Povežite se s nama

Vijesti

Barišić: Odabrali smo centar grada i tamo ćemo se ubuduće družiti

Aktualni sat na sjednici Gradskog vijeća prošao je u znaku papira “Živim u Gorici”, kojeg su gradonačelnik i njegovi stranačke kolege držali kod svakog izlaganja…

Objavljeno

na

Sjednica Gradskog vijeća, deseta u ovom sazivu, već po običaju je počela Aktualnim satom, u kojem su vijećnici mogli postavljati pitanja gradonačelniku, njegovim zamjenicima i pročelnicima. Ukupno je za govornicu izašlo 11 vijećnika, teme su bile raznolike, od Asfaltne baze i Aglomeracije do brige za pse i obitelji s više djece. Donosimo nekoliko najzanimljivijih pitanja…

Zvonimir Stjepić iz Živog zida, koji je u vijećnici bio već dva sata prije početka sjednice, pitao je koja je cijena bazena prema troškovniku, a kolika je izvan troškovnika te na čiji će teret ići propusti koji su se dogodili pri izgradnji bazena

– Bazen će biti otvoren za koji dan, a radovi izvan troškovnika neće postojati, sve ostaje u okvirima dogovorene cijene. Izvedeni su svi radovi, bazen je prošao tehnički pregled i spreman je za otvaranje. Unutar dogovorene cijene će biti plaćeni svi radovi. Propusta nije bilo nikakvih, ne znam odakle vam takve informacije. To je jedan vrlo kompleksan projekt, jedan od najvećih koje smo financirali izravno iz gradskog proračuna, ne samo po financijskom nego i tlocrtom obujmu – odgovorio je gradonačelnik Dražen Barišić.

Za govornicu je Barišić, jednako kao i svi HDZ-ovi vijećnici na sjednici, dolazio s papirom na čijoj je poleđini pisalo “Živim u Gorici”. Time su se iz vladajuće stranke odlučili osvrnuti na “slučaj Gdje živiš?”, s predsjednikom MOST-a Markom Šimcem u glavnoj ulozi. Međutim, Šimac je tek nešto poslije došao na red, prije njega je svoja pitanja postavio Pero Josipović iz GLAS-a.

– Koliko košta klizalište, odnosno koliko će Grad koštati devastacija najljepšeg parka u Velikoj Gorici rušenjem? I koliko je srušeno stabala da bi se klizalište postavilo ispred Ledane – pitao je Josipović i dodao sugestiju:

– Moglo je parkiralište biti i s druge strane, na onoj plohi iza Ledane. Tamo je trebalo posjeći jednu trešnju, a ne stoljetna stabla u parku i tako devastirati park.

Odgovorio je gradonačelnik:

– Mi već duže vrijeme tražimo prirodni centar grada i odlučili smo se da to središte, i administrativno i emotivno, bude dio oko gradske uprave, oko svih najvažnijih ustanova, kod najstarijih građevina, muzeja, crkve, stare općine… Tu ćemo se u budućnosti sve više družiti u raznim prigodama, pa tako i tijekom Adventa. Logično je da bude tako. Nakon temeljite pripreme odlučili smo ove godine tamo napraviti i klizalište, pri čemu niti jedno drvo nije srušeno, niti je išta devastirano na bilo koji način. Stavljen je ‘plivajući pod’ iznad trave, a sve skupa je prirodan ambijent. Kad padne i snijeg, vidjet ćete da će to biti prave, životne kulise, uz naša drveća koja su tamo od kraja 19. stoljeća. To je ambijent na koji mi pazimo s posebnim pijetetom, obraćamo na njega posebnu pažnju, volio taj svoj centar, pazimo na njega, odnosimo se prema njemu nježno i stvaramo sadržaje. Vidjet ćete da smo pogodili.

Na to je odgovor imao vijećnik Josipović…

– Nije točno da nije srušeno niti jedno stablo, pronaći ću vam slike kako je to izgledalo ako je potrebno – kazao je.

Sljedeće njegovo pitanje zapravo je više bilo prijedlog.

– Kao što znate, gospodin Žužić ima velik porezni dug prema državi… Imamo zgradu Velkoma, imamo i trodiobu vlasti između grada, županije i države, pa mene zanima kad će se zasukati rukavi i pomaknuti stvari s mrtve točke? Neka se dug gospodinu Žužiću naplati, neka se postigne nagodba i neka se stara zgrada Velkoma vrati. I tamo se može napraviti dom za starije i nemoćne – kazao je Josipović, a gradonačelnik je i na to odgovorio:

– Čitate mi misli. Sa suradnicima sam već neko vrijeme u dogovorima, već smo se i primaknuli rješenju da stara zgrada Velkoma, koja je sad u vlasništvu ministarstva financija, da bi pronašli rješenje, sami ili s partnerima, i tamo stvorimo neki od sadržaja koji ste spomenuli.

A onda je na red došao Marko Šimac iz MOST-a.

– Obzirom da je poništen dio javnog natječaja za projekt obnove i dogradnje sustava odvodnje vode, na koji način se planira dalje financirati projekt Aglomeracije i kako će to utjecati na rokove – glasilo je njegovo pitanje, a za govornicu je opet izašao gradonačelnik.

– Ja vas molim, nemojte o projektu Aglomeracije govoriti loše. To nije trenutni, dnevni projekt, nego desetljetni. Možda i stoljetni, najveći projekt koji Grad inicira vlastitim sredstvima, ali i državnim i EU sredstvima. Taj projekt će sigurno ići iznad pola milijarde kuna, čak i do 100 milijuna eura, i on zavređuje posebnu pozornost. Samim time, vrlo je kompleksan, ima povijesni značaj, pa ima dugu i pripremu i provedbu. To je bio jedan od prvih projekata koje smo pokrenuli krajem 2009., a krajem 2018. smo u završnici. Sastoji se od devet ugovora, neki su već sklopljeni, dio opreme se već i koristi, a čekaju nas još ostali – rekao je Barišić držeći papir u rukama pa nastavio:

– Ono što je nama u Gorici jako bitno, vama u Zagrebu možda i nije toliko, pa postaje politički materijal, jest činjenica da se mora ugovoriti izvođenje radova. Provedena je nabava, došle su ponude iznad procijenjene vrijednosti, za dio radova niti jedna nije bila prihvatljiva, druge dvije su bile preskupe i tražili smo mišljenje Ministarstva. Rečeno nam je da je iznos koji je ponuđen previsok da bi se financiralo iz vlastitih sredstava i dobili smo uputu da idemo na poništenje natječaja. Krećemo u novi natječaj, uskoro će izaći i posljednji među njima, čime se svi natječaji biti provedeni, nakon čega se ide u izgradnju.

I za kraj se još malo pričalo o mjestu stanovanja, nevezano uz prethodnu temu…

– Vas vjerojatno zanima, mislim ne vas, nego ljude koji žive u Novom Čiču i okolici, kad će se nastaviti izgradnja kanalizacije u tom dijelu Turopolja, a i za to ćemo uskoro ponuditi rješenje.

Šimac je, pogađate, imao repliku.

– Vrlo ste vješto prezentirali projekt Aglomeracije, ali odgovor niste dali. Niste odgovorili kako će se nadoknaditi sredstva koja fale niti ste rekli kako će to utjecati na rokove radova. Nastavljate svoju tradiciju neodgovaranja na vijećnička pitanja. Hvala na tome – kazao je Šimac, koji je imao još jedno pitanje:

– Zašto nema odgovora na peticiju stanovnika Novog Čiča, koji su tražili sastanak s gradonačelnikom i policijom, budući da radovi oko škola, što je bilo u nadležnosti Grada, pa su dvorišta i imovina naših sugrađana ugroženi? Prije gotovo dva mjeseca smo poslali upit, no odgovora nema. Moje pitanje je zašto ignorirate molbu građana, ne zaslužuju li oni vaš odgovor i malo vašeg vremena?

Odgovarao je gradonačelnik i na to:

– Vidio sam peticiju, imamo još nekih popravaka u školi, o tome vodimo računa, a znam i za ovaj problem. Radimo analizu, mislim da već imamo i troškovnike, vrlo brzo ćemo ponuditi i rješenje. Ispričavam se ako je čekanje na odgovor utjecalo na standard života, ali mislim da nije bio baš toliko narušen. U svakom slučaju, izaći ćemo na teren i podijelit ćemo s njima rješenja, napravit ćemo sve što je potrebno.

Karmen Rak, stranačka kolegica Marka Šimca, bila je sljedeća na redu, a pitanje je glasilo:

– Je li Grad formirao pravni tim zbog tužbe Strabaga, kojim se traži više od pola milijuna kuna mjesečno?

Ovaj odgovor Dražena Barišića bio je najkraći:

– Odgovorit ću vam pisanim putem – rekao je Barišić i podigao već opjevani papir “Živim u Gorici”.

Vijećnica Rak na to je odgovorila također kratko:

– Obećali ste mnogo toga, kao i pravni tim, ali obećali ste i da neće biti Asfaltne baze u Lomnici. Tako da vam, u skladu s ovim što ste mi pokazali, preporučam da se svi lijepo preselite u Lomnicu kad Asfaltna baza krene s radom.

Osim za gradonačelnika, Karmen Rak imala je pitanje i za njegova zamjenika Krešimira Ačkara.

– U kojoj je fazi prilazni put školi Eugena Kumičića, hoće li se to napraviti 2019., kao što ste obećali roditeljima – upitala je Rak.

– U prvoj fazi sam rekao da će u prvoj fazi biti napravljena pješačka staza od glavne ceste prema školi, kao i pješački prijelaz. U drugoj fazi, nakon svih dogovora, ići ćemo sa izmještanjem odbojkaškog igrališta i napravit ćemo kružni tok kako bi se autobus mogao okrenuti. Prva faza je ispunjena, a druga faza će krenuti kad se donese proračun, kako je i dogovoreno s roditeljskim vijećem, u 2019. godini – odgovorio je Ačkar.

HOTNEWS

Mladi inovatori stižu na I3G u Ivanić-Grad

Službeno otvorenje predviđeno je za ponedjeljak, 19. svibnja u 11 sati, dok će izložba biti otvorena za posjetitelje oba dana od 10 do 19 sati.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Ivanić-Gradu će sredinom svibnja biti održano novo izdanje jedne od najvećih smotri mladenačkog inovatorstva u Hrvatskoj, Izložbe inovacija I3G, koja u 11. izdanju okuplja više od stotinu radova učenika, studenata i mladih inovatora iz Hrvatske i Crne Gore.

Dvodnevni program zakazan je za 19. i 20. svibnja u Hotelu Sport, a posjetiteljima će biti predstavljen širok raspon projekata koji obuhvaćaju umjetnu inteligenciju, robotiku, elektroniku, medicinske tehnologije, ekologiju, energetiku, poljoprivredu i automatiku.

Sudionici dolaze iz brojnih sredina, a među izlagačima su škole, fakulteti, udruge tehničke kulture, inovatorski klubovi i samostalni autori. U fokusu izložbe nalaze se konkretna tehnološka rješenja i prototipovi. Među njima su AI sustav LexyGuide namijenjen osobama s disleksijom, AI rješenje za prepoznavanje znakovnog jezika kod gluhih osoba, MyoPlay – elektromiografski sustav za rehabilitaciju djece te pametna kutija za lijekove DoseMate.

Organizaciju potpisuje Elektronički i računalni klub Ivanić-Grad, a predsjednik kluba Josip Kožar ističe kako je osnovna ideja manifestacije omogućiti mladima javno predstavljanje vlastitih rješenja te ih povezati s mentorima i stručnjacima iz industrije i akademske zajednice: “Posebna vrijednost izložbe nije samo u predstavljanju radova, već u činjenici da ova manifestacija djeci i mladima daje ono što u formalnom obrazovanju često nedostaje – priliku da vlastitu ideju testiraju pred stručnjacima, fakultetima, gospodarstvenicima i širom javnošću. Naš je cilj stvoriti most između školskih učionica, fakultetskih laboratorija i budućeg tržišta rada te djeci i mladima pokazati da njihova znatiželja može postati profesija, a njihova ideja stvarna inovacija, naglašava Kožar.”

Uz izložbeni dio, u Hotelu Sport paralelno će se odvijati i edukativni program. Partneri manifestacije – Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, Metalurški fakultet te Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, predstavit će učenicima mogućnosti studiranja i profesionalnog razvoja u STEM području.

Službeno otvorenje predviđeno je za ponedjeljak, 19. svibnja u 11 sati, dok će izložba biti otvorena za posjetitelje oba dana od 10 do 19 sati.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Predstavljene braniteljskih udruga iz Velike Gorice: ‘Zadaća je da čuvamo i širimo povijesnu istinu’

To nije bila samo hrabrost, to je bila snaga, odlučnost, istinska i bezuvjetna ljubav prema domovini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Okupljanjem u Spomen-parku 153. brigade Hrvatske vojske u Velikoj Buni javnosti je predstavljen rad braniteljskih udruga s područja Velike Gorice, a ujedno je najavljen i program ovogodišnjeg Dana branitelja grada Velike Gorice koji će biti obilježen u nedjelju, 10. svibnja.

Na događanju su se okupili predstavnici brojnih braniteljskih udruga, gradski dužnosnici te članovi lokalne zajednice. Cilj susreta bio je podsjetiti na ratni put hrvatskih branitelja, ali i predstaviti današnje aktivnosti udruga koje čuvaju uspomenu na Domovinski rat i njegove vrijednosti.

Emotivna svjedočanstva i poruke zahvalnosti hrvatskim braniteljima

Pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić istaknula je osobno sjećanje iz ratnog razdoblja: „Rođena sam 1991. godine i zaista se ne sjećam tih ratnih događanja u potpunosti, ali jedno sjećanje mi je ostalo. Kako sam kao mala djevojčica iz vrtića morala trčati u sklonište. Bila sam dijete, nesvjesna prave opasnosti, nesvjesna stvarnosti koja nas je okruživala. Danas, gledajući iz perspektive odrasle osobe, shvatila sam što ste vi sve prošli“, rekla je. Dodala je i kako žrtva branitelja nikada ne smije biti zaboravljena: „To nije bila samo hrabrost, to je bila snaga, odlučnost, istinska i bezuvjetna ljubav prema domovini. Mnogi su ostavili svoje žene, muževe i djecu kako bi branili ono najvrijednije. Svoj dom, svoju obitelj i svoju domovinu. To se nikada neće zaboraviti.“

Zamjenik gradonačelnika Neven Karas naglasio je kako je ovogodišnji fokus stavljen upravo na braniteljske udruge i njihov doprinos zajednici: „Naš cilj je ove godine dati naglasak upravo na vas koji ste tu, braniteljske udruge, jer o domovinskom ratu se puno govori, dosta se zna, iako nikad nije dovoljno. Zato je ovo danas zamišljeno da se uoči Dana branitelja Grada Velike Gorice uživa u društvu predstavnika svih braniteljskih udruga s područja našeg grada“, rekao je Karas. Predstavio je i program nedjeljnog obilježavanja Dana branitelja grada Velike Gorice: „U nedjelju ćemo se svi zajedno okupiti na misi u našoj centralnoj crkvi, u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u 9 sati. Zatim ćemo u 10.30 položiti vijence i odati počast našim poginulim kolegama, a nakon toga, od 11 sati nadalje, svi zajedno, podružit ćemo se u Društvenom domu Pleso uz prigodnu okrepu.“

Braniteljske udruge predstavile rad i aktivnosti uoči Dana branitelja

Nakon uvodnog dijela programa predstavnici udruga ukratko su predstavili svoj rad, projekte i aktivnosti.

Željko Klasnić rekao je kako njihova Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Velika Gorica, okuplja oko 700 članova iz različitih postrojbi, među kojima su pripadnici Gromova, Tigrova, vojne policije i dragovoljci. Kao jedan od najznačajnijih projekata izdvojio je maraton na relaciji Pokupsko – Velika Gorica.

Predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata Grada Velike Gorice Biserka Stepanić podsjetila je da je njihova udruga osnovana 2000. godine te da je njezina glavna zadaća očuvanje uspomene na poginule, nestale i umrle branitelje.

O aktivnostima Nezavisnih dragovoljaca hrvatskih Zagrebačke županije – Podružnica Velika Gorica govorio je predsjednik Božidar Povoljnjak: „Manje-više, svi su naši članovi dragovoljci Domovinskog rata, koji su se uključili u ranijim danima, odnosno, 1991. godine u početku agresije na Hrvatsku. Imamo dosta aktivnosti, obilazimo ratišta naših poginulih kolega od Vukovara, Škabrnje do Banijskog ratišta. Imamo sportske aktivnosti. Ove godine ćemo imati 20. jubilarno kuglanje u čast i spomen na naše poginule branitelje“, rekao je.

Predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata Velika Gorica Robert Stepanić istaknuo je kako je cilj njihove udruge očuvanje istine o Domovinskom ratu te pomoć socijalno ugroženim članovima. Posebno je naglasio uključivanje mladih kroz novoosnovanu mladež udruge koja trenutno broji dvanaest članova.

Od sportskih projekata do edukacije mladih: udruge nastavljaju čuvati istinu o Domovinskom ratu

Povijest i djelovanje Udruge ratnih veterana 2. gardijske brigade Gromovi predstavio je umirovljeni pukovnik Ivan Krupec: „2. gardijska brigada Gromovi oformljena je 15. svibnja 1991. godine. Temeljna zadaća upravo te prve godine bila je obrana Korduna i Banovine, onaj strateški trokut Zagreb-Sisak-Karlovac“, rekao je Krupec, dodavši kako je udruga posebno ponosna na europski projekt „Budimo zajedno“, kroz koji se pružala pomoć braniteljima u potrebi.

Predsjednik Udruge VG branitelji Vinko Cerovski, poručio je kako je glavna zadaća njihove udruge očuvanje sjećanja na poginule i preminule branitelje te zaštita istine o Domovinskom ratu. O radu Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Zračne luke Zagreb govorio je predsjednik Neno Mirenić, istaknuvši kako udruga skrbi o starijim članovima i pomaže braniteljima kojima je potrebna zdravstvena i socijalna pomoć. Među mlađim udrugama predstavila se i Udruga djece hrvatskih branitelja Grada Velike Gorice, osnovana prije tri mjeseca. Predsjednica Tea Kunjas rekla je kako udruga trenutno okuplja 26 članova te radi na edukativnim i kulturnim programima kojima se mladim generacijama prenosi istina o Domovinskom ratu.

Na kraju predstavljanja predsjednik Udruge pripadnika 153. brigade Hrvatske vojske – Velika Gorica Ivan Zagorac najavio je ovogodišnje projekte udruge, među kojima su izrada monografije i spomen-obilježje u Slavonskom Brodu: „Zadaća svih nas je da čuvamo i širimo povijesnu istinu o domovinskom ratu, a posebno na naše poginule branitelje“, poručio je Zagorac.

Svoj dolazak na predstavljanje nisu bile u mogućnosti ostvariti Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Ogranak Velika Gorica, Klub hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Velika Gorica te Udruga veterana, vojnika i domoljuba, a među udrugama koje djeluju na području grada istaknuta je i Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

Sport

Bivši treneri, gdje ste? Hit Jakir, sjajni Valdas, malo TV-a, malo Tadžikistana…

Veličanstveni uspjesi Sergeja Jakirovića i Valdasa Dambrauskasa, koji blistaju na klupama engleskog Hull Cityja i azerbajdžanskog Sabaha, potaknuli su nas da provjerimo gdje su i što rade ostali bivši trener Gorice…

Objavljeno

na

Objavio/la

Nesretan, u velikoj mjeri i nezaslužen poraz od Dinama izbacio je nogometaše Gorice iz utrke za Europu, u koju će uz vodeće Dinamo i Hajduk otići još i dva kluba iz trojca Varaždin – Rijeka – Lokomotiva. Najbolje u toj priči stoje Varaždinci, Riječani do europskog iskoraka mogu i preko Kupa, jer ako ga osvoje, osigurat će plasman u Europsku ligu, a Lokomotiva bi ovog vikenda morala pobijediti u Varaždinu želi li zadržati ozbiljnu šansu…

Gorica će, pak, završnicu sezone odraditi u skladu s egidom “mir i dobro”, budući da je ostanak osiguran, a Europa nedostižna. Naravno, napravit će sve u našem prvoligašu da budu što bolje plasirani na kraju, postoje tu i sportski i financijski benefiti, tako da ima sasvim dovoljno razloga biti motiviran protiv Slaven Belupa, Rijeke i Osijeka, ali već sad je jasno da se povijesni plasman u Europu neće dogoditi.

Drugim riječima, Mario Carević ipak neće biti prvi trener koji će potpisati jedan takav uspjeh. Kao što to nije uspio niti jedan od njegovih prethodnika, među kojima ima vrlo aktualnih imena ovih dana… Sergej Jakirović i Valdas Dambrauskas, o njima je riječ, žive možda i najljepše dane svojih karijera, a upravo su njih dvojica bila i najbliže takvom dosegu.

Jakir je oduševio svjetsku sportsku javnost svime što je napravio na klupi Hull Cityja ove sezone, danas pričamo o treneru vrlo ozbiljne razine, čovjeku koji je s razlogom na radaru većih klubova, uključujući i one iz Premiershipa, ali koliko god danas otišao visoko, a sutra još više, uvijek ćemo Sergeja smatrati svojim. I sam će reći kako mu je 20-ak mjeseci u Gorici bilo jedno od najljepših razdoblja u životu, bio je i ostao miljenik navijača Gorice, kako zbog trenerskih, tako i zbog ljudskih kvaliteta, ali činjenica je da je odavno prerastao ovo okruženje… Prvo kroz neuspješnu epizodu u Mariboru, a onda i kroz seriju uspješnih u Zrinjskom, Rijeci, Dinamu, turskom Kayserisporu i danas u Hullu.

U jedinoj njegovoj cijeloj sezoni osvojio je peto mjesto, tri boda dijelila su ga od plasmana u Europu, a i sljedeće sezone ostavio je nasljedniku, Valdasu Dambrauskasu. U tom trenutku potpuno anonimnom Litavcu, kojeg je odnekud “izmislio” njegov sunarodnjak Mindaugas Nikoličius, čovjeku koji će se u sljedećih jedanaest mjeseci pretvoriti u trenera koji će masnim slovima biti upisan u povijesne knjige našega kluba.

Bilo je to vrijeme kad je Gorica znala prenoćiti i na prvome mjestu prvenstvene ljestvice, bila je to jesen u kojoj je Gorica najlošije plasirana bila kad je bila na trećemu mjestu (?!), ali rastanak je došao prebrzo za još veće dosege. Prvu polovicu mandata završio je sa šestim mjestom u sezoni u kojoj smo imali pet predstavnika u Europi, a nakon druge je otišao za Ludogorec. Nakon Bugarske, u HNL se vratio kroz mandat u Hajduku, pa nakon toga vodio grčki OFI, u kojem danas igra Krešo Krizmanić, a zatim i ciparsku Omoniju te mađarski Diosgyor.

Ovih dana Valdas uživa u osvajanju titule prvaka Azerbajdžana sa Sabahom, klubom koji je prilično uvjerljivo prekinuo dominaciju Qarabaga u toj zemlji. U Azerbajdžanu je još od početka 2025. godine, dobio je kontinuitet, a to je dovelo do prosječno 2,27 bodova osvojenih po utakmici, što je – spektakularno! I ne bi bilo iznenađenje da netko konačno shvati koliko je Dambrauskas dobar trener, pa da dobije priliku i na puno višoj razini…

U istom tom Sabahu nedavno je trener bio i Krunoslav Rendulić, četvrti treći trener Gorice u prvoligaškoj povijesti. Kruno je nakon Gorice uspješno vodio Zrinjski, u Azebrajdažnu je bio od ožujka do studenog 2024., danas vodi Emirates Club u UAE-u. Na svim tim postajama pratio ga je i prati ga naš Saša Sabljak, suradnik još iz goričkih dana.

Prije njega Goricu je vodio Siniša Oreščanin, koji će uskoro proslaviti tri godina na funkciji izbornika hrvatske U-19 reprezentacije, što mu je i prvi posao nakon odlaska iz Gorice. A nakon Rendulića stigao je Samir Toplak, koji je trenutačno trener bez angažmana i vrlo uspješan televizijski “pundit”. Samir je nakon Gorice vodio još i Kustošiju te Rudeš, a potraga za novim angažmanom je u tijeku…

Toplaka je u Gorici naslijedio Igor Angelovski, trener koji je došao s autoritetom bivšeg izbornika Makedonije, a izbornik je i danas! Naime, prije nešto više od tjedan dana imenovan je izbornikom Tadžikistana, 103. reprezentacije svijeta po FIFA-inu renkingu. Nakon odlaska iz Gorice vodio je kazahstanski Kaspiy Aktau i ciparski Ethnikos, a sad se smjestio u najmanjoj državi srednje Azije.

Nakon njegova odlaska situaciju je spašavao i na kraju spasio Željko Sopić, još jedan trener kojem je Gorica bila sjajna odskočna daska. Vodio je Rijeku u borbi za naslov prvaka, vodio je kratko i poljski Widzew Lodz, a kasnije iste sezone i Osijek. Trenutačno je bez angažmana što se trenerskog posla tiče, ali pojavi se i on na televiziji, budući da je u HTV-ovu studiju komentirao ogled Bayerna i PSG-a.

Bez angažmana je i Dinko Jeličić, njegov nasljednik na klupi Gorice, koji od odlaska iz Turopolja nigdje nije radio kao trener. Jeličić je godinama bio u Al Nassru, nova prilika u hrvatskom nogometu nije došla i Dinko se posvetio nekim drugim stvarima, uključujući i poneku partiju tenisa na terenima pokraj stadiona NK Rudeša.

U blizini, na igralištu NK Kustošije, svoje dane provodi Rajko Vidović, posljednji u nizu bivših trenera Gorice. Prošle sezone nije uspio spasiti Šibenik od ispadanja iz lige, a sad je praktički osigurao ulazak u viši rang s Kustošijom, trenutačno drugoplasiranom momčadi 2. NL.

Svi oni u ovom trenutku po broju utakmica na klupi Gorice gledaju u leđa Mariju Careviću, koji je trenutačno na 64 utakmice u ulozi trenera Gorice. Jakirović je ostao na 62, a prvi sljedeći bio je Dambrauskas sa 30…

 

 

Nastavite čitati

Vijesti

Najavljeni prekidi opskrbe vodom u dijelovima Velike Gorice i Mraclina

VG Vodoopskrba najavila je dva prekida opskrbe zbog rekonstrukcije cjevovoda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanari dijela Mraclina te više ulica u Velikoj Gorici ovih će dana ostati bez vode zbog radova na rekonstrukciji vodovodnog cjevovoda, javljaju iz VG Vodoopskrbe.

Prvi prekid najavljen je za sutra, u petak, 8. svibnja, kada vode neće biti od 8 do 14 sati u dijelu Mraclina. Bez vode će ostati korisnici u Ulici Braće Radića (od kućnog broja 25 do 167 te od 34 do 110), Ulici Vladimira Nazora (od broja 9 do 71 te od 34 do 44) te u Ulici Ladislava Galekovića. Građanima će tijekom prekida biti dostupna cisterna s pitkom vodom kod crkve.

Drugi prekid opskrbe slijedi početkom idućeg tjedna, i to u Velikoj Gorici. Vode neće biti u ponedjeljak, 11. svibnja od 19 sati do ponoći, a zatim i u ponedjeljak, 12. svibnja od ponoći do 4 sata ujutro. Prekid će zahvatiti Ulicu Eugena Kvaternika, Bratstvo I, Zagrebačku ulicu te Ulicu kneza Ljudevita Posavskog.

U tom razdoblju cisterna s pitkom vodom bit će postavljena kod dječjeg igrališta.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Lukino stado, jedna koza i čuvarica Lucka: “Moje pramenke su melem za dušu…”

Luka Antunović iz Velike Mlake uz privatni posao vodi i malo ovčarsko gospodarstvo u Donjem Podotočju. Kaže da je u sve ušao slučajno, a danas ima stado Ličkih pramenki, psa čuvara Lucku i kozu koja “drži red” među ovcama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarala: Gianna Kotroman

Dok većina slobodno vrijeme pokušava pronaći daleko od posla, Luka Antunović iz Velike Mlake mir pronalazi među ovcama. Vlasnik tvrtke za palete već nekoliko godina vodi i svoje malo ovčarsko gospodarstvo u Donjem Podotočju, gdje danas drži oko 140 ovaca.

“Prvo sam kupio zemlju, a onda se otvorila mogućnost da imam više ovaca i tako je sve krenulo. Danas je malo ljudi koji se žele baviti ovčarstvom, a janjetina je tražen proizvod”, govori.

Njegovo stado čine isključivo Ličke pramenke, autohtona pasmina za koju kaže da ju je odabrao zbog otpornosti na zimu. Ovce preko dana borave na pašnjaku, a noći provode u nastambi i štali koju je prošle godine uspio izgraditi uz pomoć sredstava iz fondova.

Iako ovčarstvo mnogima djeluje romantično, Luka kaže da posao nije ni lagan ni jeftin. Najzahtjevniji dio je šišanje ovaca pa za taj posao angažira čovjeka koji to profesionalno radi. Stado hrani kukuruzom, ječmom, zobi i sijenom, a redovito prolaze i veterinarske preglede.

Najviše problema, dodaje, imao je s lisicama koje su znale odnijeti mlade janjce. U kraju ima i čagljeva pa je zato nabavio hrvatskog ovčara Lucku, koja sada vjerno čuva stado.

Na imanju se, osim ovaca, našla i jedna koza.

“Moj susjed je to nabavio, ali nije imao uvjete za nju pa ju je doveo k meni, sad je ona vođa na čelu kolone, ona je šefica”, smije se Luka.

Iako su ovce dio posla i dodatnog prihoda, priznaje da mu znače puno više od toga.

“Ovčice su mi melem za dušu, opuštaju malo i psihički nakon cjelodnevnog posla. Lijepo je gledati kako pasu, a ima nekih koje mame odbace pa znaju doći i pod ruku”.

Problem predstavlja i vuna jer kupaca gotovo nema. Ipak, surađuje s jednom umjetnicom koja izrađuje lutke i koristi upravo vunu Ličke pramenke za izradu kose na figurama.

A među svim iskustvima koja je doživio, jedno će posebno pamtiti.

“Bio sam na moru kad me navečer nazvao voditelj Zoološkog vrta u Maksimiru i pitao jesam li izgubio ovna. Nisam znao o čemu govori. Na kraju se ispostavilo da je ovan kojeg sam prodao ljudima iz Nepala, pobjegao jer ga nisu dobro vezali pa je trčao po Zagrebu. Našli su me preko oznake na njemu”, prisjeća se Luka.

Dodaje kako mu se javila čak i žena iz Švicarske koja je htjela kupiti tog ovna. No, kaže, životinja je već bila obećana novim vlasnicima pa od prodaje nije bilo ništa.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno