Kulturno umjetničko društvo Šćitarjevo organiziralo je 10. srpanjske susrete KUD-ova u subotu, 04.srpnja, na prostoru ispred pošte odnosno trgovine u Šćitarjevu, a taj dan se obilježava i kao Dan Mjesnog odbora Šćitarjevo. Nastupilo je osam KUD-ova: Tančec (Jalševec Nartski), Bistra (Bistra), Čiće (Novo Čiće), Sloga (Općina Draž, Baranja), Vrhovje (Donji Dragonožec, Župa Dubranec), Resnik (Zagreb), Rodna Gruda (Dugo Selo) i domaćin Šćitarjevo. Za goste, kojima je već uobičajeno baza (presvlačenje i priprema za nastup) bila u prostoru Osnovne škole Šćitarjevo uz nazočnost ravnatelja Maria Ivića, priređen je bogati domjenak slastica i sokova, za seniore je bilo i drugih pića. Organizacijom je odlično ravnala predsjednica KUD-a Šćitarjevo Brankica Tretinjak sa svojim suradnicama. Susrete je otvorio dogradonačelnik Grada Velike Gorice Ervin Kolarec uz asistenciju dr.Stjepana Zagorca, predsjednika MO Šćitarjevo. Svi sudionici Susreta i sve šćitarjevske udruge dobili su zahvalnice i darove. Kroz program je vodila Sanja Markus.
Za svakoga ponešto
Prvi su svoje plesno umijeće pred velikim broj zaljubljenika u folklor pokazali seniori KUD-a Šćitarjevo spletom pjesama i plesova Međimurja (koreografija: Ljerka Golemac, glazbena obrada: Vlatka Antolović i Marijana Komljenović, kostimografija i voditeljica: Snježana Pastuović). Iza njih se mladež domaćina predstavila s igrama i plesovima Moslavine (voditeljica tamburaša: Vlatka Antolović). KUD Tančec (umjetnički voditelj je Srećko Žmalec, autor koreografije Branko Šegović) izveo je kola iz Ražanca, a susjedi iz Novog Čića nastupili su u minijaturnom obliku, samo sa gajdaškom sekcijom (umjetnički voditelj i glazbena obrada: Stjepan Večković). Gosti iz Baranje, KUD Sloga (umjetnički voditelj je Boban Đurić, glazbenu obradu uradio je Marko Đurin), s tamburaškom i folklornom sekcijom izveli su pjesme i plesove iz svoga kraja tako dobro da se raspoloženje publike vidljivo podiglo za oktavu više. KUD Vrhovje (umjetnička voditeljica i glazbena obrada Katarina Horvatović) predstavilo se s pjesmama i plesovima Zagorja, pomalo humorističnom koreografijom ”Žena muža”, u kojoj ‘muž’ Brebrić biva nokautiran od ‘supruge’. KUD Bistra (umjetnički voditelj je Boris Harfman, glazbeni aranžman je djelo Danijela Rožankovića) predstavio je koreografiju ”Višnja stoji u polju”.
Resnička svadba
KUD Resnik (voditeljica Jasna Halić, glazbena obrada: Zlatko i Miljenko Sever) čuva od zaborava tradicionalnu resničku svadbu tako što je izvodi u skoro svakoj prigodi. Tako je bilo i u Šćitarjevu, a brojna plesna sekcija predstavila je i koreografiju ‘Čunek po čunek’. Za Društvo su vezane dvije zanimljivosti: prva je vezana za obitelj Perić (slučajan odabir od više obitelji u Društvu) – zajedno plešu majka i dvije kćeri (starija je u 3.razredu Srednje, a mlađa u 8.razredu Osnovne škole), a otac Darko njihove nastupe snima ‘pametnim telefonom’. Druga, glazbenu pratnju (gitara i harmonika) čine košarkaški visoka braća blizanci Sever, Zlatko i Miljenko, pomaže im kontrabas.
Stipo i violina
Publika je došla na svoje kada je uslijedio željno očekivani nastup mladih bosanskih Hrvata iz Posavine koji djeluju u KUD-u Rodna Gruda (voditeljica Ivka Dajaković), koji su prošle godine osvojili srca Šćitarjevčana, mladih i onih nešto manje mladih. Dugoselska zvijezda violinista Stipo bio je u prošlogodišnjoj formi i iznova je oduševio, milovao je svoju violinu kao obožavanu ljubavnicu, cure i dečki letjeli su po stejdžu, bina se tresla kao da je zemljotres, pljesak oduševljenja nije prestajao, raspoloženje je naraslo do vrha crkve Sv.Martina.
Koketiranje
Deseto izdanje Srpanjskih susreta imalo je iznenađujući kraj, ali izuzetno dobro prihvaćen od muškog dijela publike. Tri djevojke iz ‘Škole orijentalnog i trbušnog plesa Suzana’ potrudile su se da pokažu što su naučile i koliko su dobre učenice ‘orijentalnih pokreta’ i ‘trbušne gimnastike’. Koketiranje s erotskom dimenzijom predstave imalo je za posljedicu da su se fotoaparati usijali od bljeskanja, čak su i pametni telefoni ‘izgubili razum’. Iskreno, iznenađenje je bilo potpuno i, što je važnije, općeprihvaćeno. Iduće godine očekujemo u ovom segmentu Srpanjskih susreta još više učenica iz ove škole i novo gradivo.
Jubilej 45. obljetnica Biblioteke Albatros obilježena je danas (četvrtak, 20.11.2025., početak u 19 sati) u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imao je Stipe Bilić, voditelj izdavačke djelatnosti POU-a, koji je dao kratki pregled osnutka, djelovanja i izdavačke djelatnosti Biblioteke Albatros. Ravnateljica POU-a Anita Pišković prigodnim riječima pozdravila je posjetitelje te dodijelila zahvalnice utemeljiteljima i urednicima Biblioteke Albatros.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Biblioteka Albatros utemeljena je 1980. godine kako bi mladi i nepoznati pisci dobili prilikupredstaviti svoja književna ostvarenja široj čitalačkoj publici. Biblioteka Albatros trebala je objediniti mnoge sredine kroz književno stvaralaštvo , ali je na kraju ostala samo velikogorička i usprkos tome postala poznata diljem Hrvatske, a i šire.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Već prve godine 1980. tiskano je šest knjiga, koje su nekim autorima bile književni prvijenci, koji su kasnije obilježili hrvatsku književnost. Među njima treba istaknuti Zlatu Cundeković, Maju Gjerek i Renea Matoušeka, hrvatskog branitelja ubijenog u Vukovaru. Dvije autorice prvih izdanih knjiga Biblioteke Albatros su Zlata Cundeković i Jolanda Marija Pažanin.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Biblioteka Albatros je kroz svoju dosadašnju djelatnost objavila mnoge značajne knjige: Monografija Grada Velike Gorice, Povijest plemenite općine turopoljske Ivana Rožića, monografije likovnih umjetnika Dragutina Trumbetaša, kao i njegove romane, Mate Lovrića, Mladena Mikulina i drugih, kao i mnogobrojne slikovnice za najmlađe i knjige dobitnika Književne nagrade Albatros.
Do danas u Biblioteci Albatros izdane su 144 knjige: 44 zbirke pjesama, 43 romana, 23 djela publicistike, 16 monografija, 15 slikovnica i jedna zvučna knjiga. Pisana riječ ostaje vječni spomen na događaje i ljude stoga Biblioteka Albatros, koja je ostavila svoj trag kroz ovih 45 godina djelovanja, planira i u budućnosti dati prigodu piscima i istraživačima da njihovi radovi budu ukoričeni i dostupni svima.
Na kraju treba reći veliko hvala inicijatorima, osnivateljima, urednicima, grafičarima, ilustratorima, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju i radu Biblioteke Albatros.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Uz podsjećanje na početke Biblioteke Albatros u drugom dijelu večeri promovirane su i dvije knjige u izdanju Biblioteke Albatros o Novom Čiču: Novo Čiče – autor Đuro Mesić i KUD Čiče – Naših dvadeset godina. Uvod je prezentirala dr.sc. Petra Batelja Majić, a zatim su govorili Đuro Mesić i vlč. Marijan Prepeljanić.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Glazbeni dio večeri odlično je otpjevala vokalna skupina starije životne dobi KUD-a Čiče. Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz piće i domaće kolače.
Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…
Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…
Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.
Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.
Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.
– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.
– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.
Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.
Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu
Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.
Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.
Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.
Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.
Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.
Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.
Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.
Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.
-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.
Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.
Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.
Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.
Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.