Kultura

15. Međunarodni festival folklora

Objavljeno

prije 10 godina

6. srpnja 2015.

Objavio/la

Tradicionalni Međunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje održan je od 02. do 04. srpnja 2015., počev od revijalne večeri dječjeg folklora i druženja grupa u Parku dr.Franje Tuđmana (četvrtak) i šetnice Trg bana Josipa Jelačića u Zagrebu – ”Zagrebu pjesmom i plesom za dušu”(petak). U petak (03.07.) je u dvorani Gorica bilo svečano otvorenje festivala uz nastup domaćina FA Turopolja i stranih grupa. Službeni nastup folklornih grupa (natjecanje) i podjela priznanja bila je je u istoj dvorani u subotu, 04.srpnja. Uvodni, slobodni, dio pripao je organizatoru FA Turopolju, a onda je pred posve ispunjenim gledalištem redom slijedilo osam izvođača: Plesni ansambl ”Horo” (Bozhurishte, Bugarska), KUD Gradina (Polača, Zadar), Folklorna grupa ”Pynimelis” (Pynimelis, Litva), Folklorni ansambl ”Biseri” (Darmstadt, Njemačka), KUD ”Toše Miloševski” (Resan, Republika Makedonija), Folklorno društvo ”Kurpianka” (Kadzidl, Poljska), Češka Obec – Velika folklorna skupina ”Srdečko” (nacionalna manjina, Bjelovar) i Multikulturalna zajednica Novog Zelanda (Folklorni ansambl ”Kralj Tomislav”, Te roopu Tarara o Aotearoa, Vokalni sastav ”Klapa Samoana”). Stručno povjerenstvo ocjenjivalo je koreografiju, scenski dojam, kostimografiju, izvornost, glazbenu, vokalnu i tehničku izvedbu. Tako veliki broj kategorija uvijek za posljedicu ima činjenicu da niti jedna grupa ne ostane bez određene nagrade. Kroz program je vodila Ana Mirenić.

Interkontinentalna dimenzija

Petnaest godina jedne manifestacije je dovoljno dug vremenski period da bi se njena osnovna orijentacija mogla definirati i prema tome ocjenjivati realizaciju postavljenih ciljeva. Ako ostavimo stručnjacima da ocjenjuju folklornu baštinu, glazbeno naslijeđe i kostimografiju, onda si možemo dopustiti slobodu da nešto kažemo o koncepciji Međunarodnog festivala folklora. Folklorni ansambl Turopolje odnosno njegova voditeljica Zlata Cundeković godinama uspjevaju održati visoki nivo Festivala kojeg obogate interkontinentalnom dimenzijom. Oni koji redovito prate ovu manifestaciju prisjetit će se gostovanja, primjerice, grupa iz Indonezije, Kostarike, Afrike, … Ovogodišnji Festival predstavio je brojnu grupu s Novog Zelanda i tako ostao dosljedan u prikazivanju egzotičnih kostima i ljudi koji vjerno, tisućama kilometara daleko od svoje domovine, pokazuju svoje povijesne običaje i tako ih čuvaju od zaborava. Koncepciju Festivala moguće je promatrati i iz kuta (ne)uniformnosti te istaći kako ona (koncepcija) uvijek uvažava šarolikost stilova i to je dodatna vrijednost za priznanje onima koji rade Međunarodni festival folklora.

Ples na štulama

Na ovogodišnjem festivalu sjajno su se predstavili folkloraši iz Litve, a njihov ples na štulama prije bi se možda mogao ubrojiti u davno zaboravljenu sportsku disciplinu, nego u plesnu aktivnost sa štulama kao rekvizitom. Fascinirajuće djeluje prizor u kojem osam mladića bez vidljivog napora balansira na visokim štulama i crta plesne figure, čak i u situaciji kada ih u tome pokušavaju flertovanjem zasmetati djevojke. Kada su odbacili štule momci su ipak popustili pred naletom cura, koje su ih zajašile i doslovce strpale pod haljine. Kompletna predstava litavskog Pynimelisa može se ocijeniti najvišom ocjenom i zato je razumljiva odluka ocjenjivačkog suda, prema riječima Snježane Špehar, da ga se proglasi apsolutnim pobjednikom festivala.

Kada bi se dodjeljivala nagrada za najtemperamentniji nastup onda bi ona na ovom festivalu skoro uvijek bila rezervirana za folkloraše iz Makedonije. Tako je i ovoga puta KUD ”Toše Miloševski” u ritmu dva bubnja, dvije harmonike i klavijatura potvrdio makedonski ”tempo furioso” i izazvao standing ovation prezadovoljnog gledališta. Harmoničnost makedonskih folkloraša podcrtava optimalna postava od deset djevojaka i isto toliko plesača, a koreografijom su dočarali kako su se nekad mladi upoznavali i jedni drugima obećavali.

[Best_Wordpress_Gallery id=”6″ gal_title=”Festival folklora 2015″]

Povezane teme:

Kultura

Gorička publika uživat će u djelima Straussa i Wagnera – večer njemačkog romantizma stiže u Galženicu

Događaj se održava u sklopu manifestacije “Dani njemačke kulture” u Zagrebačkoj županiji.

Objavljeno

prije 3 dana

11. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U četvrtak, 13. studenoga 2025. godine, u Dvorani Galženica održat će se svečani koncert pod nazivom “Njemački romantizam”, s početkom u 19 sati.

Na koncertu nastupaju Arijana Gigliani Philipp (sopran), Bruno Philipp (klarinet) i Krešimir Starčević (klavir). Publika će moći uživati u djelima poznatih skladatelja njemačkog romantizma, Louisa Spohra, Carla Marie von Webera, Roberta Schumanna, Johannesa Brahmsa, Felixa Mendelssohna, Richarda Wagnera i Richarda Straussa.

Koncert je organizira predstavništvo njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Velika Gorica i Goethe Institutom Hrvatska, uz financijsku potporu Zagrebačke županije.

Događaj se održava u sklopu manifestacije Dani njemačke kulture u Zagrebačkoj županiji, u okviru koje će u Kinu Velika Gorica biti prikazana i dva njemačka cjelovečernja filma:

Pozdrav s Marsa (Grüsse vom Mars) – srijeda, 19. studenoga u 18 sati
Dva u jedan (Zwei zu eins) – četvrtak, 20. studenoga u 20 sati

Ulaz na sve programe je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

Noć kazališta donosi predstavu “Stambeno pitanje”

Ulaznice su u prodaji.

Objavljeno

prije 3 dana

11. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U sklopu ovogodišnje Noći kazališta, 15. studenoga s početkom u 20 sati u Dvorani Gorica bit će izvedena predstava “Stambeno pitanje”, u režiji Ivana Lea Leme. Riječ je o komediji koja kroz dva bračna para prikazuje prepoznatljive životne situacije, u kojima se granica između svakodnevice i kaosa lako postane nevidljiva.

Predstava prati dva bračna para koji se nađu u prepoznatljivoj svakodnevnoj situaciji, a kroz duhovite dijaloge i realistične likove prikazuje kako se jednostavne životne okolnosti lako mogu pretvoriti u male drame.

Ulaznice možete nabaviti online ili na blagajni u Pučkom otvorenom učilištu.

Nastavite čitati

Kultura

U Mraclinu održana sakralno-glazbena večer u čast Franji i Vladimiru Cvetniću

Kapela svetog Vida bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na sakralno-glazbenoj večeri posvećenoj Franji i Vladimiru Cvetniću.

Objavljeno

prije 4 dana

10. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Josip Kos

U nedjelju, 9. studenoga, kapela svetog Vida u Mraclinu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Održana je sakralno-glazbena večer “Bogu na slavu”, posvećena uspomeni na dugogodišnje orguljaše i zborovođe Franju Cvetnića Esperanta i njegovog sina Vladimira Cvetnića Mileka. Događaj je okupio brojne mještane, prijatelje i poštovatelje obitelji Cvetnić koji su zajedničkom pjesmom i molitvom odali počast dvojici glazbenika čiji je rad ostavio dubok trag u kulturnom i duhovnom životu mjesta.

U uvodnom obraćanju predsjednik KUD-a “Dučec”, Matija Kos, istaknuo je da su Franjo i Vladimir Cvetnić više od osam desetljeća bili nositelji glazbene tradicije Mraclina. Franjo Cvetnić bio je orguljaš i pokretač tamburaške i folklorne glazbe, dok je njegov sin Vladimir nastavio tu baštinu povezujući crkvenu i narodnu glazbu. “Njihova glazba bila je molitva, a njihovo služenje dar zajednici i Crkvi”, rekao je Kos.

Na koncertu su nastupili Crkveni zbor kapele svetog Vida pod vodstvom Jelene Blašković Galeković, Mješoviti župni zbor svetog Mateja iz Dugava, Ansambl Sveti Benedikt iz Mičevca te Vokalna skupina KUD-a “Dučec” iz Mraclina, pod vodstvom Antuna Kotteka. Posebno emotivan trenutak večeri bio je nastup Esperantove praunučadi, Lane i Ivana Petrovića te Stjepana Cvetnića, koji su izveli skladbu pripremljenu s Matijom Galekovićem.

Na kraju večeri okupljenima se obratio vlč. Siniša Hegedušić, zahvalivši svim izvođačima i organizatorima, dok je Matija Kos posebno zahvalio obitelji Cvetnić i svima koji su pomogli u pripremi koncerta.

Večer je završila zajedničkom izvedbom pjesme “Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata”, kojom su izvođači i publika zatvorili ovu dirljivu glazbenu priču.

Nastavite čitati

Kultura

“Spisateljice biraju” – saznajte tko inspirira naše autorice

Velikogorička publika imat će priliku upoznati autorice koje kroz novi zbornik otkrivaju tko ih je u književnosti najviše nadahnuo.

Objavljeno

prije 5 dana

9. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica u srijedu, 12. studenog 2025., s početkom u 18.30 sati, bit će predstavljena knjiga “Spisateljice biraju”. O naslovu će govoriti urednica Julijana Matanović te autorice i Velikogoričanke Darija Žilić i Željka Horvat Vukelja.

Knjiga okuplja tekstove 24 domaće spisateljice koje su odgovorile na pitanje – tko su njihovi omiljeni književni likovi? Ovo je drugi naslov u sklopu projekta Žena ženama, koji je pokrenula Julijana Matanović nakon uspjeha zbirke Burza rada iz 2023. godine.

Gošće su poznata imena domaće književne scene. Julijana Matanović autorica je niza popularnih romana i zbirki priča, a uz književni rad godinama je djelovala i kao sveučilišna profesorica. Darija Žilić, pjesnikinja, esejistica i književna kritičarka, dobitnica je brojnih nagrada te urednica strane književnosti u Vijencu. Željka Horvat Vukelja istaknuta je autorica dječjih priča i slikovnica, nekadašnja urednica Modre laste i dvostruka kandidatkinja za međunarodnu nagradu ALMA.

Predstavljanje knjige je prilika da se iz prve ruke čuje što spisateljice čitaju, tko ih inspirira i kako književni likovi utječu na stvarne živote autorica. Svi zainteresirani su dobrodošli, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održani Dječji Martinski susreti KUD-a Šćitarjevo

Objavljeno

prije 5 dana

9. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Dječji Martinski susreti KUD-a Šćitarjevo povodom Martinja u organizaciji Kulturno umjetničkog društva Šćitarjevo održani su jučer (subota, 08.11.2025., početak u 18 sati) u sportskoj dvorani Osnovne škole Šćitarjevo. Slogan ovogodišnjih susreta bio je: ”Zajedno proslavimo Martinje kroz dječju pjesmu, ples i veselje, čuvajući tradiciju našeg kraja!”