Povežite se s nama

Vijesti

Barišić: Odabrali smo centar grada i tamo ćemo se ubuduće družiti

Aktualni sat na sjednici Gradskog vijeća prošao je u znaku papira “Živim u Gorici”, kojeg su gradonačelnik i njegovi stranačke kolege držali kod svakog izlaganja…

Objavljeno

na

Sjednica Gradskog vijeća, deseta u ovom sazivu, već po običaju je počela Aktualnim satom, u kojem su vijećnici mogli postavljati pitanja gradonačelniku, njegovim zamjenicima i pročelnicima. Ukupno je za govornicu izašlo 11 vijećnika, teme su bile raznolike, od Asfaltne baze i Aglomeracije do brige za pse i obitelji s više djece. Donosimo nekoliko najzanimljivijih pitanja…

Zvonimir Stjepić iz Živog zida, koji je u vijećnici bio već dva sata prije početka sjednice, pitao je koja je cijena bazena prema troškovniku, a kolika je izvan troškovnika te na čiji će teret ići propusti koji su se dogodili pri izgradnji bazena

– Bazen će biti otvoren za koji dan, a radovi izvan troškovnika neće postojati, sve ostaje u okvirima dogovorene cijene. Izvedeni su svi radovi, bazen je prošao tehnički pregled i spreman je za otvaranje. Unutar dogovorene cijene će biti plaćeni svi radovi. Propusta nije bilo nikakvih, ne znam odakle vam takve informacije. To je jedan vrlo kompleksan projekt, jedan od najvećih koje smo financirali izravno iz gradskog proračuna, ne samo po financijskom nego i tlocrtom obujmu – odgovorio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Za govornicu je Barišić, jednako kao i svi HDZ-ovi vijećnici na sjednici, dolazio s papirom na čijoj je poleđini pisalo “Živim u Gorici”. Time su se iz vladajuće stranke odlučili osvrnuti na “slučaj Gdje živiš?”, s predsjednikom MOST-a Markom Šimcem u glavnoj ulozi. Međutim, Šimac je tek nešto poslije došao na red, prije njega je svoja pitanja postavio Pero Josipović iz GLAS-a.

– Koliko košta klizalište, odnosno koliko će Grad koštati devastacija najljepšeg parka u Velikoj Gorici rušenjem? I koliko je srušeno stabala da bi se klizalište postavilo ispred Ledane – pitao je Josipović i dodao sugestiju:

– Moglo je parkiralište biti i s druge strane, na onoj plohi iza Ledane. Tamo je trebalo posjeći jednu trešnju, a ne stoljetna stabla u parku i tako devastirati park.

Odgovorio je gradonačelnik:

– Mi već duže vrijeme tražimo prirodni centar grada i odlučili smo se da to središte, i administrativno i emotivno, bude dio oko gradske uprave, oko svih najvažnijih ustanova, kod najstarijih građevina, muzeja, crkve, stare općine… Tu ćemo se u budućnosti sve više družiti u raznim prigodama, pa tako i tijekom Adventa. Logično je da bude tako. Nakon temeljite pripreme odlučili smo ove godine tamo napraviti i klizalište, pri čemu niti jedno drvo nije srušeno, niti je išta devastirano na bilo koji način. Stavljen je ‘plivajući pod’ iznad trave, a sve skupa je prirodan ambijent. Kad padne i snijeg, vidjet ćete da će to biti prave, životne kulise, uz naša drveća koja su tamo od kraja 19. stoljeća. To je ambijent na koji mi pazimo s posebnim pijetetom, obraćamo na njega posebnu pažnju, volio taj svoj centar, pazimo na njega, odnosimo se prema njemu nježno i stvaramo sadržaje. Vidjet ćete da smo pogodili.

Na to je odgovor imao vijećnik Josipović…

– Nije točno da nije srušeno niti jedno stablo, pronaći ću vam slike kako je to izgledalo ako je potrebno – kazao je.

Sljedeće njegovo pitanje zapravo je više bilo prijedlog.

– Kao što znate, gospodin Žužić ima velik porezni dug prema državi… Imamo zgradu Velkoma, imamo i trodiobu vlasti između grada, županije i države, pa mene zanima kad će se zasukati rukavi i pomaknuti stvari s mrtve točke? Neka se dug gospodinu Žužiću naplati, neka se postigne nagodba i neka se stara zgrada Velkoma vrati. I tamo se može napraviti dom za starije i nemoćne – kazao je Josipović, a gradonačelnik je i na to odgovorio:

– Čitate mi misli. Sa suradnicima sam već neko vrijeme u dogovorima, već smo se i primaknuli rješenju da stara zgrada Velkoma, koja je sad u vlasništvu ministarstva financija, da bi pronašli rješenje, sami ili s partnerima, i tamo stvorimo neki od sadržaja koji ste spomenuli.

A onda je na red došao Marko Šimac iz MOST-a.

– Obzirom da je poništen dio javnog natječaja za projekt obnove i dogradnje sustava odvodnje vode, na koji način se planira dalje financirati projekt Aglomeracije i kako će to utjecati na rokove – glasilo je njegovo pitanje, a za govornicu je opet izašao gradonačelnik.

– Ja vas molim, nemojte o projektu Aglomeracije govoriti loše. To nije trenutni, dnevni projekt, nego desetljetni. Možda i stoljetni, najveći projekt koji Grad inicira vlastitim sredstvima, ali i državnim i EU sredstvima. Taj projekt će sigurno ići iznad pola milijarde kuna, čak i do 100 milijuna eura, i on zavređuje posebnu pozornost. Samim time, vrlo je kompleksan, ima povijesni značaj, pa ima dugu i pripremu i provedbu. To je bio jedan od prvih projekata koje smo pokrenuli krajem 2009., a krajem 2018. smo u završnici. Sastoji se od devet ugovora, neki su već sklopljeni, dio opreme se već i koristi, a čekaju nas još ostali – rekao je Barišić držeći papir u rukama pa nastavio:

– Ono što je nama u Gorici jako bitno, vama u Zagrebu možda i nije toliko, pa postaje politički materijal, jest činjenica da se mora ugovoriti izvođenje radova. Provedena je nabava, došle su ponude iznad procijenjene vrijednosti, za dio radova niti jedna nije bila prihvatljiva, druge dvije su bile preskupe i tražili smo mišljenje Ministarstva. Rečeno nam je da je iznos koji je ponuđen previsok da bi se financiralo iz vlastitih sredstava i dobili smo uputu da idemo na poništenje natječaja. Krećemo u novi natječaj, uskoro će izaći i posljednji među njima, čime se svi natječaji biti provedeni, nakon čega se ide u izgradnju.

I za kraj se još malo pričalo o mjestu stanovanja, nevezano uz prethodnu temu…

– Vas vjerojatno zanima, mislim ne vas, nego ljude koji žive u Novom Čiču i okolici, kad će se nastaviti izgradnja kanalizacije u tom dijelu Turopolja, a i za to ćemo uskoro ponuditi rješenje.

Šimac je, pogađate, imao repliku.

– Vrlo ste vješto prezentirali projekt Aglomeracije, ali odgovor niste dali. Niste odgovorili kako će se nadoknaditi sredstva koja fale niti ste rekli kako će to utjecati na rokove radova. Nastavljate svoju tradiciju neodgovaranja na vijećnička pitanja. Hvala na tome – kazao je Šimac, koji je imao još jedno pitanje:

– Zašto nema odgovora na peticiju stanovnika Novog Čiča, koji su tražili sastanak s gradonačelnikom i policijom, budući da radovi oko škola, što je bilo u nadležnosti Grada, pa su dvorišta i imovina naših sugrađana ugroženi? Prije gotovo dva mjeseca smo poslali upit, no odgovora nema. Moje pitanje je zašto ignorirate molbu građana, ne zaslužuju li oni vaš odgovor i malo vašeg vremena?

Odgovarao je gradonačelnik i na to:

– Vidio sam peticiju, imamo još nekih popravaka u školi, o tome vodimo računa, a znam i za ovaj problem. Radimo analizu, mislim da već imamo i troškovnike, vrlo brzo ćemo ponuditi i rješenje. Ispričavam se ako je čekanje na odgovor utjecalo na standard života, ali mislim da nije bio baš toliko narušen. U svakom slučaju, izaći ćemo na teren i podijelit ćemo s njima rješenja, napravit ćemo sve što je potrebno.

Karmen Rak, stranačka kolegica Marka Šimca, bila je sljedeća na redu, a pitanje je glasilo:

– Je li Grad formirao pravni tim zbog tužbe Strabaga, kojim se traži više od pola milijuna kuna mjesečno?

Ovaj odgovor Dražena Barišića bio je najkraći:

– Odgovorit ću vam pisanim putem – rekao je Barišić i podigao već opjevani papir “Živim u Gorici”.

Vijećnica Rak na to je odgovorila također kratko:

– Obećali ste mnogo toga, kao i pravni tim, ali obećali ste i da neće biti Asfaltne baze u Lomnici. Tako da vam, u skladu s ovim što ste mi pokazali, preporučam da se svi lijepo preselite u Lomnicu kad Asfaltna baza krene s radom.

Osim za gradonačelnika, Karmen Rak imala je pitanje i za njegova zamjenika Krešimira Ačkara.

– U kojoj je fazi prilazni put školi Eugena Kumičića, hoće li se to napraviti 2019., kao što ste obećali roditeljima – upitala je Rak.

– U prvoj fazi sam rekao da će u prvoj fazi biti napravljena pješačka staza od glavne ceste prema školi, kao i pješački prijelaz. U drugoj fazi, nakon svih dogovora, ići ćemo sa izmještanjem odbojkaškog igrališta i napravit ćemo kružni tok kako bi se autobus mogao okrenuti. Prva faza je ispunjena, a druga faza će krenuti kad se donese proračun, kako je i dogovoreno s roditeljskim vijećem, u 2019. godini – odgovorio je Ačkar.

Crna kronika

Učenik se ugušio tijekom jela u školi, unatoč brzoj reakciji nije mu bilo spasa

U 37 godina karijere nisam imao ovakav slučaj…

Objavljeno

na

Učenik Osnovne škole Šćitarjevo preminuo je nakon što se tijekom jela ugušio zalogajem hrane, doznajemo od hitne medicinske službe. Na mjesto događaja odmah su upućeni djelatnici Hitne pomoći, no dječaku, unatoč pruženoj pomoći, nije bilo moguće spasiti život.

Prema informacijama koje je smo dobili od voditelja velikogoričke hitne službe Siniše Goluba, dječak je tijekom jela uzeo prevelik komad krafne koji mu je završio u dišnim putevima. Zbog začepljenja respiratornog trakta nije mogao iskašljati zalogaj, a pokušaji da se on ukloni prije dolaska hitnih službi nisu bili uspješni.

Po dolasku na teren medicinski tim poduzeo je sve raspoložive mjere, no dječak je, nažalost, preminuo.

“Velika je to tragedija za koju ne možemo nikoga okriviti. Mi smo došli na teren, sve smo napravili, ali već je bilo prekasno. U 37 godina karijere nisam imao ovakav slučaj s djecom”, rekao je Golub.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Zapovjednik Maceković pozvao na Fire combat i skok Spidergasca

Posjetitelje očekuje bogat program prilagođen svim generacijama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

U subotu, 13. lipnja, Javna vatrogasna postrojba Velike Gorice otvara svoja vrata građanima i istovremeno organizira Fire combat natjecanje za operativne vatrogasce. Posjetitelji će moći razgledati vatrogasnu opremu, sudjelovati u programu prilagođenom djeci i obiteljima te vidjeti demonstracije rada vatrogasaca na terenu.

Zapovjednik Ivica Maceković gostovao je jutros kod našeg dvojca Gianne i Matka te istaknuo kako se koncept Dana otvorenih vrata pokazao kao pun pogodak upravo zbog djece koja dolaze s roditeljima. Među sadržajima je i demonstracija vatrogasnih vještina te interaktivni dio programa, a poseban interes tradicionalno izaziva popularni “spidergasac” i mini poligon za najmlađe.

Uz to djeca će se moći spustiti niz spusnicu, popularnu štangu koju najčešće viđamo u filmovima i serijama.

“Pozivam sve zainteresirane da dođu. Bit će to jedan prekrasan, vatrogasni dan u kojem će djeca moći vidjeti čime se mi zapravo bavimo”, rekao je Maceković.

Zapovjednik Ivica, koji je u vatrogasac već 23 godine, istaknuo je kako se želja za profesionalnim vatrogastvom javlja upravo u tim malim danima, ali da je to tek početak jednog dalekog puta.

“Dalek je to put, ovdje su dječica od 10 do 12 godina, a biti ozbiljan vatrogasac zahtijeva punoljetnost, završenu srednju školu, ali naravno postoji oni koji se zaljube u to pa jedan dan dođu i do profesionalnog vatrogastva”.

Također, rekao je da posao vatrogasca ne uključuje samo gašenje požara, puno je tu malih situacija kao skidanje mačke s drveta, ali i situacije u kojima su se često prvi put našli.

Velika Gorica, 07.06.2025. JVPVG-Dan otvorenih vrata, VII.Plamen Turopolja i IV.memorijal Ivana Galekovića-Gale. Foto: JVPVG

“Početkom 2020. smo imali situaciju s COVID-om gdje smo imali ulogu osiguranja, cijepljenja i bili smo izloženi tomu svemu. Zakonom o sustavu civilne zaštite mi smo također dio te civilne zaštite pa smo radili taj posao, obavještavali ljude da se ne mogu zadržavati u parkovima. To nam je bilo nešto novo. Isto tako imali smo i potres. Još nije bio neki veći potres na velikogoričkom području, tako da nas je onaj potres baš zatekao jer su sve snage bile upregnute prema Sisku i Petrinji gdje je potres najteže pogodio ta područja. To nas je isto povuklo na neku stranu koju prije nismo radili. Vjerujem da će još u mojoj vatrogasnoj karijeri biti podosta stvari koji mi sada možda i ne padaju na pamet. Što se tiče gašenja požara, spašavanje ljudi, to je naša srž, tu nas ništa ne može iznenaditi. Ipak, kvaliteta svakog vatrogasca je da se može snaći u svakoj situaciji”, opisuje Maceković.

Tu je i teška oprema koja teži oko 30 kg, a na vatrogascu mora biti unutar 60 sekundi.

“Može otežavati jer kad se obučete u tu opremu to ograničava vijek trajanja u toj intervenciji. Tako mi za svaku intervenciju imamo posebnu opremu za tu intervenciju. Tako na primjer imamo opremu za gašenje šumskih požara, trave i niskog raslinja, to je neka jednostavnija opcija. Ova teža varijanta se odnosi na izolacionom aparatu, odijelo za strukturne požar, recimo gašenje požara stana da budemo autonomni u odnosu na zagađeni zrak koji se unutra nalazi, da imate sve za pola sata radi. Kaciga teži oko 2 kg”, kaže zapovjednik.

S druge strane, u onim “mirnijim danima”, kada nema intervencija, dan je prilično strukturiran. Smjene uključuju pregled opreme, tjelesnu pripremu, teorijsku i praktičnu nastavu, vježbe na poligonu te odmor i pripremu za novu smjenu.

Dotaknula se i tema kućnih požara, koji često nastanu zbog nemara.

“U svakodnevnom životu postoji jedan problem, a to je navika jer smo navikli da sve bude u redu. Najveća opasnost je požar zbog hrane u stambenim zgradama. Ljudi zaborave da su stavili nešto na štednjak, krene se dimiti i nastane požar. Također požari zbog baterija, na primjer ljudi stave mobitel punit, a kad ga iskopčaju, ostave punjač u zidu što također nije preporučljivo”, upozorava Maceković.

Imaju li još uvijek poznatu štangu kroz koju se spuštaju, kako izgleda ljetna dislokacija i što krasi dobrog vatrogasca? Sve to možete doznati u cijelom razgovoru koji je dostupan ovdje.

Nastavite čitati

Vijesti

Foto natječaj: Zagrebačka županija traži svoj najbolji kadar

Prijave su otvorene do 19. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: MuffinLand/Pexels

Fotografi iz Zagrebačke županije imaju priliku svojim radovima promovirati ljepote i posebnosti kraja u kojem žive jer su otvorene prijave za ovogodišnje izdanje foto natječaja „Volim svoju županiju“.

Riječ je o projektu Hrvatske zajednice županija koji već jedanaestu godinu okuplja amaterske i profesionalne autore iz cijele Hrvatske. Tijekom deset godina održavanja natječaja pristiglo je oko 12 tisuća fotografija koje su kroz objektiv zabilježile prirodne znamenitosti, kulturnu baštinu i tradicije hrvatskih krajeva.

Ovogodišnji natječaj traje od 8. do 19. lipnja 2026. godine, a odabrani radovi bit će predstavljeni na putujućoj izložbi koja obuhvaća svih 21 hrvatsku županiju. Za sudjelovanje nije potrebno fotografirati isključivo u vlastitoj županiji. Organizatori ističu kako autori mogu prijaviti fotografije snimljene i izvan područja svoje županije, dok je broj prijava ograničen na najviše tri fotografije po sudioniku.

Poseban naglasak i ove godine stavljen je na nekoliko kategorija. U glavnoj kategoriji stručni žiri odabrat će 21 fotografiju, odnosno po jednu koja će predstavljati svaku hrvatsku županiju na izložbi. Mjesto na izložbi mogu izboriti i autori fotografija snimljenih dronom. Treća kategorija namijenjena je Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. Žiri će među pristiglim radovima odabrati tri fotografije koje prikazuju hrvatske županije, a nagrada će pripasti najbolje ocijenjenom radu.

Nakon završetka ocjenjivanja stručnog žirija, ukupno 27 odabranih fotografija ulazi u završni krug. Tada odluku preuzima publika koja će glasovanjem izabrati najbolju fotografiju natječaja, odnosno rad s najvećim brojem prikupljenih glasova.

Prijave su otvorene do 19. lipnja 2026. godine, a svoje fotografije možete prijavit ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija ulaže u hitnu: Edukacije i sustav jači kroz RACE 2

Glavni cilj projekta RACE 2 jest unaprijediti sustav hitne medicinske pomoći kroz standardizaciju i digitalizaciju procesa rada, dodatnu edukaciju zdravstvenih djelatnika te modernizaciju opreme.

Objavljeno

na

Dok se međunarodni projekt RACE 2 (Utrka za život) približava završetku, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije nastavlja s aktivnostima kojima se unapređuje kvaliteta hitne medicinske skrbi.

Među njima su edukacije djelatnika, nabava opreme i vozila te javnozdravstvene akcije usmjerene na prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Riječ je o projektu koji se provodi u okviru programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a zajednički ga realiziraju Dom zdravlja Mostar kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.934.839,38 eura. Od toga Europska unija osigurava 1.644.613,47 eura ili 85 posto sredstava, dok preostalih 290.225,91 euro financiraju projektni partneri.

Jedan od ključnih segmenata projekta odnosi se na stručno usavršavanje djelatnika hitne medicine. Tako je u Velikoj Gorici nedavno održana edukacija za tridesetak zaposlenika Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Program je bio namijenjen medicinskim sestrama, medicinskim tehničarima i vozačima vozila hitne pomoći, a vodili su ga licencirani instruktori Zavoda.

Polaznici su kroz teorijsku nastavu i praktične vježbe prolazili postupke osnovnog i naprednog održavanja života, poznate pod nazivima Basic Life Support (BLS) i Advanced Life Support (ALS). Edukacija je obuhvatila postupke zbrinjavanja akutno oboljelih i traumatiziranih pacijenata, provođenje trauma-pregleda, korištenje automatskog vanjskog defibrilatora (AVD) te pružanje pomoći tijekom poroda.

Naglasak je stavljen na dodatno osnaživanje timova za postupanje u najzahtjevnijim hitnim situacijama.

“Kontinuiranim ulaganjem u usavršavanje medicinskog osoblja spremni smo građanima pružiti brzu i učinkovitu pomoć, stavljajući pritom naglasak na našu stručnost i sigurnost pacijenata”, poručio je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik.

Paralelno s edukacijama djelatnika, Zavod provodi i niz preventivnih javnozdravstvenih aktivnosti kojima želi podići svijest građana o kardiovaskularnim bolestima. Do kraja lipnja akcije će biti organizirane u Zaprešiću 10. lipnja, Jastrebarskom 17. lipnja te Svetom Ivanu Zelini 30. lipnja.

Glavni cilj projekta RACE 2 jest unaprijediti sustav hitne medicinske pomoći kroz standardizaciju i digitalizaciju procesa rada, dodatnu edukaciju zdravstvenih djelatnika, modernizaciju opreme te aktivnosti usmjerene na prevenciju bolesti koje predstavljaju jedan od vodećih zdravstvenih izazova današnjice.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Najuspješniji gorički učenici primili priznanja: Grad nagradio trud, znanje i izvrsnost

Gradonačelnik Ačkar u svom je obraćanju učenicima naglasio kako su upravo oni primjer mladih ljudi koji vlastitim radom stvaraju svoju budućnost.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Tradicionalni prijem najboljih učenika osnovnih i srednjih škola s područja Velike Gorice održan je danas u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta, gdje su im uručene nagrade i priznanja za iznimne rezultate ostvarene tijekom školske godine na izmaku.

Učenicima je na uspjehu čestitao gradonačelnik Krešimir Ačkar, istaknuvši kako njihovi rezultati nisu plod slučajnosti, već dugotrajnog rada, discipline i predanosti. Uz pohvalnice, osnovnoškolci su na dar dobili knjigu Cyber psihologija autorice Irene Miljković Krečar, dok su srednjoškolci primili knjigu 12 nota o životu i kreativnosti autora Quincyja Jonesa.

Tijekom svečanosti gradonačelnik je pozvao učenike da se predstave te podijele koji su im predmeti bili najdraži tijekom školovanja. Među nagrađenima bila je Petra iz Srednje strukovne škole, koja je zahvalila svojoj razrednici i profesorima, a kao omiljeni predmet izdvojila matematiku. Marta iz Osnovne škole Eugena Kvaternika rekla je kako najviše voli kemiju i fiziku. Kristina iz Ekonomske škole istaknula je da su joj svi predmeti bili dragi, ponajviše zbog odnosa koji je izgradila sa svojim profesorima.

– Svi su mi predmeti bili jako dragi jer su profesori bili više od autoriteta, bili su i prijatelji – poručila je.

Posebno emotivnu poruku uputio je Mihael Jaroš, koji je u ime učenika zahvalio svima koji su ih pratili na njihovom obrazovnom putu.

– Velika hvala našem gradonačelniku koji prepoznaje naš uspjeh. Također, htio bih se posebno zahvaliti svima koji su nam pomogli u našem školovanju i koji su bili tu cijelim putem. To su naši učitelji, nastavnici i mentori. Najvažnije od svega, hvala našim roditeljima i obiteljima koji su tu bili od prvog dana te pratili sve naše uspjehe i bili najveća podrška, rekao je Jaroš.

Gradonačelnik Ačkar u svom je obraćanju učenicima naglasio kako su upravo oni primjer mladih ljudi koji vlastitim radom stvaraju svoju budućnost.

„Jedno veliko bravo u ime grada Velike Gorice! Vi ste mladi intelektualci i ja vam od srca na tome čestitam. Vaši rezultati nisu došli slučajno. Vaš uspjeh je samo produkt onoga što ste vi stavili sebi u život kao nešto normalno. Vaša žrtva se pokazala kao nešto što neće nikada biti uzaludno, jer ste svoju sudbinu stavili u svoje ruke. Vi ste odlučili biti gospodari svoje sudbine. Čestitam vašim roditeljima koji su vam uvijek bili podrška i oslonac u svemu“, poručio je gradonačelnik.

Prijem najboljih učenika i ove je godine bio prilika za isticanje izvrsnosti, ali i zahvalu roditeljima, nastavnicima i mentorima koji svojim radom i podrškom sudjeluju u uspjesima mladih Goričana.

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno