo ispred Ledane – pitao je Josipović i dodao sugestiju:

– Moglo je parkiralište biti i s druge strane, na onoj plohi iza Ledane. Tamo je trebalo posjeći jednu trešnju, a ne stoljetna stabla u parku i tako devastirati park.

Odgovorio je gradonačelnik:

– Mi već duže vrijeme tražimo prirodni centar grada i odlučili smo se da to središte, i administrativno i emotivno, bude dio oko gradske uprave, oko svih najvažnijih ustanova, kod najstarijih građevina, muzeja, crkve, stare općine… Tu ćemo se u budućnosti sve više družiti u raznim prigodama, pa tako i tijekom Adventa. Logično je da bude tako. Nakon temeljite pripreme odlučili smo ove godine tamo napraviti i klizalište, pri čemu niti jedno drvo nije srušeno, niti je išta devastirano na bilo koji način. Stavljen je ‘plivajući pod’ iznad trave, a sve skupa je prirodan ambijent. Kad padne i snijeg, vidjet ćete da će to biti prave, životne kulise, uz naša drveća koja su tamo od kraja 19. stoljeća. To je ambijent na koji mi pazimo s posebnim pijetetom, obraćamo na njega posebnu pažnju, volio taj svoj centar, pazimo na njega, odnosimo se prema njemu nježno i stvaramo sadržaje. Vidjet ćete da smo pogodili.

Na to je odgovor imao vijećnik Josipović…

– Nije točno da nije srušeno niti jedno stablo, pronaći ću vam slike kako je to izgledalo ako je potrebno – kazao je.

Sljedeće njegovo pitanje zapravo je više bilo prijedlog.

– Kao što znate, gospodin Žužić ima velik porezni dug prema državi… Imamo zgradu Velkoma, imamo i trodiobu vlasti između grada, županije i države, pa mene zanima kad će se zasukati rukavi i pomaknuti stvari s mrtve točke? Neka se dug gospodinu Žužiću naplati, neka se postigne nagodba i neka se stara zgrada Velkoma vrati. I tamo se može napraviti dom za starije i nemoćne – kazao je Josipović, a gradonačelnik je i na to odgovorio:

– Čitate mi misli. Sa suradnicima sam već neko vrijeme u dogovorima, već smo se i primaknuli rješenju da stara zgrada Velkoma, koja je sad u vlasništvu ministarstva financija, da bi pronašli rješenje, sami ili s partnerima, i tamo stvorimo neki od sadržaja koji ste spomenuli.

A onda je na red došao Marko Šimac iz MOST-a.

– Obzirom da je poništen dio javnog natječaja za projekt obnove i dogradnje sustava odvodnje vode, na koji način se planira dalje financirati projekt Aglomeracije i kako će to utjecati na rokove – glasilo je njegovo pitanje, a za govornicu je opet izašao gradonačelnik.

– Ja vas molim, nemojte o projektu Aglomeracije govoriti loše. To nije trenutni, dnevni projekt, nego desetljetni. Možda i stoljetni, najveći projekt koji Grad inicira vlastitim sredstvima, ali i državnim i EU sredstvima. Taj projekt će sigurno ići iznad pola milijarde kuna, čak i do 100 milijuna eura, i on zavređuje posebnu pozornost. Samim time, vrlo je kompleksan, ima povijesni značaj, pa ima dugu i pripremu i provedbu. To je bio jedan od prvih projekata koje smo pokrenuli krajem 2009., a krajem 2018. smo u završnici. Sastoji se od devet ugovora, neki su već sklopljeni, dio opreme se već i koristi, a čekaju nas još ostali – rekao je Barišić držeći papir u rukama pa nastavio:

– Ono što je nama u Gorici jako bitno, vama u Zagrebu možda i nije toliko, pa postaje politički materijal, jest činjenica da se mora ugovoriti izvođenje radova. Provedena je nabava, došle su ponude iznad procijenjene vrijednosti, za dio radova niti jedna nije bila prihvatljiva, druge dvije su bile preskupe i tražili smo mišljenje Ministarstva. Rečeno nam je da je iznos koji je ponuđen previsok da bi se financiralo iz vlastitih sredstava i dobili smo uputu da idemo na poništenje natječaja. Krećemo u novi natječaj, uskoro će izaći i posljednji među njima, čime se svi natječaji biti provedeni, nakon čega se ide u izgradnju.

I za kraj se još malo pričalo o mjestu stanovanja, nevezano uz prethodnu temu…

– Vas vjerojatno zanima, mislim ne vas, nego ljude koji žive u Novom Čiču i okolici, kad će se nastaviti izgradnja kanalizacije u tom dijelu Turopolja, a i za to ćemo uskoro ponuditi rješenje.

Šimac je, pogađate, imao repliku.

– Vrlo ste vješto prezentirali projekt Aglomeracije, ali odgovor niste dali. Niste odgovorili kako će se nadoknaditi sredstva koja fale niti ste rekli kako će to utjecati na rokove radova. Nastavljate svoju tradiciju neodgovaranja na vijećnička pitanja. Hvala na tome – kazao je Šimac, koji je imao još jedno pitanje:

– Zašto nema odgovora na peticiju stanovnika Novog Čiča, koji su tražili sastanak s gradonačelnikom i policijom, budući da radovi oko škola, što je bilo u nadležnosti Grada, pa su dvorišta i imovina naših sugrađana ugroženi? Prije gotovo dva mjeseca smo poslali upit, no odgovora nema. Moje pitanje je zašto ignorirate molbu građana, ne zaslužuju li oni vaš odgovor i malo vašeg vremena?

Odgovarao je gradonačelnik i na to:

– Vidio sam peticiju, imamo još nekih popravaka u školi, o tome vodimo računa, a znam i za ovaj problem. Radimo analizu, mislim da već imamo i troškovnike, vrlo brzo ćemo ponuditi i rješenje. Ispričavam se ako je čekanje na odgovor utjecalo na standard života, ali mislim da nije bio baš toliko narušen. U svakom slučaju, izaći ćemo na teren i podijelit ćemo s njima rješenja, napravit ćemo sve što je potrebno.

Karmen Rak, stranačka kolegica Marka Šimca, bila je sljedeća na redu, a pitanje je glasilo:

– Je li Grad formirao pravni tim zbog tužbe Strabaga, kojim se traži više od pola milijuna kuna mjesečno?

Ovaj odgovor Dražena Barišića bio je najkraći:

– Odgovorit ću vam pisanim putem – rekao je Barišić i podigao već opjevani papir “Živim u Gorici”.

Vijećnica Rak na to je odgovorila također kratko:

– Obećali ste mnogo toga, kao i pravni tim, ali obećali ste i da neće biti Asfaltne baze u Lomnici. Tako da vam, u skladu s ovim što ste mi pokazali, preporučam da se svi lijepo preselite u Lomnicu kad Asfaltna baza krene s radom.

Osim za gradonačelnika, Karmen Rak imala je pitanje i za njegova zamjenika Krešimira Ačkara.

– U kojoj je fazi prilazni put školi Eugena Kumičića, hoće li se to napraviti 2019., kao što ste obećali roditeljima – upitala je Rak.

– U prvoj fazi sam rekao da će u prvoj fazi biti napravljena pješačka staza od glavne ceste prema školi, kao i pješački prijelaz. U drugoj fazi, nakon svih dogovora, ići ćemo sa izmještanjem odbojkaškog igrališta i napravit ćemo kružni tok kako bi se autobus mogao okrenuti. Prva faza je ispunjena, a druga faza će krenuti kad se donese proračun, kako je i dogovoreno s roditeljskim vijećem, u 2019. godini – odgovorio je Ačkar.

Vijesti

VIDEO Novi napad u Dubaiju! Naši sugrađani sve snimili

Objavljeno

na

Američki konzulat u Dubaiju nova je meta raketa.

Nastavak je ovo napada koji su započeli prije nekoliko dana, a koji su posljedica sukoba SAD-a, Izraela i Irana.

Kao što smo pisali ranije, Dubai je već bio žrtva raketiranja, nakon što su krhotine pale na hotel na Palm Jumeirahu.

Naši sugrađani koji žive u Dubaiju, poslali su nam snimku s terena.

 

Nastavite čitati

Najave

“Gorica se kreće” za dobar cilj – Rotary klub ponovno organizira humanitarnu akciju

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Rotary klub Velika Gorica

Humanitarna akcija “Gorica se kreće”, koju ponovno organizira Rotary klub Velika Gorica, održat će se u subotu, 14. ožujka, s početkom u 10 sati na VIP parkingu Gradskog stadiona, gdje će biti smješteni start i cilj događanja. Glavni cilj akcije je pružiti podršku velikogoričkim parasportskim klubovima.

Kroz zajedničko hodanje i trčanje organizatori žele povezati rekreaciju i solidarnost te skrenuti pozornost na važnost uključivanja osoba s invaliditetom u sport i društveni život zajednice.

Rotary klub poziva sve građane da se pridruže i svojim sudjelovanjem podrže rad lokalnih parasportskih klubova te doprinesu stvaranju uključivijeg okruženja.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija podijelila više od 1,5 milijuna eura civilnoj zaštiti! “Vi ste ponos Zagrebačke županije jer je činite sigurnom”

Rekordan iznos za sigurnost građana, najveći dio dodijeljen vatrogascima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija obilježila je Dan civilne zaštite dodjelom ugovora vrijednih 1.518.300 eura operativnim snagama sustava civilne zaštite, što je gotovo pola milijuna eura više nego prošle godine. Sredstva su uručena u utorak, 3. ožujka, a namijenjena su financiranju rada, opremanja i razvoja ključnih službi koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju građana.

Najveći dio sredstava, 1.458.300 eura, usmjeren je na sustav zaštite od požara putem Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Preostali iznos raspodijeljen je ostalim sastavnicama civilne zaštite. Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije dodijeljeno je 20.000 eura za opremanje interventnih timova, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja ukupno 30.000 eura za stanice Samobor i Zagreb, dok je 10.000 eura osigurano Hrvatskoj udruzi za obuku potražnih pasa.

Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Ervin Kolarec istaknuo je kako je riječ o rekordnom iznosu te nastavku višegodišnjeg povećanja ulaganja u sustav civilne zaštite.

“Sustav civilne zaštite temelj je sigurnosti, a njegovu snagu čine upravo ljudi. Vi ste ponos Zagrebačke županije jer ste bezbroj puta pokazali da, zahvaljujući vama, naša je županija sigurna županija. U ovoj 2026. godini, županija je osigurala rekordan proračun za snage civilne zaštite, 1,5 milijun eura, to je povećanje u odnosu na prošlu godinu 500 tisuća eura, ali isto tako želim istaknuti da smo i prošle godine povećali sredstva za 300 tisuća eura. Ovo samo pokazuje da kontinuirano ulažemo u snage civilne zaštite, a to samo pokazuje da vi svojim radom, trudom i djelovanjem, ovakvu podršku kakvu imate, apsolutno zaslužujete”, rekao je Kolarec. Dodao je i da je najveći iznos dodijeljen vatrogasnoj zajednici, jer kako je istaknuo, temelj sustava civilne zaštite čine dobrovoljna vatrogasna društva.

Voditelj Županijskog centra 112 Zagreb Antonio Stanić posebno je istaknuo dobru koordinaciju svih službi uključenih u sustav.

“Zahvalni smo što smo dobili pozamašna sredstva ove godine jer to i nama olakšava posao u konačnici. Čestitam svima dan civilne zaštite i dan civilne zaštite Republike Hrvatske”, rekao je.

Predstavnici službi naglasili su kako će sredstva imati konkretan učinak na njihov svakodnevni rad. Tako će vatrogasci svoja sredstva usmjeriti na poboljšanje svog kadra.

“Zahvaljujemo na donacijama i mi ćemo se truditi opravdati ta sredstva. Sigurno se možete osjećati bezbrižno jer ćemo ta sredstva sigurno upotrijebiti za školovanje vatrogasaca, unaprjeđenje sustava, poboljšanje uvjeta, požarne zaštite i odaziv svakoj nezgodi ili nesreći koja se dogodi. obećavam da ćemo ih iskoristiti korektno, kvalitetno i svrsishodno”, istaknuo je Slavko Povrlišek, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija

Slično će napraviti i Crveni križ koji novac planira iskoristi za unaprjeđenje svoje opreme.

“Zagrebačka županija neposredno, kroz Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, a i naših gradskih društava pomaže svim našim korisnicima i svim našim građanima u potrebi na čemu im zahvaljujemo. Ovih 20 tisuća eura koje smo dobili ove godine, mi namjeravamo opremiti naše županijske timove nabavom šatora i isušivača”, rekla je Drinka Sopta, ravnateljica Društva Crvenog Križa Zagrebačke županije.

Iz HGSS-a upozoravaju da, uz rast aktivnosti, raste i potreba za financiranjem, ali i za ljudstvom. Sve je veći izazov održati volonterski sustav, istaknuli su predstavnici stanica Zagreb i Samobor, naglasivši kako financijska podrška pomaže, ali da su ključni novi volonteri.

“Vidim u kakvim vremenima živimo i mi kao stanica se razvijamo, pokušavamo pratiti trendove. Naravno, s većim aktivnostima je veća potreba za financiranjem, zahvalni smo što nas županija u tome prati. Svim kolegama želim sretan Međunarodni dan civilne zaštite”, rekao je Nikola Tot, pročelnik HGSS stanice Samobor.

“Ono što je važno, osim sredstava, mi smo ovdje svi volonteri, mi bilježimo u zadnjih nekoliko godina, sve je teže održat volontersku djelatnost i zato mi je jako drago da županija prepoznaje i nas i DVD-ove, HUOPP i sve ostale koji zapravo ulažu u volonterstvo. Prije negdje 20-ak godina, kad sam se ja počeo, sredstva su biča problem, a ljudi je bilo više. Sad mogu reći da zbog ovih potpora imamo dovoljno, ali svi zajedno trebamo što više raditi na zajedništvu i stvaranju ljudskih potencijala”, dodao je Marin Lukas, pročelnik HGSS stanice Zagreb.

S Lukasom se složila i Petra Čović, dopredsjednica HUOPP-a. “Vjerujem da ćemo s povećanim sredstvima imati prilike privući i zadržati volontere koji se uključe u naš rad”.

Međunarodni dan civilne zaštite obilježava se 1. ožujka, a u Hrvatskoj se službeno slavi od 1992. godine, s ciljem jačanja svijesti o važnosti sustava koji reagira u nesrećama, elementarnim nepogodama i drugim izvanrednim događajima.

Nastavite čitati

Sport

Buna ide dalje s istim snagama: ‘Sanjamo jedan teren i male tribine…’

U restoranu obitelji Matković u Ključić Brdu održana je 48. izborno-izvještajna skupština NK Bune, na kojoj je aktualno vodstvo dobilo mandat, a bilo je i pogleda unatrag i prema naprijed, bilo je i darova…

Objavljeno

na

Objavio/la

Posljednjeg petka u veljači, u predvečerje nastavka prvenstva u Premier ligi Zagrebačke županije, najvišeg ranga natjecanja u kojem je klub ikad bio, NK Buna održala je svoju izborno-izvještajnu skupštinu. Birali su se vodeći ljudi kluba za sljedeći mandat, ponešto je rečeno i o razdoblju iza nas, kao i o planovima za budućnost, a posebno emotivno bilo je pri podjeli darova zaslužnima.

Pa, idemo redom…

Birali su se, dakle, novi čelni ljudi, a ispalo je da su izabrani – stari čelni ljudi. Dobro, ne toliko stari, koliko dosadašnji, jer predsjednik kluba i u sljedećem će razdoblju biti Josip Jerleković. Ništa manje važno, njegov će zamjenik i dalje biti Daniel Gorenc, ljubitelj lokalnog nogometa u svim oblicima, ali i uspješan poduzetnik.

Spremnim ispuniti očekivanja Gorenc se pokazao i pri predaji darova onima koji su zaslužili isticanje. Prvi među jednakima definitivno je Zlatko Petrac, institucija breškog nogometa, “vječni” tajnik kluba koji to od ljeta 2025. više nije. Na uokvirenom dresu s njegovim imenom, jasno, bio je broj jedan, dok su na preostala dva ispisane stotke. Nagradu povodom stotinu odigranih utakmica za NK Bunu dobio je Robert Zlodi zvani Šiki, dok je još veće dostignuće stotinu postignutih golova za Bunu, u čemu je uspio Robert Huđber zvani Beli.

Naravno, moramo se tu dotaknuti i izvještajnog dijela Skupštine, u kojem je istaknuto veliko zadovoljstvo učinjenim.

– Možemo biti zadovoljni stabilnošću seniorske momčadi u prvoj sezoni višeg ranga natjecanja, uz jasan prostor za napredak i daljnji razvoj – konstatirano je s govornice.

Zadovoljni su u Buni i radom s omladinskim pogonom, koji je ocijenjen s “odličnim”, a budući da su i rezultati u svim kategorijama dobri, vrlo dobri ili odlični, logično je da razloga za zadovoljstvo ima koliko hoćeš. Svi ciljevi uprave, ističu iz kluba, u ovom su segmentu ostvareni.

Što se planova tiče, ima ih itekako. Ozbiljni su i logični, vidjet ćemo u narednom razdoblju i koliko su realni, odnosno ostvarivi.

– Planovi za ovu godinu su pokušati ostvariti cilj da dobijemo trenažni poligon sa umjetnom podlogom i malu tribinu za navijače. Što se samog terena tiče, plan je odraditi sve trenažne aktivnosti po planu i programu trenera u svim selekcijama – istaknuo je predsjednik Jerleković.

O druženju nakon skupštine ne treba na dugo i široko, zna se kako to ide na bregima, a već od ovog vikenda kreće i ozbiljna akcija. Seniori proljetni dio prvenstva otvaraju u nedjelju od 15.30 sati, na svom igralištu, a s druge strane bit će Sutla-Laduč, koja je samo bod iza vodećeg Poleta. Buna u proljeće ulazi kao sedma momčad na tablici, s pet bodova manje od svog prvog protivnika…

Nastavite čitati

HOTNEWS

Tko u Velikoj Gorici ima pravo na naknadu za troškove stanovanja?

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradsko vijeće Velike Gorice je 25. veljače donijelo odluku o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na naknadu za troškove stanovanja.

Stanovnici grada Velike Gorice koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu mogu zatražiti dodatnu pomoć za podmirenje osnovnih troškova stanovanja, proizlazi iz gradske odluke o socijalnoj skrbi. Riječ je o novčanoj naknadi namijenjenoj samcima i kućanstvima s najnižim primanjima, a obuhvaća troškove najamnine, komunalne naknade, grijanja i vode, kao i određene izdatke vezane uz održavanje stambenog prostora. Izuzetak su beskućnici smješteni u prenoćištima i prihvatilištima te osobe kojima je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju ili kriznim situacijama.

Iznos pomoći određuje se u visini od 30 posto iznosa zajamčene minimalne naknade, a isplaćuje se svaki mjesec, dok korisnik ispunjava propisane uvjete. Ako odobreni iznos premašuje stvarne troškove, isplaćena razlika se može koristiti i za druge potrebe vezane uz stanovanje, poput nabave ogrjeva ili održavanja doma. Za ostvarivanje prava potrebno je podnijeti zahtjev nadležnom gradskom odjelu, a pravo se priznaje od tekućeg ili sljedećeg mjeseca, ovisno o datumu predaje zahtjeva.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno